понедељак, 30. април 2018.

Geria: Ko odlučuje o budžetu RS?

Budžet Republike Srpske – carski, spahijski ili Dodikov?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u subotu, 28. aprila, najavio da će budžet Republike Srpske rebalansom u maju biti povećan za više od 50 miliona KM.
„Republici Srpskoj će danas sa javnih računa iz javnih fondova biti upućeno blizu 300 miliona KM za različite infrastrukturne, obrazovne, zdravstvene i druge modifikacije u Srpskoj“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je podsjetio na nedavnu odluku o plasmanu 42 miliona KM kredita, te naveo da su rezerve Srpske za pokrivanje projekata u ovoj godini blizu 120 miliona KM, dok će 170 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru Direkcije za puteve.
Vijest su prenijeli mediji iz RS ne obraćajući pažnju na suštinu – nadležnosti Predsjednika Republike Srpske ne podrzumijevaju budžetska pitanja. Iako se može učiniti kao da navodimo opšta mjesta naše svakodnevnice, ipak je korisno podsjetiti se opštih načela regulisanih Ustavom RS, ako ništa drugo bar da vidimo kako bi država trebalo da funkcioniše.
U tački 3. stava 1. člana 70. Ustava RS koji određuje nadležnosti Narodne skupštine, stoji da Narodna skupština donosi plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun. Što se Vlade tiče, u tački 2. stava 1. člana 90. Ustava stoji da Vlada predlaže plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun. Dakle, Vlada predlaže a Narodna skupština donosi budžet.
Zakon o budžetskom sistemu RS u dijelu koji reguliše pripremu i donošenje budžeta, u članu 27. kaže da:
  1. Ministarstvo dostavlja Vladi nacrt budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu,
  2. Vlada, po potrebi, od Ministarstva traži dodatne informacije ili objašnjenja koja se odnose na nacrt budžeta Republike,
  3. Vlada utvrđuje nacrt budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu i sa usvojenim izmjenama prosljeđuje ga Narodnoj skupštini na razmatranje,
  4. Narodna skupština se izjašnjava o nacrtu budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu,
  5. Vlada utvrđuje prijedlog budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu i dostavlja ga Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje i
  6. Narodna skupština donosi odluku o usvajanju budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu.
Da bi pojasnili budžetski proces i približili ga građanima, Vlada je pripremila Građanski vodič kroz Budžet Republike Srpske za 2018. godinu u kome se navodi da polaznu tačku kod izrade budžetskog zahtjeva od strane budžetskog korisnika predstavljaju usvojene strategije, kao i zakonska rješenja koja tretiraju njihovu resornu nadležnost. Naredni korak je uspostavljanje veza između zahtjeva i mogućnosti. Na osnovu prijedloga za prioritetne oblasti finansiranja budžetskog korisnika i raspoloživih sredstava budžeta utvđuju se limiti, odnosno ukupan iznos sredstava koje ima na raspolaganju svaki budžetski korisnik. Zatim Ministarstvo finansija sa budžetskim korisnicima vodi pregovore i usaglašavaju se oko konačnog iznosa sredstava koji će budžetski korisnici imati na raspolaganju u narednoj godini. Ministarstvo finansija priprema Nacrt budžeta i dostavlja ga Vladi na razmatranje i usvajanje. Potom Vlada usvaja Nacrt budžeta i šalje ga Narodnoj skupštini na izjašnjavanje. Onda Vlada razmatra zaključke predložene od strane Narodne skupštine i iste uključuje u Prijedlog budžeta ukoliko za to postoji osnova i takav dokument šalje Narodnoj skupštini na razmataranje i usvajanje. Narodna skupština usvaja budžet do 15. decembra tekuće godine i isti se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Uz budžet za narednu godinu usvaja se i Program ekonomskih reformi za trogodišnji period i Zakon o izvršenju budžeta koji propisuje način izvršenja budžeta.
Naposlijetku, radi sveobuhvatnog uvida, predstavićemo i nadležnosti Predsjednika RS. Ustav RS u članu 80. jasno kaže da Predsjednik Republike:
  1. predstavlja Republiku;
  2. predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade;
  3. predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta;
  4. Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupšini;
  5. daje pomilovanja;
  6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom;
  7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom;
  8. obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama;
  9. Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske;
  10. Obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.
Dakle, kao što se može vidjeti, Ustav RS i Zakon o budžetskom sistemu RS nalažu da su pitanja budžeta u nadležnosti Narodne skupštine i Vlade, dok Ustav uopšte ne predviđa nadležnost Predsjednika RS u vezi sa budžetom.
Postavlja se pitanje, u čije ime je Milorad Dodik nastupio u javnosti i iznio podatak da će budžet RS rebalansom biti uvećan? U ime Predsjednika Republike Srpske definitivno nije mogao zato što nadležnosti Predsjednika ne podrazumijevaju pitanja u vezi sa budžetom. Na osnovu Ustava i zakona jasno je ko ima nadležnost da istupa u javnosti sa ovom informacijom: Vlada kao predlagač ili Narodna skupština kao institucija koja donosi budžet. Da li je mogao nastupati u nekom drugom svojstvu?
Ako je informaciju predstavio kao Milorad Dodik, građanin, predsjednik stranke SNSD ili u nekoj drugoj funkciji, postavlja se pitanje smisla postojanja institucija RS. Vukašin Pavlović (Država i društvo, 2011) ističe da bez političkih institucija nema ni političkog poretka. Takođe, navodi da je proces institucionalizacije države i državne vlasti stalno nastojanje da se vladavina ljudi ograniči i zamijeni vladavinom institucija. Da se moć vladara ograniči i zamijeni snagom ustava i zakona. Da se vlast pojedinaca i grupa ograniči i zamijeni vlašću državnih organa i ustanova.
Da bi institucije uspješno funkcionisale u tripartitnoj podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, podrazumijeva se autonomija svih sistema vlasti i djelovanje u okviru svojih nadležnosti. Drugim riječima, ukoliko država, ali i društvo, nastoje da budu efikasni, stabilni, ukoliko žele da počivaju na povjerenju, da budu participativni, da se zasnivaju na vladavini prava, da budu odgovorni, kompetentni, transparentni, organizovani i optimalni, neophodno je da se i institucije zasnivaju na ovim načelima. Ukoliko jedna osoba, grupa ili institucija izlaze izvan svojih ustavnih i zakonskih okvira i miješaju se u nadležnosti drugih institucija, ta država će teško postići kvalitet i nivo neophodan za normalno funkcionisanje. Što je, opet, opšte mjesto naše svakodnevnice.

