недеља, 31. децембар 2017.

Arhiva Naplatne kućice. Tragedija kontinuiteta

четвртак, 12. новембар 2015.


Crni Putevi, 7 miliona i Teslićki makadam

Ministarstvo saobraćaja i veza nije bilo upoznato sa izgradnjom naplatnih rampi koe je izgradilo preduzeće Putevi Srpske u Klašnicama. To je tvrdnja aktuelnog ministra saobraćaja Nedje Trninića. Trninić je rekao i to da ministarstvo nije dalo odobrenje za gradnju tih naplatnih rampi.
Naplatne rampe Puteva Republike Srpske izgradjene su u Klašnicama na kraju magistralnog puta Banja Luka-Klašnice u smijeru iz Banja Luke. Nakon njih izgradjene su rampe na autoputu Banja Luka- Gradiška svega nekoliko kilometara od Klašnica. Tim rampama gazduje preduzeće Autoputevi RS i te rampe su u funkciji.


Naplatne rampe koje su izgradili Putevi nikada nisu bile u funkciji i predvidjene su za rušenje ali se to rušenje i pored bezbjednosnog problema koji stvaraju rampe, prolongira.
To je ukratko površina priče plus da je gotovo milion i po maraka bačeno u vjetar jer su rampe u Klašnicama nepotrebne pored toga što su i opasne.

Suština, medjutim, leži u činjenici da ministartvo saobraćaja ni u teoriji nije moglo da ne zna da Putevi planiraju da grade rampe u Klašnicama prije rampi Autoputeva. O namjeri Puteva u više navrata su obaviješteni i Vlada i ministarstvo na čijem čelu je tada bio Nedeljko Čubrilović.


Projekat proširenja magistralnog puta M-16, dionica Banja Luka-Klašnice, započet je izradom Studije saobraćajno ekonomske opravdanosti fazne rekonstrukcije i modernizacije na dionici Prijedorska petlja Klašnice 2010-te godine. Kao razlog rekonstrukcije navedeno je povećanje bezbjednosti saobraćaja na ovom dijelu puta.
Studija je pokazala ekonomsku opravdanost na način da se Putevi kreditno zaduže a kredit vraćaju na način da se uvede naplata za korišćenje ove dionice puta.

Vlada je odobrila kreitno zaduženje od 35 miliona maraka kao i dodatno kreditno zaduženje od 5 miliona za dodatne radove. Ukupno su rekonstrukcija i proširenje te dionice koštali 40 miliona maraka.
Projekat proširenja u svom sastavu imao je i projekat za izradu naplatnog mjesta u Glamočanima.
U vrijeme raspisivanja tendera i realizacije projekta na snazi je bio Zakon o javnim putevima koji je ostavljao mogućnost propisivanja posebne naknade za upotrebu dijela javnog puta. Vlada Republike Srpske kao Skupština preduzeća i vlasnik Puteva o svemu je bila obaviještena.

Putevi su se 06.02.2013, nakon što je dionica završena, obratili Vladi i ministarstvu saobraćaja sa zahtjevom da bude izvršena prekategorizacija dionice puta Prijedorska petlja Klašnice u brzu cestu. Traženo je da se ta dionica preda u nadležnost Autoputeva zajedno sa već izgradjenom naplatnom rampom. Nikakav odgovor nije stizao na ove zahtjeve jer se ministarstvo saobraćaja oglušilo o sva obaviještenja Puteva.


U medjuvremenu je donesen novi Zakon o javnim putevima 17.10.2013-te godine. Tim Zakonom naplata putarine omogućuje se samo Autoputevima Republike Srpske. Dakle Zakon je promjenjen a Putevi su iz ministarstva onemogućeni da vrše naplatu putarine iako je to bilo predvidjeno planskim aktima Puteva koje je usvojila Vlada RS.  

O sedam miliona i makadamu u Tesliću uskoro.

четвртак, 28. децембар 2017.

Uspješna Donatorska večera "Daruj za vozilo Vlade"

Banjaluka. Uspješno završeno donatorsko veče „Budi odgovoran gradjanin daruj marku za kupovinu vozila“


Organizatori donatorske akcije istakli su nakon uspješne večeri da je prikupljena dovoljna suma novca za kupovinu četiri automobila visoke klase i jednog automobila više srednje klase. Automobili će biti rasopoređeni ministarstvima i jedno Palati Republike a odluka o tome biće donesena na narednoj sjednici Vlade.

Organizator, Vlada i Predsjednik Republike, istakli su da su zahvalni odgovornim gradjanima Srpske a da su se na ovaj način prikupljanja sredstava za obnavljanje voznog parka odlučili jer je deset vozila iz voznog parka Vlade i Palate starije od pet godina a da u budžetu nema novca za nabavku novih vozila jer su sredstva za ovu namjenu krajem prošle godine usvajanjem budžeta realocirana u Fond za zaštitu djece i Fond za liječenje djece u Republici Srpskoj što je potez koji je izazvao oduševljenje u Republici Srpskoj jer su naravno djeca i njihovo zdravlje najpreča.

Organizatori su napomenuli da kupovina novih automobila nije prioritet za aktuelnu administraciju i da je novac za bolesnu djecu mnogo potrebniji ovom društvu a da je donesena odluka da se vozila kupe isključivo ukoliko to odobre i direktno finansijski podrže gradjani Republike Srpske.


„Gradjani Srpske su prepoznali našu misiju i neizmjerno smo im zahvalni na tome. Ne želimo da dodjemo u obrnutu situaciju pa da u budžetu nemamo dovoljno novca za liječenje djece. Zamislite da ovakvim akcijama moramo skupljati novac za djecu.“ Rekla je novinarima predjsednik Vlade nakon Donatorske večere.

Koliko cijeni nastojanja Vlade da na ovaj način obnovi vozni park, vodeći računa o svim socijalnim potrebama prije svega, pokazala je i opozicija u Republici Srpskoj. Oni su se pojavili na Donatorskoj večeri i pokazali da je jedinstvo Srpske najvažnije naročito kada su njeni dugoročni interesi u pitanju.


Načinom kupovine novih vozila Vlada Srpske pokazala je da je jedinstvena u regionu. I dalje će se kupovati nova vozila samo onda kada to direktno Donatorskim akcijama podrže gradjani i kupovaće se samo onoliko koliko bude skupljeno novca na donatosrkim večerama rečeno je novinarima nakon Donatorske večere u Banjaluci.

Biciklom protiv tajkunizacije

Kraj je mjeseca. Nema minusa ali ima štednje goriva. Valjda će i januar biti topao.


среда, 27. децембар 2017.

Kljuse (pjesma čitaoca)

Načinili Srbi kuće
nema cigle samo pruće
sa zapada viju vuci
nije kuća za svakoga
vi ste nesoj i hajduci.

Čemu teže, gde guraju
pa urlaju, zavijaju
zlobni vuci s okeana
smetaju im naše vođe
tom zverinju samo hrana.

Dašak svežeg vetra dunu
vođe naše okovaše
svog potrčka na tron gurnu
pa da rže sve što truse
najbolji je vođa kljuse.

