среда, 31. јануар 2018.

SrpskaCafe: Popis dolazi na naplatu

Upozorenje CIK-a: Nepriznati popis iz 2013. dolazi na naplatu!



Centralna izborna komisija BiH poslala je zvanično upozorenje svim opštinama i gradovima u BiH da se prilikom odabira članova lokalnih izbornih komisija lokalne vlasti moraju rukovoditi rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine!


– Postupkom imenovanja članova izborne komisije nadležni organ je dužan rukovoditi se odredbom člana Izbornog zakona BiH koji se odnosi na nacionalni i polni sastav izborne komisije. Na nacionalni sastav izborne komisije primjenjuju se rezultati popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine a na polni sastav odredbe Zakona o ravnopravnosti polova u BiH – piše u obavještenju koje je iz Sarajeva upućeno lokalnim zajednicama.

To jasno znači da država Bosna i Hercegovina počinje da na terenu primjenjuje rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine a koji zvanična Republika Srpska ne priznaje. Popis stanovništva od prije skoro pet godina pokazao je da u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika od čega u Republici Srpskoj 1,2 miliona. Kako su pokazali isti rezultati od tog broja u Republici Srpskoj živi oko 900 000 Srba.

Poslanik u Narodnoj skupštini RS Davor Šešić tvrdi za portal SrpskaCafe da nepriznavanje rezultata popisa u BiH od strane Republike Srpske sada postaje problem te dodaje da rezultati popisa jesu sporni ali da je rezultat nastanka problema politizacija koja je na ovoj temi nametnuta.


– Mogli smo od vlasti u Republici Srpskoj čuti samo političke izjave o nepriznavanju popisa ali nažalost ništa konkretno nije preduzeto da bi se taj popis i pravno osporio, što dovodi do toga da će se kroz formiranje izbornih lista taj popis priznati a kasnije prema tome mijenjati i kvote učešća druga dva konstitutivna naroda na svim funkcijama i pozicijama gdje je bitan nacionalni ključ, odnosno koliko Srba, Hrvata i Bošnjaka mora biti zastupljeno prema procentu iz popisa – kaže za naš portal poslanik SDS-a i napominje da je sada na potezu vlast u Republici Srpskoj koja treba da se jasno očituje i o ovom zahtjevu Centralne izborne komisije i konkretno o budućem odnosu prema rezultatima popisa koji sigurno dolaze na dnevni red.

U Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske već su kroz izmjenu Zakona tražili drugačiju nacionalnu zastupljenost u Pravobranilaštvu Republike Srpske. Taj zahtjev čeka potpis, odnosno ukaz predsjednika Republike Srpske. U razgovoru za naš portal predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, Mujo Hadžiomerović najavljuje da će Bošnjaci kroz svako zakonsko riješenje tražiti zastupljenost u javnim institucijama na osnovu popisa iz 2013. godine.

– Odnos konkretno ne znam koji mora da bude ali sada je daleko od proporcionalne zastupljenosti. Na sceni je pritisak aktuelne vlasti, nisu se poštovali ni rezultati popisa iz 1991. a sumnjamo da će i ovi iz 2013. godine – rekao je za SrpskaCafe Hadžiomerović.


Podsjećamo, popis u Bosni i Hercegovini održan je u oktobru 2013, dok su rezultati popisa objavljeni u junu 2016 godine.

понедељак, 29. јануар 2018.

Godina prodje vladavina prava ne dođe

Godinu dana je od posjete Bostonu. Priča na žalost ostaje ista.


Vladavina prava u Masačusetsu, primjenjivost na RS 9.03.2017

Republika Srpska prvo mora da pohapsi najmanje hiljadu ljudi, osudi ih na dugogodišnje zatvorske kazne i potom krene u pravljenje institucija. Što je na neki način začarani krug jer ne postoje institucije koje bi mogle da zamišljeno demokratski sprovedu u djelo.

Pravljenje institucija koje neće biti samo imitacija institucija preduslov je ekonomskog i fizičkog opstanka i Republike Srpske i Srba u Republici Srpskoj. Svako odgadjanje i Srpsku i Srbe koštaće nemjerljivo. Pravljenje jakih stranaka kao orudja za vladanje i kontrolu novca umjesto pravljenja institucija brutalno će da se odrazi na budućnost nacije, koja je već sadašnjost.

Zapanjujuće je koliko je neprijatan osjećaj na sastancima u SAD predstavljati zemlju koja nema tužilaštvo, sudstvo, Vladu koja služi narodu umjesto što njime brutalno vlada. Naročito kada za sagovornike imate tužioce, revizore, sudije...koji su u zatvor zbog kriminala i korupcije na višegodišnje kazne poslali druge sudije, političare, predsjednike skupština, guvernere...