недеља, 29. април 2018.

Gerial info: Pred kamerama se bune u skupštini glasaju za!

Banja Luka: Van skupštine kritikuju, u skupštini glasaju za!

Željka Cvijanović ovogodišnji je vlasnik Ključa Grada Banja Luka sa poveljom Počasni građanin Banja Luke. Gerila je već u martu predvidjela da će predsjednik Vlade Republike Srpske dobiti ovo priznanje a sve nakon velikog pritiska iz Palate Republike jer je Željka Cvijanović tada slovila za najozbiljnijeg kandidata SNSD-a za kandidata za predsjednika Republike Srpske i Ključ Grada trebalo je da posluži u svrhu te kandidature.
Dodijeljivanje ovogodišnjeg Ključa Grada Željki Cvijanović opravdano je izazvalo dosta polemike jer je više nego upitno na koji način je predsjednik Vlade zaslužila laskavo gradsko priznanje. Naročito jer bi, svakako, takve vrste nagrada trebalo izbjegavati davati političarima. Takođe, jasno je i da je riječ o isključivo političkoj odluci.
Zanimljivo je, međutim, kako je ko glasao.
Banjalučka opozicija kritikovala je dodijeljivanje Ključa Grada Željki Cvijanović. Odbornik Kluba Sloboda Milenko Jaćimović rekao je nakon što je premijerka dobila Ključ da je zanimljivo to da se nagrade ove vrste dodijeljuju pripadnicima vladajuće strukture a da je koncept dodijeljivanje ovakvih nagrada upravo zbog svega navedenog izgubio smisao. Međutim, odbornik Jaćimović je na glasanju podržao dodijeljivanje Ključa Grada Željki Cvijanović. Svoj glas za izbor Željke Cvijanović dao je i Jaćimovićev stranački kolega Nenad Šibarević.
Priliku da glasaju protiv nisu iskoristili ni opozicioni odbornici Draško Stanivuković koji je takođe u javnosti kritikovao izbor Željke Cvijanović ali i Budimir Balaban predsjednik “Slobode”. Oni nisu glasali.
Doslijedni opozicionari u slučaju Ključ Grada ostali su samo Saša Lazić, Mirna Savić Banjac i Aleksandar Petković koji su glasali protiv. Protiv su glasali i odbornici Ljubo Ninković i Predrag Vulin.
Odbornici vladajuće koalicije uglavnom su, uz izuzetke onih koji nisu glasali nikako, podržali odluku da se Ključ Grada dodijeli predsjednici Vlade. Logično jer teško da su sve i da su željeli smjeli drugačije.