Okupilo kljuse klapu
profiteri, egoisti
sve alavi prevaranti
pa zajedno kuću arče
svako u džep tura parče.

Potrošilo kljuse laži
pa što rže viš ne važi
oči kosi, lice krivi
neće ući u legende
oholosto dođe ende.

Pen Nakiba

Srpska i u 2018 bez transplatacije

SrpskaCafe: Dijalizni pacijenti i dalje bez mogućnosti transplantacije u RS!



Iako je kraj još jedne godine, u Republici Srpskoj i dalje ne postoji mogućnost kadaverične transplantacije bubrega!
Transplantacija pomenutog organa sa mrtvog donora u Srpskoj jednostavno nije moguća, iako su najave sa početka prošle godine bile obećavajuće. Naime, ministar zdravlja RS Dragan Bogdanić u januaru 2016. je rekao da resorno ministarstvo namjerava da nabavi aparat za tipizaciju tkiva do kraja te godine. Inače, bez pomenutog aparata nije moguća kadaverična transplantacija organa a aparat košta oko dva miliona maraka.
Gotovo dvije godine kasnije taj aparat još nije nabavljen i svi dijalizni pacijenti u Srpskoj i dalje su osuđeni na dijalizu.
U međuvremenu Republika Srpska godišnje, godinama, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju, za dijalizu izdvaja između 30 i 40 miliona maraka. 110 evra po tretmanu, takođe mnogo skuplje nego bilo gdje drugdje. U Federaciji je, na primjer, cijena 80 evra. Fond zdravstvenog osiguranja RS nije mogao da izmiruje obaveze prema navedenim firmama pa je dug Fonda od devet miliona maraka preuzelo ministarstvo zdravlja. U ovog ministarstva javnost su obavijestili da je sa privatnim dijaliznim centrom dogovoreno i smanjenje cijene tretmana po jednom pacijentu na 103 evra, da se dio duga otpisuje a dio reprogramira.
Bez aparata za tipizaciju tkiva nije moguća kadaverična transplantacija organa, a Srpska ga nema. Aparat košta oko dva miliona maraka, a RS godišnje, godinama, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju, za dijalizu izdvaja između 30 i 40 miliona maraka.

U odgovoru za SrpskaCafe u ministarstvu zdravlja pojašnjavaju i da aparat za tipizaciju tkiva nije jedini preduslov za kadaveričnu transplantaciju bubrega.

– Naprotiv, riječ je o mnogo složenijoj problematici. Oblast transplantacije ljudskih organa u RS je definisana Zakonom o transplantaciji ljudskih organa i Zakonom o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija. Za formiranje baze podataka o primaocima ljudskih organa ali i formiranje Jedinstvenog registra davaoca ljudskih organa potrebno je formirati koordinacioni centar – tvrde u ministarstvu zdravlja i napominju da je formiranje ovog centra izuzetno složen posao i da mu se pristupa vrlo oprezno.


Zanimljivo je da su to isto u ministarstvu zdravlja izjavili i u decembru prošle godine, prije tačno godinu dana.
U međuvremenu u Federaciji BiH prva transplantacija sa mrtvog donora izvršena je 2006. godine, taj dio federalnog zdravstvenog sistema funkcioniše od tada bez smetnji i zdravstveni sistem FBiH je, kada su transplantacije u pitanju, daleko ispred zdravstvenog sistema Republike Srpske.
Inače, terapija za transplantiranog pacijenta Republiku Srpsku godišnje bi koštala oko 6 000 KM dok terapija za pacijenta kojem nije omogućena transplantacija već je osuđen na dijalizu, Srpsku godišnje košta oko 30 000 maraka. Direktna korist za bubrežne bolesnike je očigledna.
U Udruženju dijaliznih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske napominju da su trenutno u odnosu na raniji period dosta zadovoljniji odnosom ministarstva jer im je konačno omogućena najsavremenija dijaliza. U ministarstvu zdravlja se, takođe, hvale omogućavanjem najsavremenije metode dijalize pacijentima u Republici Srpskoj – hemodijafiltracije kao i smanjenjem cijene tretmana koji Fond zdravstvenog osiguranja plaća privatnom dijaliznom centru za usluge dijalize.
Istovremeno, u Udruženju za transplantirana i lica koja čekaju transplantaciju organa „Nada“ za SrpskaCafe podsjećaju da već izvjesno vrijeme bezuspješno pokušavaju da na temu transplantacije organizuju sastanak sa resornim ministrom.

– Mi smatramo da to uopšte nije komplikovano toliko koliko se želi prikazati. Ono što je najvažnije transplantacija je mnogo jeftinija od dijalize. Naše udruženje planira tribine u narednom periodu u svim gradovima Republike Srpske kako bi građane upoznali sa problemom koji imamo. Ukoliko se ništa na polju transplantacije u RS ne dogodi početkom sljedeće godine mi planiramo generalni štrajk, prvo ispred dijaliznih centara a zatim i ispred Vlade – rekla je za naš portal Danijela Ivanović iz Udruženja „Nada“.



понедељак, 25. децембар 2017.

Nezvanično: Radojičić raspustio mjesne odbore u BL

Predsjednik gradskog odbora SNSD u Banjaluci Igor Radojičić, saznajem iz ove stranke, raspustio je banjalučke mjesne odbore ove stranke. Radi se o 250 odbora a Radojičić ih je raspustio i najavio reorganizaciju nezadovoljan radom i odnosom pojedinaca prema vrhu stranke u Banjaluci, tvrde moji izvori. Svaki odbor SNSD u Banjaluci ima najmanje deset članova a ova stranka najjača je u Banjaluci i cijeni se da u najvećem gradu Srpske ima 20000 članova. Moji izvori tvrde najnovija dešavanja uticaće i na odnose u predsjedništvu Gradskog odbora SNSD u Banjaluci na čijem čelu je Radojičić.

субота, 23. децембар 2017.

Konstantan rast duga RS


SrpskaCafe :Zabrinjavajući rast duga Srpske


Ukupan dug Republike Srpske konstantno raste. Nema zvaničnih podataka o stanju duga na kraju ove godine. Posljednji zvanični podaci objavljeni su za prvu polovinu 2017 i ukupan dug je iznosio 5,3 milijarde maraka ali ti podaci mogu da budu drastično različiti na kraju godine.
Na kraju prošle godine ukupan dug Republike Srpske iznosio je 5,4 milijarde maraka (spoljnji i unutrašnji). Evidentno je da je dug na kraju prošle godine, prema zvaničnim podacima sa sajta ministarstva finansija Republike Srpske, za dvije stotine miliona maraka veći od duga na kraju 2015 a za četiri stotine miliona od duga na kraju 2014 godine. 2008 godine, prema istim podacima, ukupan dug Srpske iznosio je nešto više od tri milijarde maraka.
Usvojenim budžetom za 2018 godinu Vlada planira da samo na otplatu kamata u toj godini iz budžeta isplati blizu 105 miliona maraka. Vrlo je upozoravajuće to što gotovo polovina izvornih prihoda treba da bude iskorištena za otplatu kredita, kaže poslanik u NSRS Dragan Čavić.