U političkom institutu Pionir u Bostonu trenutno pokušavaju da omoguće online dostupnost svih računa i ugovora države Masačusets. Što znači da svaki ugovor koji "Vlada" Masačusetsa potpiše sa bilo kim mora biti automatski javno dostupan u bilo koje doba.
U Masačusetsu kao i u državi Njujork ne kriju da imaju problema sa korupcijom, i jasno je da situacija naravno nije idealna, ali takodje je jasno uočljiva razlika u odnosu na bezinstitucionalno društvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Ta razlika je u tome što će onaj ko bude uhvaćen u kriminalu i korupciji i odgovarati pred zakonom bez obzira na ime i prezime. Postoje pritisci na institucije koje sprovode istragu ali ti pritisci ne mogu da spriječe pravdu već samo da njeno donošenje uspore i otežaju. Naravno da postoje i oni koji nikada ne budu uhvaćeni ali kod nas ne postoje oni koji budu uhvaćeni.
Takodje, svaka institucija u Masačusetsu mora da objasni zašto je odredjena firma pobjednik tendera za posao koji se finansira novcem poreskih obveznika.

Budžet države Masačusets je 70 milijardi dolara. Dobar dio ulaže se u obrazovanje, naročito obrazovanje onih koji sutra treba da rade sa novcem poreskih obveznika. U Masačusetsku je vrlo važno koji fakultet se završi jer navode da svako može upisati koledž ali da postoji vrednovanje i da ne mogu biti jednaki kada traže posao oni sa najslabijeg i oni sa najjačeg koledža u državi. Zanimljivo poredjenje može se napraviti sa našim visokim obrazovanjem ali je to bar za sada uzaludan posao.

U Masačusetsu navode nemjerljiv značaj novinara i medija u očuvanju sistema i demokratije. Isto tako pojašnjavaju da su u velikom broju slučajeva medijski natpisi pomogli razriješenje slučajeva korupcije u društvu. Ja sam na to rekao da je kod nas upravo najveći problem izostanak bilo kakve reakcije ali i izostanak potpuno nezavisnih tradicionalnih medija.

Grad Boston dodatak

Grad Boston prema zvaničnim podacima ima nešto manje od 700000 stanovnika ali po evropskim mjerilima ima mnogo više jer u ove procjene ulazi samo gradska zona.
Budžet Bostona je 2 milijarde dolara. Kompletan budžet već je dostupan online kao i način trošenja novca. U administraciji radi 18000 ljudi bez prosvjete koja je u nadležnosti grada a tu radi još 10000 ljudi. U Bostonu ne finansiraju profesionalni sport koji je u rukama privatnika. Najpopularniji su košarka, hokej i bejzbol. Vlasnik Red Soksa (bejzbol) je isti čovjek koji je vlasnik Mančester junajteda. Takodje posjeduje jedne od dvoje dnevnih bostonskih novina. Boston Globe. Druge su Boston Herald.

Grad Boston nije odgovoran za grijanje svojih gradjana. Taj posao u potpunosti je u rukama nekoliko preduzeća. Grad Boston nadležan je za snadbijevanje gradjana vodom.

среда, 24. јануар 2018.

SrpskaCafe: Kelag i četvrti put probio rok za izgradnju "Medne"





Austrijsko-njemačka kompanija KELAG koja gradi malu hidroelektranu “Medna” na rijeci Sani i četvrti put je probila rok za završetak izgradnje!

Toj kompaniji istekao je koncesioni ugovor a u „Koaliciji za Sanu“ traže od Vlade RS i Ministratsva industrije, energetike i rudarstva RS da raskinu ugovor sa pomenutom kompanijom.

U ovoj nevladinoj organizaciji koja se godinama bori protiv izgradnje MHE Medna na Sani podsjećaju da je koncesioni ugovor sa kompanijom KELAG u nekoliko navrata produžavan i da su prije posljednjeg isteka roka za završetak gradnje potpisana četiri aneksa ugovora.

– Investitor i četvrti put ignoriše i prekoračuje rokove koncesionog ugovora na šta Koalicija  dugi niz godina ukazuje i neumorno apeluje da se ugovor raskine i zaustavi uništavanje rijeke Sane – rekao je za SrpskaCafe koordinator Koalicije za Sanu Goran Krivić.

U ovoj organizaciji tvrde da se gradnja derivacionog tunela mijenja iz betonskih u prefabrikovane cijevi od poliestera što dovodi do izmjene tehnologije i hidrauličnih karakteristika derivacionog tunela koje će nedvosmisleno uticati na ekološke karakteristike MHE „Medna“, a samim tim i na rijeku Sanu. Od Republičke uprave za inspekcijske poslove RS zahtijevali su vanrednu kontrolu gradilišta na Sani.