уторак, 24. април 2018.

Rupe na Obilićevu uvrstiti u turističku ponudu grada


Rupe su sada već u adolescenciji. Drugi dan druge radne sedmice i dalje opstaju. Uprkos silnim naporima izvođača radova, odolijevaju. 


понедељак, 23. април 2018.

Narod je Politika




Čovjek je pored toga što je društveno u suštini i političko biće. To je i Aristotel rekao još prije pojave društvenih mreža, medija masovne komunikacije i izuma megafona. Zato je apsurdno optuživati bilo koga da u proteste bilo kakve, u ovom slučaju Pravda za Davida, miješa politiku.
Sasvim je normalno da je politika prisutna na protestu jer politika nije, kako bi to oni koji okupljanje naroda pokušavaju da minimiziraju i neutrališu željeli, samo odabir strane za koju glasate na izborima. Politika je u demokratskim društvima sve. Od vazduha koji udišemo, vode koju pijemo, visine plate koju dobijamo. Na svoj poseban način. Tako bi bar trebalo da bude.

Naravno da je politika pitati šta je sa istragom u slučaju smrti dvadesetjednogodišnjeg banjalučanina. Ovu državu vode političari, institucijama upravljaju ili političari ili oni koje su postavili političari. A političarima su mandat za to dali građani kojima se brani, zamjera i spočitava bavljenje politikom.

Politika u odjelima se boji politike naroda jer kada se narod počne interesovati za politiku koja seže dalje od predizbornih obećanja to postaje prijetnja politici u odjelima. Jer politika u odjelima želi da zadrži ekskluzivno pravo bavljenja politikom.

Da je politika u narodu progovorila svaki put kada je namješten tender ili konkurs za posao ova država ne bi bila taoc politike u odjelima.

Da je Trg progovorio svaki put nakon naštimanog kredita IRB-a ili neisplaćene plate radnicima umjesto što je ćutao kao kazaljke sata na Trgu potpuno bi drugačija situacija bila.

Građani ne treba da se plaše politike niti da zaziru od toga da će ih neko optužiti da politizuju bilo koji događaj. Narod je politika jer narod pravi države a ne država narod. Narod može da opstane bez države ali država bez naroda ne.

субота, 21. април 2018.

Rupe šesti dan. Možda je nestalo asfalta.

Puna radna sedmica nije bila dovoljna da sastrugani asfalt u jednoj ulici u naselju Obilićevo bude popunjen.





петак, 20. април 2018.

Ažurnost na banjalučki način

Pet dana je (za sada) potrebno da bude završen posao krpljenja rupa. Asfalt je sastrugan i ostavljen da stoji već peti dan u Obilićevu. Pohvalno je što se neko konačno sjetio da rupe treba zakrpiti, nije pohvalno što se rupe na banjalučkim ulicama pojavljuju kao pečurke poslije kiše a nije pohvalno ni to što posao krpljenja rupa traje pet dana.