„U ovoj godini treba da znate da su ukupni iznosi otplata kredita, kamate plus glavnice dostigli 45,86 odsto redovnih prihoda. Svaka druga marka koju gradjani Republike Srpske iduće godine iz svojih džepova uguraju u budžet Republike Srpske ide za vraćanje dugova.“kaže Čavić i napominje da više novca u sljedećoj godini odlazi na kamate nego na sve subvencije i materijalne troškove svih budžetskih korisnika.
Ministar finansija Republike Srpske, Zoran Tegeltija, napominje da se u strukturi duga ne može govoriti o jedinstvenoj kamati koju plaća Republika Srpska. Tegeltija potvrđuje da u sljedećoj godini na otplatu kredita iz budžeta odlazi oko 750 miliona maraka ali da su tim iznosom obuhvaćene i obaveze javnih preduzeća, Investiciono razvojna banka kao i određen broj opština u Republici Srpskoj.
„Kamate su veoma različite, imate kredite koji su na 25 godina sa kamatnom stopom od 1 odsto pa do kredita sa kamatnom stopom od 6 odsto. Ali da, 104 miliona kamata ukupno sljedeće godine.“- rekao je ministar finansija  Zoran Tegeltija obrazlažući budžet za 2018 godinu.
Dio ukupnog duga Srpske ove godine napravljen je aukcijama hartija od vrijednosti. Samo ove godine organizovano je sedamnaest aukcija trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica. Dugoročne obveznice emitovane su osam puta u ukupnoj vrijednosti od 195 miliona maraka a sa rokom dospijeća/naplate od tri do deset godina.
„To je vrlo ozbiljan podatak jer se radi o obveznicama koje su na period od tri,pet, sedam ili deset godina. Kada ta sredstva potrošimo ili vratimo dio duga u ovoj godini to znači da smo zadužili one koji će doći poslije nas. To je vrlo ozbiljno pitanje upravljanja dugom. Najlošija je opcija narušavanje zlatnog pravila kreditiranja koje glasi da se kratkoročni krediti koriste za kratkoročne pozajmice i troškove a dugoročne pozajmice za investicije. Ovih 200 miliona nije otišlo u investicije niti stimulisanje zapošljavanja, realnog sektora, izvoza...već je poslužilo za tekuću potrošnju a dio vjerovatno za vraćanje duga. To nije dobar koncept upravljanja dugom.“pojašnjava za naš portal ekonomista Zoran Pavlović.
Poslanik SDS-a, Davor Šešić tvrdi da je jasno kada se pogleda rast ukupnog duga da budžet ima ozbiljne probleme da isprati sve potrebe koji se pred njega postavljaju.
„Ako pogledamo rast ukupnog duga ali i zaduženja Republike Srpske u 2017 godini jasno je da budžet ima ozbiljne probleme, ogromnu administraciju i sve slabiju privredu i zato ne čudi usvajanje akciza koju je izglasao SNSD kao i novo zaduženje kod MMF-a koje je najavljeno za januar.“ kaže za SrpskaCaffe Davor Šešić i napominje da je konstantno zaduživanje samo zatvaranje očiju pred ozbiljnim problemom zbog ostanka na vlasti a bez brige o posljedicama.

понедељак, 18. децембар 2017.

Ministar komunikacija BiH, Ismir Jusko o pravima prenosa. BiH će reagovati.



- Hoće li javni emiteri u BiH u budućnosti prenositi utakmice reprezentacije? Kako gledate na ovu situaciju sa United Media, N1, Sport Klubom? To je trka koju javni emiteri gube. Znamo priču oko plaćanja odnosno neplaćanja poreza BiH...

- Mi još nismo donijeli, znate da se trebala donijeti odluka o emitovanju javnih događaja. To je još u fazi u kojoj radne grupe rade, ni jedna odluka nije donesena po tom pitanju. Budite uvjereni, ja sam to više puta rekao, ponekad ne treba ubacivati ono sjeme negativne energije dok zvanične odluke ne budu donesene. Ono što mogu reći kao resorni ministar, nama su javni servisi i sve televizije koje dolaze sa područja BiH itekako u prioritetu. Ovo nije odluka koju će donijeti jedan čovjek, jedan ministar, nema ni jedan ministar ekskluzivno pravo da donese odluku po tom pitanju već isključivo struka. Sačekajte da sve završimo, da sve pogledamo i onda ću biti u potpunosti spreman da prezentiram sve ono što je struka na kraju rekla.

-Zakon je jasan. On daje prednost javnim emiterima kada su u pitanju prenosi nacionalnih reprezentacija medjutim prema svemu sudeći prava prenosa više neće imati ni BHT ni RTRS.

-Vi znate da je taj isti problem desio se i sa našim susjedima i da se sa te strane podigla buka.

-Da ali Hrvatska je reagovala.

- Reagovaće i naši, budite uvjereni.

субота, 16. децембар 2017.

Rijeka Sana nastavak borbe

Prijedor, 15.12.2017. godine.

Sanu i dalje uništavaju
Rijeku Sanu i dalje uništavaju strani investitori i domaće vlasti



Koalicija za Sanu je uputila dopis Vladi Republike Srpske, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS i Komisiji za koncesije u kojem se navodi da je investitoru, u ovom slučaju austrijsko-njemačkoj firmi KELAG, opet istekao koncesioni ugovor za izgradnju hidrolektrane „Medna“. Dopisom je zatraženo da se preispita i raskine koncesioni ugovor koji je već četiri puta produžavan, a niti jednom nije ispoštovan od strane investitora.

„Investitor već četvrti put ignoriše i prekoračuje rokove koncesionog ugovora na šta Koalicija već dugi niz godina ukazuje i neumorno apeluje da se ugovor raskine i zaustavi uništavanje rijeke Sane“, izjavio je koordinator Koalicije za Sanu Goran Krivić.

Da podsjetimo, investitor “LSB Elektrane” iz Banjaluke, pod okriljem “Interenergo” d.o.o. Ljubljana, koji je u vlasništvu austrijsko-njemačke kompanije Kelag International, gradi malu hidroelektranu “Medna” na samim izvorima rijeke Sane. Nakon svih argumenata koje preko osam godina koristi i naglašava, Koalicija za Sanu je 2016. godine izradila i Studiju ekonomske opravdanosti i tako dokazala ekonomsku neisplativost ovog projekta i negativan finansijski efekat po budžete opštine Ribnik i Republike Srpske u iznosu od preko milion maraka.

Uvidom na terenu potvrđena je opravdana sumnja Koalicije za Sanu da se gradnja derivacionog tunela mijenja iz betonskih u prefabrikovane cijevi od poliestera što dovodi do izmjene tehnologije i hidrauličnih karakteristika derivacionog tunela koje će nedvosmisleno uticati na ekološke karakteristike MHE „Medna“, a samim tim i na rijeku Sanu. Povodom ovoga Koalicija za Sanu je uputila dopis Republičkoj upravi za inspekcijske poslove kojim zahtijeva izlazak građevinskog i ekološkog inspektora na lice mjesta i nakon uvida postupanje u skladu sa njihovim nadležnostima.