U Inspektoratu su potvrdili za SrpskaCafe da su njihovi inspektori bili u kontroli gradilišta MHE Medna i da nije pronađena nikakva nepravilnost niti bilo kakvo odstupanje od izdatih dozvola koje kompanija KELAG, odnosno firma LSB Elektrane Banjaluka koja gradi hidroelektranu, ima.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS priznaju da je originalni Ugovor o koncesiji koji je potpisan 2006. godine već doživio četiri aneksa ali tvrde da je svako produženje ugovora bilo opravdano. Ugovor je, u međuvremenu, dobio i peti aneks.

– Koncesionar se prije isteka roka za izgradnju definisanog četvrtim aneksom ugovora o koncesiji obratio ovom ministarstvu za zaključivanje petog. Cijeneći da su problemi u izgradnji bili opravdani te da je izgradnja elektrane u završnoj fazi Vlada RS je dala saglasnost na potpisivanje aneksa ugovora o koncesiji – odgovorili su nam iz ministarstva i precizirali da je novim aneksom predviđeno da će MHE Medna biti puštena u rad do kraja marta ove godine.

Isti odgovor stigao je i iz Komisije za koncesije u kojoj tvrde da su izvršili uvid u dokumentaciju i da je jasno da će elektrana do kraja marta biti puštena u rad.

Nekoliko nevladinih organizacija okupljenih u „Koaliciju za Sanu“ više puta je protestovalo protiv izgradnje male hidroelektrane na rijeci Sani. Oni tvrde da izgradnja elektrane šteti prirodnom mikrosistemu rijeke Sane a da Republika Srpska gradnjom ove elektrane ima samo finansijsku štetu umjesto koristi. Studija ekonomske opravdanosti koju je napravila ova koalicija pokazala je da će kada se uzmu u obzir dobitak od koncesione naknade i trošak Srpske kroz subvenciju za obnovljivu energiju Srpska biti u milionskom gubitku odnosno da neće imati nikakve koristi od gradnje elektrane u neposrednoj blizini izvora Sane.


Na rijeci Sani LSB Elektrane Banjaluka odnosno austrijsko-njemački gigant KELAG grade elektranu snage 4,9 MW.

понедељак, 22. јануар 2018.

Potkozarje, peticija za smjenu Savjeta MZ

Mještani Potkozarja, njih oko 300, potpisali su peticiju kojom od gradske vlasti traže smjenu Savjeta mjesne zajednice i predsjednika Savjeta mjesne zajednice Potkozarje. Peticiju su na protokol predali 29 decembra prošle godine a iz gradske uprave su pojasnili da je u toku razmatranje peticije i dalje postupanje.

Zbog nejasnoća koje su nastupile nakon predaje peticije (o čemu ću pisati u narednim danima) a koje se podmeću mještanima koji su potpisali peticiju od predstavnika gradske vlasti sam tražio tačnu informaciju o tome šta se traži peticijom.

"Traže smjenu Savjeta i predsjednika Savjeta i ništa više" odgovorili su mi iz gradske uprave.

Mještani Potkozarja traže smjenu Djuradja Ivića predsjednika Savjeta te mjesne zajednice zbog ogromnih problema koje su krajem prošle godine imali sa vodom a za šta krive upravo Ivića.
Djuradj Ivić je u nekoliko navrata demantovao da je kriv za havariju lokalnog vodosistema a gradonačelnik Igor Radojičić je, takodje prošle godine, tvrdio da je čitava priča ispolitizovana.

...nastaviće se

http://vkovacevic.blogspot.ba/2017/11/srpskakafe-potkozarje-mjesec-dana-bez.html

петак, 19. јануар 2018.

RUGIP: Na posao i pored optužnice


U odgovoru za RTVBN u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove priznali su da pojedinci protiv kojih je potvrđena optužnica i dalje dolaze na posao. 



РЕПУБЛИЧКА УПРАВА ЗА ГЕОДЕТСКЕ
И ИМОВИНСКО-ПРАВНЕ ПОСЛОВЕ
БАЊА ЛУКА
Трг Републике Српске бр. 8, 78000 Бања Лука, тел. 051/338-000, факс: 051/318-006, E-mail uprava@rgurs.org

Број: 21.01/052-27/18
Дана: 17.1.2018. године




Поштована,
               

У вези са Вашим упитом о обавјештавамо Вас да је Александар Деурић јутрос дошао на посао у Републичкој управи за геодетске и имовинско-правне послове, те да поменути обавља послове који нису везани за радње у вези којих се води истрага и у вези којих је потврђена оптужница.




Доставити:                                                                                                                                                  В.Д. ДИРЕКТОРА
1.Наслову                                                                                                                     Босиљка Предраговић, дипл. правник, с.р.  
2.А/а                                                                                                                                                  



среда, 17. јануар 2018.