четвртак, 19. април 2018.

1 mart 2016- kako zaraditi 3,5 miliona maraka? Režirana pljačka Puteva?

уторак, 01. март 2016.

Kako zaraditi 3,5 miliona maraka? Režirana pljačka Puteva.



Račun Puteva Republike Srpske u septembru prošle godine bio je blokiran zbog presude Suda BiH kojom je ovo javno preduzeće bilo dužno da firmi Elektrounion iz Istočnog Sarajeva isplati 3,5 miliona maraka.
Putevi Republike Srpske uputili su tužbu protiv ovakvog riješenja i tražili odgadjanje izvršenja što im nije omogućeno.
Firma Elektrounion naplatila je svoja potraživanja nakon presude Suda BiH.
Putevi Srpske bili su primorani da firmi Elektrounion isplate 3,5 miliona maraka kao odštetu za navodno pretrpljenu štetu ove firme. 

U čitavoj priči posredovala je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH koja je zaključila da je Elektrounion oštećena strana iako nije učestvovao u tenderskoj proceduri odnosno konkursu koji su Putevi raspisali za redovno četverogodišnje održavanje puteva 2012-te godine.
Tadašnje rukovodstvo Puteva RS odbilo je pritiske nekadašnjeg narodnog poslanika Siniše Dodika da posao direktnom pogodbom bude dodijeljen Elektrounionu. Raspisan je tender a posao vrijedan 35 miliona maraka dobila je firma Romanija putevi Sokolac kao najpovoljniji ponudjač. Na raspisan tender nije se prijavila firma Elektrounion ali je zastupnik te firme pokušao da spriječi tendersku proceduru. Nakon što Elektrounion ni u tome nije uspio uslijedila je žalba na čitav postupak a Kancelarija za razmatranje žalbi u daljem postupku je, prihvatajući sve žalbe Elektrouniona, omogućila da firma koja nije bila učesnik tendera bude proglašena za oštećenu stranu.

Bitno je napomenuti da firma Elektrounion Istočno Sarajevo nema nikakvog iskustva niti bilo kakve veze sa održavanjem puteva. Moji izvori iz Puteva Republike Srpske uvjeravaju da bi bilo ravno zločinu ovoj firmi povjeriti redovno održavanje 700 kilometara puteva sarajevsko romanijske regije.
Elektrounion obavlja poslove iz elektromonterske oblasti. Osnivački kapital ovog preduzeća je 2000 maraka. Obim izvršenih  poslova ni izbliza ne zadovoljava uslove koji su traženi od izvodjača radova. Kao najbitnije Elektrounion nema nikakvih dodirnih tačaka sa poslovima održavanja puteva i ne posjeduje ni jedan komad opreme ili mehanizacije za takav posao.

U toku je postupak po uloženoj tužbi Puteva protiv riješenja Kancelarije za razmatranje žalbi i očekuje se presuda Suda BiH. Sud BiH prvobitno je samo odbio zahtjev Puteva za odlaganjem izvršenja riješenja Kancelarije za razmatranje žalbi do konačne presude.

Moji izvori iz Puteva tvrde da je sve odlično izrežirana priča da se od Puteva otme 3,5 miliona maraka a nakon što je tadašnje rukovodstvo Puteva odbilo zahtjev Siniše Dodika da posao bez tendera bude dodijeljen Elektrounionu.


Sudski epilog tek slijedi, u najavi su vrlo zanimljivi svjedoci

Aktuelno podsjećanje na saradnju Puteva i Elektrouniona

Siniša Dodik pojavio se u BiH.     Siniša Dodik nalazi se pod istragom Tužilaštva BiH zbog sumnje da je zajedno sa Radenkom Mirkovićem        počinio krivično djelo izborne prevare, tokom lokalnih izbora 2016. godine, kao i zbog afere u kojoj su             “Putevi RS” oštećeni za oko 3,4 miliona maraka.

    O aferi Elektounion pisao sam u februaru i martu 2016 godine.
четвртак, 25. фебруар 2016.

3,5 miliona maraka za Elektrounion od Puteva i gradjana Republike Srpske.