Nakon osam godina borbe i pored započete izgradnje hidroelektrane Medna, nije kasno da se sačuva rijeka Sana. Nadležnim institucijama u RS, kao i investitorima u Austriji i Njemačkoj, šaljemo poruku da će hidroelektrana Medna, ukoliko bude izgrađena, biti zapamćena kao jedan od najvećih promašaja i zločina nad prirodom i ljudima“, poručuju iz Koalicije za Sanu.

Koalicija za Sanu, koju čine 23 udruženja ljubitelja prirode i sporta, zajedno sa Opštinom Ribnik već godinama pokušava da spriječi ovaj zločin protiv prirode i građana.


петак, 15. децембар 2017.

UKCRS nema citostatika

SrpskaCafe: Zašto naši pacijenti i dalje sami kupuju citostatike?!




Pojedinih citostatika nema u banjalučkoj bolnici, a nije ni poznato kada će biti nabavljen, pa je dio onkoloških pacijenata prinuđen da ih kupuje u apotekama.

Kako saznaje SrpskaCafe, duže vrijeme u bolnici nema citostatika “docataxel”, a na Klinici za onkologiju pacijentima su rekli da ne znaju kada će biti nabavljen. Pacijenti kažu da su ogorčeni pošto su za nestanak lijeka saznali tek kada su došli na ranije zakazanu terapiju. Posebno su pogođeni oni koji u Banjaluku dolaze iz drugih gradova.




– Rekli su mi da nemaju citostatik a da mogu da ga kupim u apoteci ukoliko želim da primim terapiju. Problem je i što sam prije dolaska u Banjaluku primio pripremnu terapiju i da se desilo da nisam imao novca da kupim citostatik u apoteci bio bih u problemu – rekao je naš sagovornik i dodao da problem definitivno postoji duže od mjesec dana jer se isto desilo i na prošloj terapiji.

U UKC Banjaluka potvrdili su nam da im nedostaje pojedinih citostatika a da je Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske o tome blagovremeno obaviješten.

– Trenutno nam nedostaje pojedinih citostatika, ali ovo ni na koji način ne ugrožava liječenje naših pacijenata zahvaljujući mogućnostima primjene različitih terapijskih protokola na osnovu odluke struke, uključujući i primjenu paralele lijekova koji nedostaju – rekli su u bolnici.

Oni tvrde da pacijenti koji ne mogu da prime zamjensku terapiju imaju mogućnost da sami kupe lijek, a da će im troškovi biti nadoknađeni. Nisu pojasnili šta treba da rade oni pacijenti za koje nema terapije, nije moguća zamjenska, a nemaju novca da sami kupe citostatik koji im je potreban.

fond zdravstvenog osiguranja
Fond zdravstvenog osiguranja RS, inače, provodi zajedničku javnu nabavku lijekova za potrebe svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, pa tako i za UKC RS.

U Fondu zdravstvenog osiguranja su nam rekli da je u toku potpisivanje ugovora sa dobavljačem za nabavku lijeka “docataxel” tako da bi do kraja decembra počeo isporučivati bolnicama u RS pa tako, mada nikome i dalje nije jasno zašto se to nije uradilo na vrijeme kao ni šta da rade oni pacijenti koji nemaju novca da kupe sebi lijek i čekaju refundiranje sredstava.

– Fond je zahtjeve za refundaciju kupljenih citostatika stavio na vrh liste prioriteta, kako bi se osiguranicima u najkraćem roku refundirali troškovi za kupljeni lijek. Takođe, kada nedostaje određeni citostatik, postoje zamjenske terapije koje su pacijentima dostupne u bolnicama, tako da njihovo zdravlje nije ugroženo čak ni kada se  dese sporadične nestašice pojedinog lijeka – tvrde u odgovoru za naš portal u FZO i napominju da redovno prate da li se citostatici bolnicama isporučuju u skladu sa potpisanim ugovorima sa dobavljačima.


Pivo poslije basketa trula opozicija i holandski vazduh

- Večeras sam baš trčao po terenu uništio sam vas
- Realno, ja nisam mogao potrčati baš sam umoran
- Realno to je tvoj problem. Prolazio sam kao Ročesti
- Momci šta pijete, jel opet 4 nektara 1 jelen?
- Meni ne treba čaša
- Šta je ovo s ovim vremenom jeste vidjeli šta napravi vjetar po gradu
- Ja sam samo gledao hoće li mi antenu od Totala odnijeti
- Jeste pratili skupštinu šta bi ono sa opozicijom ponovo
- Ništa brate dragi ne znaju ni sami više šta hoće
- Ne znam šta bih ti rekao ako su već mudo neka vrate mandate i plate do kraja mandata a ne ovako malo bi u skupštinu malo ne bi
- Ja ne kontam što oni nešto konkretno ne urade, pobiješ se, izbace te ali si onda opozicija
- Ma o čemu pričaš ti, ko od njih ima interes da se mijenja bilo šta, čovječe božiji svako od njih živi kao bubreg u loju, ovako najlakše kao opozicija si a super.
- Ne znam majke mi ovi su lopovi i katastrofa ali realno opozicija je gola voda sto godina istu priču...
- Sve je ovo otišlo...
- Znaš ti da Republika Srpska nema svoj vazduh da je Mile prodao Holandjanima čini mi se
- Sjećaš se, Slobo je pisao davno
- To je po meni najjača priča, jebeš sve ovo kriminal tamo vamo
- Ne kontam
- Svaka država u Evropi zbog zagadjenja ima odredjen indeks gradnje zagadjivača tako nekako
- E mi smo svoja prava prodali Holandjanima i sad i da hoćeš ne možeš praviti fabriku jer na osnovu tvog vazduha Holandjani prave
- Čuj to
- Jel to znači da ja sad kad padnem Ajaksa na tiketu mogu prdnuti i reći jebem vam majku eto vam vaš vazduh?
- Zoka ajd naplati
-22,60
- Ja ću ovih 60

понедељак, 11. децембар 2017.

Odbor za bezbjednost protiv javno privatnog partnerstva za radare

Odbor NSRS za bezbjednost zatražio je i zvanično, glasovima većine članova tog odbora, od Vlade da projekat unapredjenja bezbjednosti saobraćaja kojim se planira kupovina stotinu radara sprovede sopstvenim sredstvima. To znači da Odbor za bezbjednost traži da se odustane od javno privatnog partnerstva kojim je planirano da privatni partner MUP-a kupi svu opremu a profit kada instalacija u cijeloj RS bude završena dijeli sa MUP-om odnosno RS.