Deurić i Grulović na poslu, ništa sporno tvrde u RUGIP

SrpskaCafe: Bosiljka Predragović najozbiljniji kandidat za direktora RUGIP-a

Bosiljka Predragović, aktuelni vršilac dužnosti direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, najozbiljniji je kandidat za novog direktora ove institucije tvrdi odlično obavješten izvor SrpskaCafe.

„Ona je jedan od tri prijavljena kandidata na konkursu za izbor novog direktora a odluka o njenom zvaničnom imenovanju već je ranije donesena u Vladi“- tvrdi naš 
izvor iz RUGIP-a.

Sa izborom direktora u RUGIP-u rade i na izmjeni Pravilnika o organizaciji sistematizacije radnih mjesta tvrdi isti izvor našeg portala.
Novom sistematizacijom broj pomoćnika direktora sa sadašnjih šest biće smanjen na dva a pomoćnici direktora biće Mirko Stojčinović i Aleksandar Deurić. Protiv obojice je u toku istraga zbog sumnje na zloupotrebu položaja. Istraga je u toku i u slučaju Dragan Grulović koji se takodje sumnjiči za zloupotrebu položaja a mediji su početkom godine objavili da je protiv Grulovića i Deurića podignuta optužnica i proslijeđena na potvrđivanje. Dragan Grulović trenutno je raspoređen u Odjeljenje za nadzor RUGIP-a a prije privođenja bio je šef Područne jedinice Banjaluka.
U RUGIP-u u odgovoru za naš portal pojašnjavaju da optužnica protiv pomenutih lica još nije podignuta te stoga ne postoji nikakav problem kada je njihov rad u ovoj upravi u pitanju.

Kada je u pitanju status Aleksandra Deurića i Dragana Grulovića u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove obavještavamo vas da optužnica još nije podignuta te da isti obavljaju poslove koji nisu vezani za radnje u vezi kojih se vodi istraga- piše u odgovoru za SrpskaCafe iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove.

U ovoj upravi tvrde da se trenutno vrši analiza postojećih radnih mjesta prema važećem Pravilniku kako bi se utvrdila potreba za donošenjem novog pravilnika.
Naši izvori iz RUGIP-a tvrde i kako je završen posao oko premještanja Ćane Babić, jednog od pomoćnika direktora, koja je inače jedan od svjedoka Republičkog javnog tužilaštva protiv Deurića i Grulovića, u Vladinu Komisiju za žalbe. 

понедељак, 15. јануар 2018.

Čordašev pomoćnik uz "Srbsku Čast"

"Srbsku Čast" podržavaju i u ministarstvu za izbjegla i raseljena lica RS, tako se bar nameće zaključak sa ove fotografije na kojoj sa mladićima iz ove organizacije šeta i pomoćnik ministra Davora Čordaša, inače Hrvata ukoliko je nekome bitno. Ili je ipak u pitanju Savjet za očuvanje ustavnog poretka, Vrag će ga više znati.


петак, 12. јануар 2018.

SrpskaCafe: Ko je kriv za bačenih 3,2 miliona na naplatne kućice?!