Putevi Republike Srpske častili su firmu Elektrounion iz Istočnog Sarajeva sa 3,5 miliona maraka. Ovoj firmi u vlasništvu nekadašnjeg poslanika SNSD-a Siniše Dodika doslovno je poklonjena ova suma uz obilatu asistenciju Kancelarije za razmatranje žalbi odnosno odgovornih ljudi u toj Kancelariji (Dodik je ranije tvrdio da ovoj firmi samo izdaje prostorije).
Kako je sve odigrano? Vrlo jednostavno i nevjerovatno učinkovito.
Putevi Republike Srpske 2012 godine raspisali su redovan tender za održavanje puteva na istoku Republike Srpske tačnije na takozvanom sarajevsko-romanijskom platou, ukupne dužine puteva 700 kilometara. Ugovor sa firmama koje dobiju posao održavanja potpisuje se na četiri godine.


Posao vrijedan četrdesetak miliona maraka izuzetno je primamljiv pa  je vlasnik Elektrouniona „koji viri ispod svakog kamena“pokušao da ga dobije i prije nego što je raspisan tender. Njegove pokušaje odbilo je tadašnje rukovodstvo Puteva Srpske. Tender je raspisan.
Prilikom otvaranja pristiglih ponuda za održavanje puteva u ovom dijelu Srpske komisiji je pristupio zastupnik preduzeća Elektrounion koji je zatražio obustavljanje otvaranja ponuda jer Elektrounion ima prigovor na proceduru tendera.
Komisija je utvrdila da ne postoji nikakva zvanična žalba i posao otvaranja ponuda je završen a posao je dobila firma Romanija putevi Sokolac. Komisija je konstatovala da u Puteve uopšte nije ni dostavljena bilo kakva ponuda firme Elektrounion.

Nakon što je prošao zakonski rok za zaključenje ugovora od 15 dana u Puteve je stigla žalba Elektrouniona. Žalba je ocijenjena kao apsolutno neosnovana i odbijena je. Elektrounion se žalio na to što je u tenderskoj dokumentaciji za posao traženo iskustvo u poslovima održavanja. Elektrounion je imao prigovor na to što je u tenderu traženo da firma koja konkuriše ima odredjen obim posla u prethodnoj godini, odredjen broj stalno zaposlenih i odredjenu mehanizaciju.

Uključivanje Kancelarije za razmatranje žalbi

Nakon riješenja Puteva kojim je žalba Elektrouniona odbijena na adresu Puteva stiglo je obaviještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi o žalbi ove firme. Kancelarija je tražila obustavu postupka zaključenja ugovora dok se žalba ne razmotri. Kako u roku od 15 dana Kancelarija za razmatranje žalbi nije donijela nikakvu odluku Putevi su zaključili ugovor sa Romanija putevima.
Nekoliko dana nakon toga u Puteve stiže obaviještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi da je žalba Elektrouniona usvojena i da se poništava tenderska dokumentacija za ovu nabavku. Ova odluka Kancelarije nije mogla da bude sprovedena jer je posao javne nabavke već bio okončan.

Deset odsto

Elektrounion i Komisija za razmatranje žalbi nakon svega u više navrata su od Puteva tražili na uvid ugovor Puteva sa Romanija putevima što su Putevi odbijali da učine. Elektrounion se ponovo žali Kancelariji za razmatranje žalbi tražeći nadoknadu štete. Komisija za razmatranje žalbi usvaja ovakvu žalbu, iako se žalba može podnijeti samo protiv upravnog akta, i najavljuje da će se o nadoknadi štete koju je navodno pretrpio Elektrounion naknadno odlučiti.

Sud BiH je na žalbu Puteva ovakvo Riješenje Kancelarije za razmatranje žalbi poništio i postupak vratio na početak. U novom postupku nova uprava Puteva, koja je u medjuvremenu imenovana nakon smjene prethodne u aprilu 2014 godine, Elektrounionu i Kancelariji za razmatranje žalbi dostavila je ugovor Puteva sa Romanija putevima.
Na osnovu tog ugovora vještak kojeg je angažovala Kancelarija za razmatranje žalbi utvrdio je visinu štete koju je navodno pretrpio Elektrounion. Deset odsto od vrijednosti četverogodišnjeg ugovora za održavanje odnosno 3,5 miliona maraka.