Konkurs za odabir privatnog partnera završen je 17 jula a privatni partner još nije odabran. Moji izvori iz MUP-a uvjeravaju kako je trajala velika borba oko toga koja firma će da dobije posao. Na konkurs za posao prijavile su se tri firme. Vrijednost kompletnog projekta je procijenjena na nešto više od 12 miliona maraka od čega na kupovinu radara i instalaciju sistema odlazi 9,5 miliona.

Teško je očekivati da će Vlada da odustane od javno privatnog partnerstva jer je upravo Vlada dala saglasnost MUP-u u martu za sklapanje takvog posla. Opozicija je (pojedinci jer se opozicija nije previše zanimala za ovu temu kao ni za temu uniformi) tvrdila je da je dijeljenje zarade proistekle od naplaćivanja kazni sa privatnicima protiv Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske.

Sjednici Odbora za bezbjednost prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Sjednica je trajala debela četiri sata a nakon što je završila pojedini članovi odbora su Narodnu skupštinu napustili držeći se za glavu.

недеља, 10. децембар 2017.

Onkologija, ne radi ultrazvuk



Aparat za ultrazvuk na Klinici za Onkologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Republike Srpske ne radi, saznaje portal SrpskaCafe. To su za taj portal potvrdili pacijenti koji se liječe i rade redovne kontrole na ovoj klinici.

Jedan onkološki pacijent iz Banjaluke za SrpskaCafe je potvrdio da na onkološkoj klinici nije uspio da uradi zakazanu kontrolu odstranjene dojke ultrazvukom uz obrazloženje da ultrazvuk ne radi.

„Rekli su mi da je aparat pokvaren, da je redovna kontrola trenutno nemoguća i da ne znaju kada će kvar biti otklonjen“- rekla je naša sagovornica i dodala da je za kontrolu druge, zdrave dojke naručena tek u maju naredne godine, što je neprihvatljivo jer se radi o pacijentu koji je imao maligno oboljenje.

Direktor Univerzitetskog Kliničkog centra Republike Srpske Vlado Đajić demantovao je kvar na aparatu za ultrazvuk na Klinici za onkologiju. Prvi čovjek Kliničkog centra u Banjaluci uvjerava da sve funkcioniše normalno.

„Ukoliko i postoji nekakav kvar pretpostavljam da je u pitanju neka sitnica i da će to urgentno biti otklonjeno.“- rekao je Đajić i naglasio da se u UKC RS obavi hiljade pregleda dnevno a da medicinsko osoblje daje sve od sebe da stvari nastave da funkcionišu redovno.


Načelnica Klinike za onkologiju Zdenka Gojković takođe negira tvrdnje pacijenata. Kaže da se samo čeka da aparat za ultrazvuk na ovoj klinici bude servisiran.
„Mi čekamo servis da se uradi, on radi, i radimo ono što možemo da uradimo. Sve ono što se prvi put radi izbjegavamo da radimo dok se ne servisira aparat. Čekamo servis da dodje.“- tvrdi načelnica ove klinike i dodaje da aparat radi ali da su uočene promjene na ekranu pa nije pouzdan kada neko radi prvu kontrolu a da na Klinici ne žele da rizikuju sa nalazima.

Na Klinici za onkologiju pojašnjavaju i da je pomenuti aparat aparat Klinike za onkologiju i da odradjuje posao za sve odjeljenske, ležeće pacijente te klinike a da takozvani vanjski pacijenti ultrazvuk rade na drugim mjestima.



петак, 8. децембар 2017.

Policajci još bez uniformi

Srpska Kafe: Stigla zima- policajci u RS još čekaju nove uniforme

Nove uniforme za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske još nisu isporučene MUP-u iako je od potpisivanja ugovora sa firmom KM Trade iz Visokog prošlo više od stotinu dvadeset dana.
Tenderskom dokumentacijom predvidjeno je da policajci u Republici Srpskoj dobiju nove uniforme u roku od sto dvadeset dana od potpisivanja ugovora sa najboljim ponudjačem. Jedini ponudjač bila je firma KM Trade iz Visokog a ugovor izmedju ministarstva i te firme, vrijedan 7,3 miliona KM sa PDV-om, potpisan je 3 avgusta ove godine.

Podsjećamo, firma KM Trade iz Visokog pobijedila je na tenderu za nabavku uniformi koji je raspisao MUP RS. KM Trade je jedini dostavio ponudu koja je otvorena 4 jula a kompletan postupak javne nabavke izazvao je dosta tenzija jer su i Privredna komora Republike Srpske i domaći proizvodjači tvrdili da je tender namješten tako da specifikacije odgovaraju isključivo firmi KM Trade kao jedinom zastupniku brenda 5.11 u Bosni i Hercegovini.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova uvjeravaju da rok za isporuku novih uniformi još nije istekao jer se  kao početni datum ne računa dan potpisivanja ugovora kako piše u tenderskoj dokumentaciji već dan dostavljanja liste konfekcijskih brojeva.

-Obavještavamo Vas da je ugovor sa firmom KM Trade potpisan 03.08.2017 godine te da isti sadrži klauzulu kojom je predvidjeno da rok za isporuku uniformi počinje teći od dana dostavljanja liste konfekcijskih brojeva uniformi za policijske službenike- pravdaju čekanje na nove uniforme u MUP-u i obavještavaju da je ta lista dobavljaču dostavljena 28 septembra.

Prema najnovijem roku pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova nove uniforme mogli bi da obuku tek nakon 26 januara.
U medjuvremenu, u Odboru za bezbjednost NSRS očekuju da se na narednoj sjednici tog odbora sa dopunom informacije o nabavci uniformi pojavi i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač. Sjednica Odbora trebalo bi da bude održana prije posebne sjednice republičkog parlamenta koja je zakazana za 12. Decembar potvrdio je predsjednik Odbora Milanko Mihajilica.


-Konačno bi se to trebalo naći na sjednici Odbora za bezbjednost. Očekujem da ministar unutrašnjih poslova neizostavno prisustvuje sjednici odbora sa dopunjenom informacijom za sva ova pitanja- rekao je predsjednik Odbora za bezbjednost Milanko Mihajilica i potvrdio da u Odboru očekuju i dopunu informacija o nabavci radara i rekonstrukciji kasarne Zalužani.


уторак, 5. децембар 2017.

Insajder: Frka zbog radara

Insajder obavještava da je velika frka u MUP-u zbog tendera o javno privatnom partnerstvu za nabavku radara. Jedna strana od tri koliko ih se prijavilo spremna je da se povuče iz posla ali je problem što je upravo ta strana dala najbolju ponudu po MUP i Republiku Srpsku.
Ta strana bila je spremna da se zarada od naplaćenih kazni dijeli u omjeru 53-47 odsto u korist MUP-a. Druge dvije strane koje su se prijavile za posao dostavile su pola pola ponudu.

Za sada se još uvijek ne zna ko će da dobije posao. Ranije je insajder tvrdio da se sve tri strane vrlo jake i uticajne odnosno u najbližim mogućim odnosima sa vrhom Republike Srpske.

