Intervju Tihomir Gligorić, bivši direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove

Posljednjih naročito mjesec dana velika prašina se podigla po pitanju objavljivanja rezultata popisa u BiH. Kako Vi gledate na čitavu priču s obzirom da ste djelimično kao direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove bili akter te priče? Zbog čega ja nastao ovoliki problem zbog odluke Velimira Jukića?

Problem je nastao jer su sada na površinu izbile posljedice brojnih svjesnih ili nesvjesnih propusta tadašnjih i današnjih vladajućih struktura koje su svjesno ili nesvjesno izglasale Zakon i metodologije popisa, kojim su prenesene entitetske nadležnosti oko popisa na nivo BiH, bez osiguranja mehanizma entitetske kontrole kojim bi se čuvao Dejtonski suverenitet entiteta u oblasti popisa.

U Republici Srpskoj se govori o spornih gotovo 200 000 nerezidentnih stanovnika BiH koji su napravili čitav problem. Da li je to suština problema?

U cjelini probleme oko popisa stanovništva treba posmatrati u kontekstu ukupne strategije i nastojanja sarajevskih političara da se otvori proces ustavnih promjena i da se uđe u Dejton 2. Tadašnja i današnja aktuelna vlast je bila na vreme upozorena i uprkos tome se složila i izglasala zakonska rješenja 2012/2013.

Zakon o popisu i Metodologija vodjenja evidencije usvojeni su 2013 godine. Tadašnji srpski predstavnici u Savjetu ministara i Parlamentu BiH nisu reagovali na upozorenja koja su im stizala iz RUGIP-a. Na šta ste tada upozoravali vlast u RS?

Ovim aktima se suštinski otvorio put za stvaranje centralističke agencije za statistiku BiH, kojoj entitetske agencije služe samo kao tehnički servisi za prikupljanje statističkih podataka u entitetima. Isključivi vlasnik statističkih materijala, po tim donesenim aktima je Agencija za statistiku BiH. U tom smislu Jukićeva odluka je u potpunosti zasnovana na ovim usvojenim aktima, čega je svjesna aktuelna vlast u RS i da bi prikrila sve ove svjesno ili nesvjesno načinjene ustupke i prenos nadležnosti u vrijeme kada je bila sastavni dio i u dosluhu sa vlastima FBiH i prenijela nadležnost, sada izaziva i projektuje političku krizu i u to vrlo vješto uvlači i opoziciju RS i svoju odgovornost (vruć krompir) prebacuje opoziciji.

Popis nije samo statističko pitanje i odnosi se izmedju ostalog i na medjuentitetsku liniju, vojnu i državnu imovinu. Šta se dešava sa medjuentitetskom linijom u popisu i nakon popisa?

Pomenutom metodologijom stvara se prostor da se u zoni duž linije razgraničenja RS i FBiH stvori posebna oblast tzv. area, koja se vodi kao poseban statisticki "distrikt" oko koga se može stvoriti politička situacija za uvođenje međunarodne arbitraže zbog činjenice da se entiteti ne mogu dogovoriti oko preciznog opisa granične linije a samim tim ni oko podjele statističkih podataka u toj zoni. Šta vise, međuentitetska linija razdvajanja u širini od 50m ovom Metodologijom proširena je za još 200m tako da oblast "statističkog distrikta" u zoni međuentitetske entitetske linije razgraničenja ima širinu i do 250m. Imajući u vidu da linija je dugačka cca 1100km, ukupna površina prostora je preko 2% od ukupne površine BiH tj.3 prosječne opštine RS.

Milorad Dodik a u tome ga podržavaju pojedini opozicioni političari u RS traži da Republika Srpska objavi svoje rezultate popisa. Ima li Agencija za statistiku RS takvu mogućnost? Gdje se nalazi popisni materijal?

Entitetski zavodi za statistiku su predali sve popisne materijale u originalu Agenciji za statistiku BiH, što je njihova obaveza po zakonu I usvojenim metodologijama. To znači da Republički zavod za statistiku RS nije u mogućnosti da objavi rezultate popisa za RS, pa zahtjevi koji dolaze iz redova opozicije o tome, po meni, više imaju za cilj da raskrinkaju štetu koju je Dodik nanio u prethodnom periodu.

Zašto RUGIP 2012 nije preuzeo arhivu nekadašnjeg Geodetskog zavoda BiH?

Izglasavajući Metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije prostornih jedinica Agenciji za statistiku BiH prenosi se u nadležnost niz poslova iz domena rada RUGIP-a RS, koji su po Dejtonu isključivo entitetska nadležnost, kao sto su: izrada i upravljanje dokumentacije topografskih karata, međuentitetske i državne granične linije, katastarski planovi, satelitska i avio snimanja za geodetske potrebe i sl. čime se suštinski oživljava Geodetski zavod BiH koji je postojao u bivšoj republici BiH. Ovo je ujedno i krupan korak prema ostvarenja cilja sarajevskih političkih krugova, a to je da u potpunosti preuzmu kontrolu i upravljanje nad svim nekretninama u BiH pa tako i RS. To je problematika vezana za tzv.drzavnu i vojnu imovinu.

Što se tiče pitanja nepreuzimanja arhiva bivšeg Geodetskog zavoda BiH, za to je isklučivo odgovoran Nebojša Radmanović, jer je kod poslanika SNSD-a insistirao da se sva arhiva Geodetskog zavoda BiH preda Arhivu BiH, a ne kao što je RUGIP, u saradnji sa Federalnom geodetskom upravom, predlagao da se ta arhiva podjeli entitetskim geodetskim upravama.