Komisija za razmatranje žalbi utvrdila je da je u postupku javne nabavke prekršen Zakon o javnim nabavkama. Ono što je nevjerovatno jeste to da se sva eventualno nastala šteta po Zakonu o javnim nabavkama odnosi isključivo na ponudjača odnosno na onoga ko je dostavio ponudu i smatra da je oštećen. Elektrounion uopšte nije dostavio svoju ponudu odnosno nije učestvovao na tenderu. Dobio je 3.498.000 maraka.

Nastaviće se...

уторак, 17. април 2018.

Gerilainfo: šarena policija



Gerila info: Pola MUP-a u starim pola u novim uniformama


Svi pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova nisu dobili nove uniforme. Za sada su nove uniforme dobili policajci u Banjaluci i nekim većim gradovima dok su u starim uniformama policajci u manjim gradovima i opštinama. U starim uniformama su povjereno, to su nam potvrdili izvori iz tih gradova, policajci u Prijedoru, Novom Gradu, Mrkonjić Gradu. Saznajemo, nove uniforme su dobili policajci u Trebinju ali tek neposredno prije posjete Aleksandra Vučića ovom gradu. Stare uniforme i dalje nose policajci u Doboju a naši izvori tvrde da nove dolaze za nekoliko dana. U Istočnom Sarajevu policajci su dobili nove uniforme. U Bijeljini su stare osim Jedinice za podršku koja je dobila nove uniforme.

Nove uniforme su se na policajcima u Banjaluci pojavile 21 marta ali tada niko nije govorio o tome da su uniforme stigle samo u Banjaluku. Nije poznat razlog zbog kojeg svi policajci u Republici Srpskoj nisu istovremeno dobili nove uniforme a u Ministarstvu unutrašnjih poslova ponovo su se vratili starom običaju da ne odgovaraju na pitanja upućena mailom.






Nove uniforme koje je ministarstvo unutrašnjih poslova naručilo i platilo firmi iz visokog KM Trade trebale su da stignu krajem prošle godine pa su iz ministarstva objasnili da je stvarni rok isporuke kraj januara. MUP je nove uniforme platio 7,3 miliona maraka sa PDV-om. Jedini ponuđač na tenderu i pobjednik tendera bila je firma iz Visokog KM Trade. Tender je podigao dosta prašine jer su domaći proizvođači i Privredna komora RS tvrdili da specifikacije posložene tako da odgovaraju isključivo firmi koja je i dobila posao.



nove uniforme u Banjaluci

MUP je, po ugovoru, već davno trebalo da dobije 4050 policijskih šapki, 320 ženskih policijskih šešira, 7760 košulja kratkih rukava, 7760 košulja dugih rukava, 11640 majica kratkih rukava, 3880 jakni sa podjaknom, 11640 pantalona, 3880 plitkih cipela, 7760 kravata, 80 kačketa, 350 fluoroscentnih narukavlja i 350 navlaka za šapku u Lotu 1.

U Lotu 2 MUP je trebalo da dobije manju količinu kačketa, beretki, majica taktičkih košulja, pantalona, čizmi i taktičkih jakni sa polar uloškom.

субота, 14. април 2018.

Gerila info: Mjesečno za kameru 2000 KM

MUP krije koliko plaća iznajmljivanje kamere

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ne želi da javnosti odgovori koliko plaća iznajmljivanje kamere-radara od jedne privatne kompanije. Gerila info je pitanja u vezi sa iznajmljivanjem kamere koja se koristi i premješta na dvije lokacije u Banjaluci postavila 14 marta.
“Koliko MUP RS na mjesečnom nivou plaća iznajmljivanje dva radara u Banjaluci? Riječ o radarima koje je prije nekoliko dana spominjao ministar Dragan Lukač a nalaze se u Vrbanji odnosno na banjalučkom polju.” pitanje je koje je ostalo bez odgovora.