Do polovine decembra trebalo bi da zasjeda Odbor za bezbjednost NSRS na kojem očekuju i ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača. Odbor će tražiti i dopunu informacije i o radarima jer je u medjuvremenu bar prema zvaničnim izjavama iz MUP-a došlo do povećanja cijene kompletnog projekta ali i o uniformama i rekonstrukciji kasarne u Zalužanima.

субота, 2. децембар 2017.

SrpskaCafe: Relacije FZO-Domovi Zdravlja-Ambulante

Fond ograničio broj pacijenata za dalja liječenja!?


Ambulante porodične medicine u Banjaluci imaju direktivu Doma zdravlja, odnosno Fonda zdravstvenog osiguranja, da što manje pacijenata šalju na dalje, specijalističko, liječenje!
Jedan pacijent iz Banjaluke za SrpskaCafe je potvrdio da je u jednoj ambulanti porodične medicine doživio neprijatnost kada mu doktor porodične medicine nije htio napisati uputnicu za dalje liječenje.

– Rečeno mi je da ne mogu dobiti uputnicu za dalje preglede jer doktor porodične medicine, navodno, nema na osnovu čega da mi napiše uputnicu. I pored mog insistiranja, jer izvjesno vrijeme osjećam određene tegobe koje ne prolaze, nisam dobio uputnicu – rekao je naš sagovornik.

U ambulantama porodične medicine pravdaju se da im je strogo napomenuto da smanje broj pacijenata koje šalju na dalje pretrage jer je na višim nivoima liječenja ogromna gužva.
U strukovnom Sindikatu doktora medicine naglašavaju da je to “jasna potvrda da je zdravstveni sistem Republike Srpske pred kolapsom i da se stanje u zdravstvu godinama konstantno pogoršava”.

– To nije normalno stanje. Fond zdravstvenog osiguranja svojim pravilnicima i naredbama direktno zadire u ljekarsku struku, u smislu onemogućavanja adekvatne ljekarske zaštite – rekao je za SrpskaCafe Miodrag Femić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS.
U tom sindikatu napominju da su oni već upozoravali na pogubnost ovakvih odluka te potvrđuju da je situacija ista u čitavoj Republici Srpskoj, odnosno svim Domovima zdravlja i svim amulantama porodične medicine.
– To je jasan pokazatelj da jednostavno nema dovoljno novca za nesmetano funkcionisanje zdravstvenog sistema. Ljekari porodične medicine su između čekića i nakovnja. Pacijenti traže pravo koje im je dato Zakonom o zdravstvenoj zaštiti a Fond im to pravo uskraćuje – rekao je Femić komentarišući situaciju na primarnom nivou zdravstvene zaštite u Srpskoj.
U banjalučkom Domu zdravlja nisu nam direktno priznali ali ni demantovali postojanje problema o kojem pričaju pacijenti i sindikat.

– Ambulante porodične medicine osposobljene su da riješavaju različite zdravstvene probleme a porodični doktori kada utvrde da stanje pacijenta zahtjeva konsultativni pregled drugih specijalista pacijente upućuju na dodatne preglede i dijagnostiku – rekli su iz Doma zdravlja i dodali da broj pacijenata nije ograničen ali je jasno da ograničenja, ipak, postoje.

U Banjaluci radi 27 ambulanti porodične medicine, a neke od njih su pred gašenjem zbog nedovoljnog broja pacijenata.




FZO: Ne sugerišemo smanjenje broja pacijenata za specijalističke pretrage


Fond zdravstvenog osiguranja negira da je domovima zdravlja u Srpskoj i ambulantama porodične medicine iz ove ustanove sugerisano da smanje broj pacijenata koje upućuju na dalje specijalističke pretrage i liječenja.
U Fondu su za portal SrpskaCafe rekli da niko ne uskraćuje pravo na liječenje pacijentima u Srpskoj.
– Jedino upozorenje koje je Fond zdravstvenog osiguranja RS nedavno uputio domovima zdravlja odnosi se na to da za vrijeme bolničkog liječenja pacijenta porodični doktor ne može da izdaje uputnice za ambulantne preglede tog pacijenta – tvrde u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.

Fond u klin, doktori u ploču

U Fondu pojašnjavaju da dok pacijent leži u određenoj bolnici sve potrebne preglede treba da mu obezbijedi ustanova u kojoj leži bez nepotrbnih ponovnih upućivanja porodičnom doktoru zbog novih uputnica.
Jedan Banjalučanin je za SrpskaCafe izjavio da su u ambulanti porodične medicine odbili da mu izdaju uputnicu za specijalistički pregled. Izgovor je bio da je Fond sugerisao smanjenje broja pacijenata koji se šalju na dalje pretrage kako zbog gužvi, tako i zbog nedostatka sredstava.
Tu priču potvrđuju u Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske. U ovom sindikatu dodali su i da slučaj iz Banjaluke nije jedinstve već da je situacija ista u svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj a da su oni na pogubnost ovakve politike u zdravstvu upozoravali nekoliko puta.
– U više navrata smo govorili o ovom problemu ali jednostavno je na djelu igra gluvih telefona. To je sve jasan pokazatelj da nema dovoljno novca za kompletan sistem zdravstva u Srpskoj – rekao je za SrpskaCafe Miodrag Femić iz Strukovnog sindikata doktora medicine.
U Fondu zdravstvenog osiguranja izričito, u odgovoru na naša pitanja, tvrde da nisu tražili da domovi zdravlja smanje upućivanje pacijenata specijalistima. U banjalučkom Domu zdravlja su nam rekli da kada porodični doktori utvrde da zdravstveno stanje pacijenata zahtjeva konsultativni pregled drugih specijalista, oni ih upućuju na dodatne preglede i dijagnostiku u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem i pravilima medicinske struke. Ipak iz njihovog odgovora je jasno da određena ograničenja ipak postoje.

Granica 30 odsto?

– U ugovoru sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS preporučeno je da broj upućenih pacijenata sa primarnog nivoa ne bude veći od 30 odsto, jer se većina zdravstvenih problema građana može rješiti u ambulantama porodične medicine, te bi se na taj način rasteretili specijalisti sekundarnog i tercijarnog nivoa, koji treba da se bave komplikovanijim medicinskim problemima i liječenjem građana – rekli su u Domu zdravlja Banjaluka.
Fond nema namjeru da uskraćuje prava pacijentima tvrdi ministar zdravlja Dragan Bogdanić. Ministar, ipak, podsjeća da su u zdravstvu neophodne mjere štednje.



– Tražimo od svih koji su u zdravstvenom sistemu da provode mjere racionalizacije i mjere štednje a sve do momenta dok ne nanose štetu pacijentu. Sve mjere štednje koje će nanijeti štetu pacijentu svakako nismo za njih i nećemo ih sprovoditi – rekao je ministar zdravlja Republike Srpske.

четвртак, 30. новембар 2017.

Pivo poslije basketa- propast sporta u Srba

Basket je bio loš. Ubiše nas prozori FIBE. Pivo kod Zoke, medjutim, uvijek je hladno.