Projekat „naplatne kućice u Glamočanima“ jedan je od najapsurdnijih projekata, koji su urađeni i finansirani novcem građana Republike Srpske, ikada!
Naplatne kućice su na magistralnom putu M-16 Banjaluka-Klašnice postavljene 2013. godine i nikada nisu puštene u rad. Na njihovo postavljanje javno preduzeće Putevi RS potrošilo je 2,1 milion maraka.
Naplatne kućice bi, prema najnovijim najavama iz tog preduzeća, trebalo da budu uklonjene uskoro, početkom ove godine.
– Nakon što odaberemo najpovoljnijeg ponuđača i kada istekne rok za žalbe, možemo početi s poslom – rekao je direktor Puteva RS Nenad Nešić u decembru prošle godine.
U međuvremenu je izabran najpovoljniji ponuđač – zajedno firme MG Mind i MIG Elektro, ali se čeka izbor firme za nadzor pa istek roka za žalbe. Uklanjanje kućica, zvanično, koštaće 1,1 milion maraka. Dakle, na gradnju, montiranje i najavljeno uklanjanje i sređivanje saobraćajnice građani Republike Srpske platiće ukupno 3,2 miliona maraka.
Cijena je međutim mnogo veća. Naime, naplatne kućice u Glamočanima koje nemaju nikakvu funkciju izazvale su za manje od pet godina, koliko su bespotrebno stajale na sredini magistralnog puta, nekoliko teških saobraćajnih nesreća. Dvije saobraćajne nesreće završile su tragično jer su dva života ugašena.
Godinama niko nije želio da prihvati odgovornost za postavljanje beskorisnih naplatnih kućica. U Vladi Srpske, odnosno Ministarstvu saobraćaja na čijem je čelu ministar Neđo Trninić, su tvrdili da u ovom ministarstvu nisu bili upoznati sa aktivnostima oko postavljanja rampi. To međutim nije istina jer je Vlada RS odobrila kreditno zaduženje preduzeću Putevi za rekonstrukciju magistralnog puta M 16 u iznosu od 35 miliona maraka kao i dodatno kreditno zaduženje od pet miliona za dodatne radove. Ukupno su rekonstrukcija i proširenje te dionice koštali 40 miliona maraka.
Projekat proširenja u svom sastavu imao je i projekat za izradu naplatnog mjesta u Glamočanima. Resorni ministar u to vrijeme bio je Nedeljko Čubrilović, današnji predsjednik Narodne skupštine RS.
U vrijeme raspisivanja tendera za gradnju rampi i realizacije kompletnog projekta na snazi je bio Zakon o javnim putevima koji je ostavljao mogućnost propisivanja posebne naknade za upotrebu dijela javnog puta. Vlada RS kao Skupština preduzeća i vlasnik Puteva o svemu je bila obaviještena.
Putevi su se 6. februara 2013, nakon što je dionica završena, obratili Vladi i Ministarstvu saobraćaja sa zahtjevom da bude izvršena prekategorizacija dionice puta Prijedorska petlja-Klašnice u brzu cestu. Traženo je da se ta dionica preda u nadležnost Autoputeva zajedno sa već izgrađenom naplatnom rampom. Nikakav odgovor nije stizao na ove zahtjeve jer se Ministarstvo saobraćaja oglušilo o sva obaviještenja Puteva.
– Prije ulaska u proceduru kreditnog zaduženja JP Putevi RS Banjaluka je pribavilo Studiju opravdanosti rekonstrukcije i modernizacije predmetne dionice puta koja je pokazala da bi se investicija isplatila naplatom putarine za upotrebu te dionice puta. Iz tog razloga JP Putevi je naplatu putarine predvidjelo kao izvor prihoda za vraćanje kredita – piše, između ostalog, u obrazloženju koje je iz ovog javnog preduzeća poslato u Ministarstvo saobraćaja 2013. godine.
U međuvremenu je, 17. oktobra 2013. godine, donesen novi Zakon o javnim putevima. Tim Zakonom naplata putarine omogućuje se samo novoosnovanom preduzeću Autoputevima RS a pored postojećih napravljene su nove naplatne rampe na autoputu Banjaluka-Gradiška. Dakle, Zakon je promjenjen a Putevi su iz ministarstva onemogućeni da vrše naplatu putarine iako je to bilo predviđeno planskim aktima Puteva koje je usvojila Vlada RS a naplatne kućice u Glamočanima već napravljene.

понедељак, 08. јануар 2018.

Željka, gospođa, opozicija i mekan kolač

Pitam predsjednicu Vlade hoće li gradjani Republike Srpske moći besplatno da koriste autoputeve koji su ili će biti sagrađeni njihovim novcem kroz akcize ili kreditima koje će opet ti isti građani da vraćaju svojim parama. Znam da ja nisam baš ukorak sa normalnima u Republici Srpskoj ali nekako mi je logično da ako nešo pravim svojim parama da kasnije ne moram ponovo da plaćam korištenje tog što sam svojim parama sagradio. Manjina sam velika a ovo je demokratija iako je demokratija pogubna za društva koja ne znaju njom da upravljaju tako je kako je.
Starija gospođa koja je došla da pozdravi premijerku, nakon što je saslušala moj razgovor sa predsjednicom Vlade, kulturno mi je napomenula da plaćaju svi pa što ne bi i mi. Kulturno sam joj poručio da treba i da nastavimo da plaćamo.

U gostima. Tema je let SCR iznad Banjaluke ili do Banjaluke kako god.  Milion puta sam se zakleo da neću padati u vatru i da pojedine stvari ne bi trebalo da me pogađaju jer niti je koga briga niti me je bilo ko bilo kada upitao za zdravlje. Jedan od sagovornika, međutim, podržava Let i konstatuje da ne vidi problem u Letu jer „šta fali ako su je provozali“. Ne fali ništa, podržavam dok gutam Nektar.

Opozicija u RS

Znate ono kada u vruće mlijeko umačete ukusan kolač. Pa se desi da ukoliko zakasnite milisekundu pola kolača potone u dijelovima na dno šolje. Stvar je u procjeni jer ukoliko kolač izvučete milisekund ranije ostaje tvrd i cilj nije postignut. Jedino ako vam nije bitno hoće li od kolača ista ostati. Onda možete umakati do mile volje jer kolača makar ima dovoljno.



субота, 06. јануар 2018.

6.1.2017-6.1.2018

петак, 06. јануар 2017.