U međuvremenu je ministar Dragan Lukač 3. aprila pojasnio da se ne radi o dvije kamere već samo o jednoj koja se premješta sa lokacije na Banjalučkom polju na lokaciju u Zelenom Viru u Vrbanji.
kamera u Vrbanji, foto Nezavisne

Odgovor o cijenu koju ministarstvo plaća privatnoj firmi na mjesečnom nivou ni tada nismo dobili ali je Lukač obećao odgovor ukoliko se na dokumentu ne nalazi oznaka tajnosti.
Nije jasno zbog čega bi se na jednom takvom ugovoru nalazila oznaka tajnosti.
Novo pitanje Gerila je uputila ministarstvu unutrašnjih poslova 10 aprila.
“Poštovani,
Još jednom Vas molim da mi odgovorite na sljedeće pitanje:
Koliko MUP plaća iznajmljivanje kamere od privatne firme? Ta kamera se koristi na lokacijama u Vrbanji i na tranzitu na Banjalučkom polju. Ministar Lukač je nedavno obećao odgovor na to pitanje.
Molim Vas da odgovor dostavite do 12 aprila.”
I to pitanje je ostalo bez odgovora.

Za iznajmljivanje 24000 maraka godišnje

Izvori Gerila info tvrde da MUP iznajmljivanje kamere privatnoj firmi na mjesečnom nivou plaća 2000 maraka, odnosno 24000 maraka godišnje. Isti izvori pojašnjavaju da ta sredstva nisu naročito velika s obzirom na broj saobraćajnih prekršaja koje ta kamera na dvije pomenute lokacije zabilježi u toku mjeseca. Isto tako tvrde da je projekat iznajmljivanja daleko isplativiji od projekta javno privatnog partnerstva koje je bilo na pragu ostvarenja a u kojem bi MUP sa privatnim partnerima dijelio polovinu zarade od kazni koju naplati na osnovu saobraćajnih prekršaja koje bilježe kamere širom Republike Srpske.
“I dalje je najisplativija opcija kupovina sopstvenih kamera i radara”- tvrde naši izvori.

среда, 04. април 2018.

Nove šapke nisu 5.11.



(gerila info)
Policija Republike Srpske dobila je nove uniforme. Tako je završena saga oko nabavki uniformi od firme KM Trade iz Visokog-Sarajeva. Uz uniforme su stigle i šapke kako je i planirano ali šapke nisu proizvod američkog brenda 5.11. Taj brend je, kada je polovinom prošle godine započeta priča oko nabavki uniformi, naglašen kao najbolji u poslu sa uniformama što i jeste tačno a navedeno je i da je jedan od razloga što je posao dobila firma KM Trade taj što je jedini zastupnik 5.11 za Bosnu i Hercegovinu.
Policija Republike Srpske nabavila je, između ostalih dijelova uniforme, 4050 policijskih šapki koje nisu proizvod brenda 5.11. potvrdili si izvori Gerila info.
To je, zvanično, potvrdio i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač.
“Nisu ni bile predviđene da budu 5.11.. 5.11. je američka šapka i izgleda sasvim drugačije. Sličnu šapku nosi i policija Federacije i iz tog razloga nismo htjeli da liče. Mi smo uzeli za primjer šapku engleske Metropoliten policije. Htjeli smo da nabavimo njihovu originalnu šapku, međutim ona je zaštićena jer oni imaju način zaštite uniforme. Ta šapka je rađena u Srbiji, urađena je veoma kvalitetno po standardima i materijalima koje koristi engleska Metropoliten policija.”- rekao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Nabavka uniformi za pripadnike policije Republike Srpske koštala je 6,25 miliona maraka bez PDV-a a odabir firme KM Trade je podigao dosta prašine jer su domaći proizvođači i Privredna komora tvrdili da su specifikacije u tenderu postavljene tako da ne može da ih ispuni ni jedna domaća firma.

понедељак, 02. април 2018.