-Ljudi ja sam danas bio katastrofa, ubi me tempo samo ću se srušiti jednom
- Vidim ja da si ti problijedio skroz
- Dobro je sd sam OK, vraća pivo u život
- Nego jeste li skontali da je ( ) počeo prenose indijske lige u fudbalu
- O čovječe pa na šta to liči
- Da ti pravo kažem bolje izgleda od naše lige
- Dobro to i nije teško
- Ne, ozbiljno krcati stadioni...
- Znate li da je indijska liga u kriketu najgledaniji sport, u prosjeku, na svijetu
- Njihov kriket, čini mi se američki fudbal poslije
- Realno ljudi pune stadione u čitavom svijetu, pogledaj po Evropi
- Samo kod nas prazno sve
-Od moje žene ujak u Frajburgu živi, svake nedelje kada su domaćini ide na utakmicu, Druga liga
- To je tamo kultura življenja, skupi se pedeset hiljada ljudi, uživaju, troše, obrće se stotine hiljada evra po utakmici
- I onda se mi čudimo kako klub kupi igrača od deset miliona, pa kupi jer ljudi plaćaju da gledaju i plaćaju čitav doživljaj subotom ili nedeljom. pivo, kobasice, dresovi, šalovi
- A mi kad vidimo njihove navijače odmah vidi ovih seljaka indijanaca pojma nemaju
- A kod nas na Borcu 1000 ljudi, pola gleda kako da udje džaba a više od 5 maraka na stadionu potroši možda sto ljudi. I kaže hoće kvalitet.
- Isto ti je i u Beogradu. Ti na Marakani sve i da hoćeš ne možeš potrošiti para, nema piva, nema hrane, ja idem 20 godina nikad nisam potrošio marke osim karte. bijeda šta ćeš.
- Ajmo ljudi ustajem rano počeo sam sebi praviti klopu pa nosim na posao. Troje jaja, čvaraka, sira nekog. Isplati se jebiga.
- Isplati da, potroši se bruka para na hranu i kafe.
- Pravim ja već par dana. Izgotivim se fino. ako bude plata sutra onda poslije mogu i nešto normalno otići da jedem.
- Zoka ajd naplati života ti.

уторак, 28. новембар 2017.

Epilog agonije u Potkozarju, nakon 50 dana stigla voda


Agonija mještana sela Potkozarjaje okončana nakon pedeset dana. Toliko dugo je ovaj kraj Banjaluke bio bez vode o čemu sam napisao nekoliko tekstova. Početkom oktobra na vodovodnom sistemu je nastala havarija, prvo niko nije reagovao, onda su reagovali mještani, pa se u sve uplela politika jer su i lokalni mjesni političari bitni ukoliko je njihova stranka dovoljno snažna.

Dara je, medjutim, prevršila mjeru pa su potpisivane peticije, mještani su prijetili protestima ispred gradske uprave, policija u Ivanjskoj je privodila i saslušavala a voda nije dolazila. Sreća u nesreći je ta što dio sela ima gradsku vodu, sa njim i škola a odredjen broj kuća ima bunare u dvorištima pa niko nije umro od žeđi.

Gordijev čvor razvezao je novopostavljeni direktor Vodovoda Zoran Popović koji je uspio da radnika koji je prije havarije, za koju nije odgovoran, održavao vodosistem odobroljovi da pomogne u riješavanju kvara jer to radnici Vodovoda nisu uspjevali duže od mjesec dana. 

четвртак, 23. новембар 2017.

Foto: Talić na Konvenciji predstavio Poligraf




Pivo nakon basketa, razgovor ogorčene četvorke

Počinjem da sumnjam da ne idemo na pivo zbog basketa već da na basket idemo zbog piva poslije basketa. Kako god, pivski razgovori su uvijek ugodni naročito nakon muškog znojenja bez tuširanja, u staroj sali gdje je trica još uvijek na šest metara.

-Ljudi, Ceca pjeva u T------ za Novu godinu. 110 evra ulaz po osobi.
- Koliko?
-110 evra stari, 220 maraka jebenih samo za ulaz.
-čuo sam da je konzumacija pića neograničena
- daj čovječe, bez obzira, ko to u Banjaluci može da plati
- mogu djeca novopečene elite. Mogu samo da zamislim na šta će to da liči
- ma biće tu i političara, dekana, profesora
- čovječe božji znaš li ti koliko se tu love vrti
- ne mogu ja, meni ne ide u glavu da neko ovdje ima toliko para
- odakle neko može kupiti pošteno u Banjaluci auto od sto, dvjesta hiljada. Nema šanse. Koliku god platu da ima.
- pa dobro, sigurno ima odredjen broj ljudi što pošteno mogu zaraditi tolike pare
-ima naravno ali nema na hiljade, ovdje svaki dan gledaš sina od onog, kćerku od onog kako voze bijesna auta a sve poluretardirano to mene boli.
- eno sin od onog otvorio klub u onoj zgradi sa mnom u školu išao, momak majke mi veze sa životom nema
- jebiga nema ali kaže tati, tata ja bih malo tamo ja bih pokušao malo ovo a tata kešira
- sjećas se ti Čorba onog klinca što je dolazio u T? E, e taj...on ti je sad u Vladi, u mladima SNSD-a skupljao glasove i članove ja ne mogu da vjerujem. Momak nije znao gdje je šupalj.
- sve to stoji da nam idioti odredjuju sudbine ali pazi nije da mi svi zajedno nismo krivi, niko ne reaguje, svi ćutimo i samo konstatujemo.
-znaš šta mene najviše boli, ne boli mene što neko ima para, što vozi dobro auto majke mi ne smeta mi to. Ako je neko pametan i vrijedan neka vozi i treba. Mene boli što gledam takve likove kako glume elitu, puni para a ja petnaest godina radim već kao konj u šest svako jutro ustajem i šta imam- kurac.
- nemaš ti ovdje puno izlaza ili metak u čelo samom sebi kada poludiš ili na granicu pa bježi što dalje ili se prikloni pa skupljaj glasove pa malo kradi pa imaj i ti. Nema izbora.
-ma ne mogu ja sad uzeti ženu i dijete i bježati negdje, počinjati iz početka sve a ovdje gradiš kao nešto petnaest godina, jel sad trebam ići babama u Njemačku prati guzice a 16 godina sam u školu išao alo?
-tamo ćeš bar moći djetetu kupiti šta god poželiš
- ma ne možeš ti ovdje ni pametan uspjeti, ako nešto napraviš razvaliće te, što bi oni dozvolili konkurenciju
- ne znam, ja stvarno ne vidim kako ovo može opstati još dvadeset, trideset godina
-Zoka jel smetamo mi, koliko je sati
- provrijednili su se ovi iz komunalne obilaze često jebiga
-Ajd naplati života ti
-16.40
- u jebote ja nisam ponio novčanik
-ajde nema veze ti ćeš sljedeći put
- stvarno sam zaboravio ne muljam
-moglo bi se stati kod Klasa na burek
-ma joj bolan ne mogu, kasno je a i ustajem u pet i žena i ja smo prva smjena pa dok nju odvezem na posao.