Slučajni intervju sa Miloradom Dodikom


Nakon sastanka sa Vladikom banjalučkim Jefremom predsjednik RS Milorad Dodik odgovarao je na pitanja novinara nevezana za sam sastanak sa Vladikom. Pitao sam ga nekoliko stvari o kojima sam pisao u posljednjih nekoliko mjeseci.

Može li Republika Srpska konačno definisati granice i prema Federaciji i prema okruženju?

Ona je definisana.

Nije zvanično

To je ta priča o realizaciji Dejtona koju stalno nama govore da je Dejtonski sporazum ključ. Ja mislim da je Dejtonski sporazum značajno devastiran upravo intervencijom medjunarodnog faktora ovdje i nehtjenjem da se nametne priča da se realizuje odredba Dejtonskog sporazuma koja traži da se utvrdi medjuentitetska linija razgraničenja. To nismo završili ali znamo gdje je i to je tačno. Kada se prisjetim a dugo sam već u politici i moram da se sjetim, kada smo tražili od visokih predstavnika da to urade oni su nam uvijek govorili ili ovako objašnjavali da to neće muslimani. Pa šta ako neće. To čujem od nekih Srba, neće muslimani da glasaju ili da se stavi na dnevni red Zakon o Ustavnom sudu. Ako je stvar nećemo pa mi nećemo Bosnu i Hercegovinu. Zašto je logično da oni neće da uredimo Ustavni sud na način na koji je uredjen u čitavom svijetu a da mi kao nešto hoćemo. Pa nećemo, eto nećemo Bosnu i Hercegovinu. Zašto oni imaju pravo na svoje neće a mi nemamo. U svakom slučaju pozivam sve u BiH da riješimo nagomilana pitanja da niko nikoga ne osporava da se više uvažavamo.

Da li je kod Vas Plava knjiga koju je Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS kreirala oko popisa svih tačaka na granici?

Ja znam o tome ali što bi bila kod mene.

Pitam samo da li je kod Vas

Što bi bila, ja ne razumijem što bi trebala da bude kod mene?

Navodno je Vama predata da se dalje krene u proceduru i vršenje pritiska da se riješi to pitanje

To pitanje mi vršimo pritisak beskrajno. Još 2006 godine smo tražili zajedničku komisiju u koju muslimani nisu dali svoje ljude i ne možemo na taj način da riješimo. Ali sam rekao i sada ću i vama ponoviti da mi tačno znamo KČ na kome se nalazi granica izmedju dva entiteta i budite sigurni da će ta granica biti uspostavljena ako je to potrebno na drugi način.

Kakva će biti sudbina medjuentitetske linije razgraničenja? Ona je proširena 2013 godiine popisnom Metodologijom sa 50 na 250 metara. To je veliki problem koji sada ima Republika Srpska.

Šta ste rekli?

Proširenje medjuentitetske linije razgraničenja usvajanjem popisne Metodologije sa 50 na 250 metara. Ogromna teritorija je u pitanju koja je pripala Bosni i Hercegovini.

Jedino važno je entitetska linija koja je uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom. To je jedina linija. Druge nametnute pojušaje raznih komisija ili pokušaj nekih u Sarajevu da nešto drugo kreiraju apsolutno ne prolazi. Jedina vjerodostojna je ona koja je utvrdjena u Dejtonu i tačno je tamo napisano kako. Rečeno je da samo jedino i vjerodostojno promjena te linije ako se dvije strane dogovore, Republika Srpska i Federacija. Bilo je nekoliko slučajeva u prošlosti o tome da je ta linija pomjerena zato što je bilo logično da se to učini. Sva druga pomjeranja apsolutno nisu logična i ostaje samo ono što je u Dejtonu zacrtano.

Poslovna zajednica je tražila posebni sjednicu skupštine. Tvrde da RS ostaje bez ljudi i posebno su im poražavajući rezultati popisa. (pitanje postavio novinar ATV)

Pa neka poslovna zajednica da veće plate ljudima da imaju ovdje bolje plate, stanove i onda će vjerovatno radjati djecu. To je jedini zaključak države. Oni ako su se počeli time baviti to govori da nemaju drugih problema. RS i narod imaju problem ali on je regionalan i nije vezan samo za nas čitav region je u problemu te vrste. I ja kao predsjednik, šta mogu. Mogu samo da apelujem da se ljudi žene i udaju da se radjaju djeca. Ja želim to da vidim, ja imam petoro unučadi, moja ćerka ima četvoro djece.

Tvrde da veliki broj ljudi odlazi (novinar ATV)

Odlazi. Ma to je priča. Kad nisu odlazili odavde? Hoćete da kažete da šesdesetih...

Odlaze, bogami, odlaze.

Pa ajde dovedite mi deset koji odlaze.

Kako ću kada su otišli?

Pa kad dolaze, dolaze valjda za praznike kao ti ne znaš.

Šta?