Vijeće naroda za vozila 664 000 KM


Vijeće naroda RS od 2007 na vozni park potrošilo 664 425 KM





(gerila info)
Gerila je objavila da je Narodna skupština u periodu 2007-2017 na nabavku novih vozila za vozni park parlamenta potrošila 1,3 miliona maraka (uz, u pojedinim slučajevima mijenjanje staro za novo uz doplatu). Mnogo manje raskošni nisu bili ni u Vijeću naroda Republike Srpske. U istom periodu Vijeće naroda je za Klubove delegata, generalnog sekretara i kabinete predsjedavajućeg i potpredsjedavajućih kupilo vozila u ukupnoj vrijednosti 664 425 KM (ponovo u nekoliko slučajeva imamo umanjenje cijene vrijednosti novog vozila zbog zamijene staro za novo).

Službenici koje plaća narod Republike Srpske, očigledno je, imaju potrebu da uživaju u komforu najluksuznijih vozila pa tako nije drugačije ni u slučaju Vijeća naroda u proteklih deset godina. Bez obzira što su im primanja daleko veća od primanja prosječnog građanina Republike Srpske i što im plate omogućuju da uživaju u luksuzu na sopstveni račun.

Vijeće naroda je od 2007 najviše kupovalo vozila marke Renault. Vijeće naroda je u dva slučaja (2008 i 2009) kupilo vozilo Renault Megane Sedan Sport koja su plaćena po 32,5 odnosno 33,5 hiljada maraka. Do kraja 2009 uglavnom su kupovana vozila vrijednosti do 35 000 maraka a na kraju te godine kupljeni su Audi A6 3,0 TDI QUATTRO TIPTRONIC vrijedan 97000 maraka za potrebe kabineta predsjedavajućeg i dva vozila marke VW 3C2192 PASSAT 2,0 TDI DPF COMFORTLINE oba zajedno vrijedna 107000  KM za potrebe kabineta potpredsjedavajućeg. Vijeće naroda je ukupno u periodu 2007-2017 kupilo 17 luksuznih automobila.


недеља, 01. април 2018.

Prva Opel Astra u NSRS




(gerila info)
Narodna skupština Republike Srpske u posljednjih deset godina (2007-2017) kupila je 26 novih automobila. Vozila su kupovana za potrebe kabineta predsjednika NSRS, kabineta potpredsjednika, klubove poslanika, kabinet generalnog sekretara i Službe NSRS. Nova vozila ukupno su u deset godina plaćena 1.308.000 maraka. Fakturisana cijena ipak je nešto manja jer je NSRS prilikom kupovine novih vozila ponekad u cijenu dodavala i starije vozilo.

U prošloj godinu kupljeno je samo jedno vozilo i to za potrebe generalnog sekretara Narodne skupštine, Marka Aćića. Aćić je dobio Opel Astru vrijednu 33 500 KM sa PDV. Od cijene je odbijena vrijednost korištenog Pasata koji je procijenjen na 3144 KM i uračunat je u cijenu nove Opel Astre.

To je prvi put da Narodna skupština u deset godina kupuje vozilo marke Opel. Zanimljivo, 2016 godine je kupljeno pet novih Škoda pod izgovorom da sva vozila u NSRS treba da budu jednaka odnosno da vozni park republičkog parlamenta treba da bude uniformisan. Sada vozni park skupštine ima i Opel Astru.

Narodna skupština od 2013 godine nabavlja isključivo vozila marke Škoda za razliku od perioda prije 2013 godine kada su, uz izuzetak ponekog Renaulta, kupovana isključivo vozila visoke klase.
Skupština je najviše novca za vozni park trošila 2008. i 2007. godine, ukupno za te dvije godine 723 680 KM što je više od pola ukupnog novca potrošenog na nova vozila za deset godina. Neka od tih vozila su danas havarisana, neka prodana a neka se i dalje koriste. Tada su vozila plaćana i 192 000 KM (Audi A8-koristi se i dalje), 108 000 KM i 106 000 KM (Audi A6-jedan Audi se koristi i dalje dok je jedan prodan).