среда, 22. новембар 2017.

Srpska kafe: Dolaze radari

Stiže stotinu radara na ulice RS: Milioni će se “sliti” u privatne džepove!


Ministarstvo unutrašnjih poslova RS u završnoj je fazi odabira partnera za posao nabavke stotinu radara!


Posao nabavke radara i instaliranja sistema biće odrađen po principu javno-privatnog partnerstva, u kojem će privatni partner da nabavi radare i instalira kompletan sistem a onda će, kada sistem počne sa radom, deset godina dijeliti zaradu sa ministarstvom.

Javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao početkom juna ove godine a konkurs je zatvoren 17 jula. Još nije odlučeno koja kompanija će, od tri koje su se prijavile, dobiti posao sa MUP-om.

Čitav projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu stotinu radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina.

Naši izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti između ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač rekao je da MUP traži privatnog partnera jer Vlada u ovom trenutku nema novac potreban za kupovinu radara a da su oni potrebni.

– Neće biti samo vezano za kontrolu saobraćaja i kontrolu brzine kretanja vozila već će to biti nadzorne kamere koje će snimati 24 sata prolazak svih vozila preko naših cesta, ulaze i izlaze iz naših gradova i na taj način ćemo imati bolju pokrivenost i kontrolu kretanja i kriminogenih osoba i onih počinilaca krivičnih djela koji izvrše krivično djelo bilo gdje u RS i ako su prošli vozilom mi ćemo to znati – rekao je Lukač.

Vlada je odobrenje na sklapanje javno-privatnog partnerstva dala u martu ove godine. Studijom ekonomske opravdanosti predviđeno je da stotinu radara godišnje, nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom, zarade 21 609 016 KM na osnovu predviđenih 745 084 kazni. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora između MUP-a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predviđena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni.

– Ta dobit biće ogromna, čak i do stotinu miliona u narednih deset godina – rekli su izvori našeg portala.

Opozicija je najavila da će tražiti poništenje javnog poziva za nabavku radara jer je prije svega čitav projekat, kako tvrde, u suprotnosti sa Zakonom o budžetskom sistemu RS. Član Odbora Narodne skupštine RS za bezbjednost Milanko Mihajilica rekao je da zabrinjava odluka Vlade kojom je dopušten ovaj posao jer je naplaćivanje kazni u isključivoj nadležnosti Republike Srpske.

– To je zaista suludo, mi smo imali namjeru da tražimo da se ta javna nabavka obustavi. Ona je štetna po Republiku Srpsku i u suprotnosti je sa Zakonom o budžetskom sistemu jer novčane kazne su u isključivoj nadležnosti RS i ne može sada neki tajkun blizak SNSD-u da dobije taj posao. Da on ubire 40 ili 50 odsto od novčanih kazni i da u narednih deset godina zaradi deset ili 15 miliona maraka i više. Valjda je trebalo urediti da se iz sredstava kojima se sada puni budžet od kazni u naredne tri godine sukcesivno kupi jedan broj radara i da se na taj način sredstva slijevaju u budžet Republike Srpske – rekao je Mihajilica.


Izvor našeg portala iz MUP-a tvrdi da Zakon o budžetskom sistemu neće biti prekršen jer će kontrola kamera i naplata kazni ostati u isključivoj nadležnosti MUP-a i da sa tim poslom privatni partner ministarstva, kako tvrdi, neće imati apsolutno ništa.

субота, 18. новембар 2017.

Srpska Kafe: Centar za razvoj i unapredjenje sela ostao dužan radnicima

Banjalučki Centar za selo radnicima ostao dužan više od 10 naknada!



Banjalučki Centar za razvoj i unapređenje sela nasamario je radnike koji su godinama radili na održavanju lokalnih vodovoda po banjalučkim selima, te im ostao dužan i preko deset naknada za rad!
– Mjesečna naknada iznosila je 250 maraka a radio sam na održavanju jednog sistema u okolini Banjaluke. Za to vrijeme trošio sam svoje gorivo, koristio svoje vozilo i gubio svoje vrijeme. Ostali su mi dužni za više od deset mjeseci – rekao je za SrpskaCafe jedan od radnika na održavanju vodosistema.

Radnici su, s vremena na vrijeme, pitali upravu Centra, u čijoj su donedavno nadležnosti bili vodovodi, šta je sa njihovim platama ali im je, kako su nam potvrdili, uvijek iznova obećavano da će sve biti izmireno.
– Poseban problem je taj što ugovori o djelu nisu obnavljani na mjesečnom nivou kako je bilo predviđeno, što su u Centru pravdali time da je lakše odjednom potpisati više ugovora, ali to nikada nije učinjeno. Kako su radnici radili bez ugovora sada ne postoji ni osnov da budu isplaćeni – ističu za naš portal oštećeni radnici.

U međuvremenu izvršena je transformacija ove gradske institucije iz Centra za razvoj i unapređenje sela u Centar za razvoj poljoprivrede i sela a Centar je izgubio nadležnosti u vodosnadbijevanju koja su prešla u nadležnost banjalučkog Vodovoda.

Direktor Centra Draško Ilić u razgovoru za portal SrpskaCafe kaže da u njegovom mandatu nije napravljen nikakav dug prema bilo kom radniku.

Podsjećamo, on je na čelu Centra od početka ove godine kada je na tom mjestu zamijenio Milenka Šarića. Ilić je prije toga bio odbornik SNSD-a u skupštini Banjaluke, dok je Šarić Centar vodio od njegovog osnivanja 2003 godine.

– Kada je izvršena primopredaja dužnosti meni nije ostavljen ni jedan zvaničan dokument o tome da postoje bilo kakva dugovanja pa i prema radnicima koji su održavali te vodovode. Za sve ostale informacije možete kontaktirati bivšeg direktora Centra gospodina Šarića – rekao je Ilić.

Milenko Šarić, iako više nije direktor, ostao je u Centru za razvoj poljoprivrede i sela.


– Svi rukovodioci vodovoda koji su imali potpisane ugovore svakako su isplaćeni – rekao je Šarić za SrpskaCafe.

Na pitanje kako je moguće da su radnici radili bez potpisanih ugovora, kako tvrde, i da zbog toga sada i ne mogu biti isplaćeni za svoj rad, Šarić je rekao da je zatečen.

– Sada ste me zatekli, ne znam da li je to moguće. Sve je moguće, ali morao bih da znam imena ljudi o kojima se radi da bih bilo šta mogao više da kažem – rekao je Šarić.


U banjalučkom Vodovodu su nam nezvanično rekli da je tačno da je održavanje seoskih vodovoda sada u njihovoj nadležnosti ali da isto tako oni nemaju nikakvu obavezu prema radnicima koji su radili na održavanju tih sistema. Razlog za to je činjanica da sa njima nisu ni sklapali bilo kakve dogovore ili potpisivali ugovore jer je to sve rađeno u vrijeme kada je vodosnadbijevanje bilo u nadležnosti Centra za razvoj i unapređenje sela.