Pa dolaze za praznike, na godišnje. Evo dovedite mi ih njih deset koji su otišli u zadnjih pet godina. Ajd dovedi, pusti te priče...Naravno da ima to niko ne kaže..

Šta kad dovedem?

Pa dovedite da vidimo. Uvjerićete me da je to tako. I da čujemo razloge zašto su otišli.

Otišli su ljudi zato što nemaju posao, pozavršavali su fakultete...

A zašto si ti ostao ovdje?

Zato što imam posao. Nisam ja jedini ostao ali ljudi odlaze zato što nemaju posla, deset godina čekaju posao na birou...

Mora se i to promjeniti. Mora se boriti za posao. Na zapadu na koji su oni otišli ne rade u skladu sa svojim fakultetskim diplomama. Evo dovedite mi jednoga koji je zaposlen, osim medicine i vjerovatno elektronike što treba zapadu. Dovedite mi nekoga sa pravom, ekonomijom da vidim ko je zaposlen tamo.

U tome i jeste tragedija

U čemu?

Pa u tome što ne rade ono za šta su se školovali

Gdje?

Pa na zapadu.

Pa ne rade. Tamo su mnogi koje ja srećem u restoranima peru sudove da bi mogli da prežive. Hoćete da kažete da nije tako.

Pa jeste tako...

Ali ovdje ne bi prihvatili neki teži posao koji po njima nije dostojanstven. U svakom slučaju morali bi zajedno i Vi i ja da promjenimo ugao gledanja na te stvari. Nije sigurno, možda je nekad i bilo ali sada oni koji odlaze odlaze na najmanje plaćene i ponižavajuće poslove na zapadu.

Tačno je tako

Osim talenata, stručnjaka i onih koji su ekstremno talentovani. Ja vam tvrdim da ovdje ima firmi koje traže ljude ali bi taj isti posao ljudi radije radili u inostranstvu nego ovdje. Ne govorim da nije muka nemam ilizuja i znam da ima ljudi kojima je to potrebno ali sada da ne otvaramo priču. Ne možete vi očekivati da odete u Široki Brijeg i završite, a prije toga ste bili neki kvalifikovani radnik i odjednom donesete za dvije godine diplomu iz Širokog Brijega i očekujete da ste kao visoko obrazovan. To je greška sistema. To se mora riješavati i to se slažem. Nama talentovani ljudi odu zato što su netalentovani preuzeli i ušli u mnoge sfere...

Svaka čast

Pa jeste. I mi moramo ovdje da vidimo kako prvi studenti fakulteta da moraju apsolutno da budu uvažavani i zaposleni u institucijama i tako da favorizujemo znanje. To je teška borba to nije samo borba mene kao predsjednika. To je borba čitave akademske zajednice, čitavog društva. Možda je ponekad najlakše otići ali je izuzetno bolno se vraćati.

петак, 05. јануар 2018.

SrpskaCafe: Pacijenti u RS i pored obećanja i dalje bez citostatika


Na Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske i dalje nema određenih citostatika, nije poznato kada će biti nabavljeni a prema ranijim obećanjima u apotekama Kliničkog centra trebalo je da budu do kraja godine.
Konkretno u banjalučkoj bolnici, na Klinici za onkologiju, već duže vremena nema citostatika docetaxel  koji koriste teški onkološki pacijenti. Na ovoj klinici pacijente koji u terapiju imaju uključen i ovaj citostatik upućuju u privatne apoteke da sami kupe terapiju.
SrpskaCafe je o nedostatku citostatika pisala polovinom decembra kada su na problem ukazali nezadovoljni pacijenti.
Na UKC RS su nam potvrdili da problem nije riješen.

„U Univerzitetskom kliničkom centru RS trenutno nedostaje pojedinih citostatika, uključujući i pomenuti docetaxel. Kada je riječ o nabavci citostatika, Fond zdravstvenog osiguranja RS provodi zajedničku javnu nabavku lijekova za potrebe svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, pa tako i za UKC RS. S tim u vezi poslovodstvo UKC RS nema nikakav uticaj na nabavku istih.“  - pojašnjavaju u UKC RS i uvjeravaju da liječenje pacijenata nije ugroženo jer postoje zamijenske terapije a da se konkretan citostatik može nabaviti u vanjskim apotekama uz kasniju nadoknadu troškova.
Isto objašnjenje iz UKC RS stiglo je i polovinom decembra ali i dalje niko ne govori o onim pacijentima koji nemaju novca da sami kupe terapiju i čekaju na refundaciju troškova iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
U FZO RS su polovinom decembra najavili nabavku citostatika docetaxel do kraja mjeseca odnosno godine, čim bude potpisan novi ugovor sa dobavljačem. I dalje se čeka a iz ove institucije za naš portal najavljuju dostavu citostatika uskoro.

 „Izabranom dobavljaču je proteklog mjeseca dostavljen okvirni sporazum na potpis, te očekujemo da će dobavljač početi sa isporukom citostatika ‘’docataxel’’ u narednih nekoliko dana.
Podsjećamo da osiguranicima koji sami kupe citostatik, kada ga nema u bolnici, Fond refundira troškove.“- pojašnjavaju u FZO RS za SrpskaCafe.
Citostatik docetaxel nije jedini koji trenutno nedostaje na UKC RS. Nadležni konstantno uvjeravaju kako će problem nedostatka citostatika biti riješen mada je nejasno kako je dozvoljena situacija u kojoj ih nema u bolnicama odnosno zašto nije na vrijeme reagovano.

четвртак, 04. јануар 2018.

Radari ipak preko privatnika, ne zna se i kad

Srpska Cafe: Vlada odlučila, radari ipak posao za privatnika


Vlada Republike Srpske odbacila je zahtjev Odbora NSRS za bezbjednost kojim je od Vlade zatraženo da odustane od javno privatnog partnerstva u projektu nabavke radara i sama ukoliko je projekat neophodan finansira nabavku.
Skupštinski odbor za bezbjednost ovakav zaključak je usvojio 11 decembra a Vlada je najnoviju odluku tim povodom usvojila u posljednjim danima prošle godine.
„Odbijen je zajhtjev Odbora i definitivno se ide u javno privatno partnerstvo samo još nije poznato kada tačno će da projekat zaživi.“- rekao je izvor našeg portala iz Vlade RS.

Posao nabavke radara i instaliranja sistema biće, dakle prema ranijem planu, ipak odrađen po principu javno-privatnog partnerstva, u kojem će privatni partner da nabavi radare i instalira kompletan sistem a onda će, kada sistem počne sa radom, deset godina dijeliti zaradu sa ministarstvom. Ta zarada, predviđeno je i studijom ekonomske opravdanosti, biće višemilionska na godišnjem nivou. Riječ je o stotinu, fiksnih i pokretnih radara koji treba da pokriju cijelu Republiku Srpsku.

Javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao početkom juna ove godine a konkurs je zatvoren 17 jula. I pored toga što je od zatvaranja konkursa i pristizanja tri ponude koje su zadovoljavale uslove konkursa prošlo gotovo pola godine još nije odlučeno koja kompanija će dobiti posao sa MUP-om.

Izvori SrrpskaCafe tvrde da će ugovorom podjela dobiti između ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija, kada bude izabran ponuđač, za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu. Upravo ta velika, čista zarada razlog je odugovlačenja odabira najpovoljnijeg ponuđača jer nekoliko strana bliskih vrhu ministarstva unutrašnjih poslova i Vlade vide svoj interes u pomenutom poslu.


Ministar finansija Republike Srpske, Zoran Tegeltija rekao je da je tačno da je Vlada razmatrala prijedlog ministarstva unutrašnjih poslova i da je odlučeno da projekat bude realizovan kroz javno privatno partnerstvo.
 „Svjedoci ste da se stalno priča o javno privatnom partnerstvu da ga mnogi zagovaraju a kada dodje do toga želimo ga zaustaviti. Kada je u pitanju ovaj projekat naše stanovište je da se taj projekat može realizovati na jedan ili drugi način. Ono što je problem ako ga realizujete kroz direktno finansiranje jeste da vam treba u jednom trenutku značajan iznos finansijskih sredstava i imate ogromne troškove održavanja. Trebate nove ljude koji će brinuti o sistemu održavanja. Ovako bi taj cijeli teret bio na privatnom investitoru a poslije toga bi taj sistem i tako i tako pripao ministarstvu unutrašnjih poslova pa samim tim i prihodi od tih radara.“- rekao je ministar finansija Republike Srpske.
Ono što je upitno a o čemu ministar finansija nije govorio jeste to u kakvom stanju će nakon deset godina, kada postanu vlasnišvo ministarstva unutrašnjih poslova biti radari i koliko će tada tehnički moći da isprate tehnologiju koja će do tada da se pojavi. 

понедељак, 01. јануар 2018.

Godina 17




Godina začeća
Godina rada
Godina potcijenjenog rada
Godina uzaludnog truda
Godina nerviranja
Godina ljubavi
Godina nespavanja
Godina lošeg treniranja
Godina gubljenja živaca
Godina provociranja pitanjima
Godina pisanja
Godina u kojoj je nestala kafana
Godina odumiranja opozicije
Godina veličanja političkih pajaca
Godina posrtanja tradicionalnih medija
Godina ispita
Godina nade
Godina unutrašnjeg sukoba
Godina Alekseja
Godina Idiota
Godina Zvezde
Godina Marine
Godina pravih prijatelja
Godina 205 tekstova na blogu