недеља, 24. март 2019.

Na projekte potrošeno 3 miliona, broj oboljelih od malignih oboljenja sve veći. U FZO tvrde, projekti su imali smisla!

Broj oboljelih od malignih bolesti u Republici Srpskoj godinama konstantno raste a sa brojem oboljelih raste i broj umrlih zbog malignih bolesti. Konstantno raste i broj oboljelih i umrlih od raka materice, dojke, debelog crijeva i prostate. Ova četiri tipa bila su predmet vladine strategije i programa ministarstva zdravlja za aprevenciju i rano otkrivanje malignih oboljenja u periodu 2015-2018 godina. Revizija učinka Prevencije pokazala je da su postignuti izuzetno loši rezultati jer nije postignuto smanjenje broja oboljelih već upravo suprotno. Revizija je izrazila i sumnju u stvaran broj preventivno pregledanih a revizija je istakla da je dobar dio pregledanih naknadno upisivan kao preventivno pregledan a da se radilo o redovnim pregledima u kojima je otkrivena bolest.
Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske je 2009 godine prestao da potpisuje ugovore o preventivnim pregledima sa domovima zdravlja u Republici Srpskoj a 2011 godine počeo je da potpisuje pojedinačne projekte i sa udruženjima građana. Na četiri projekta ranog otkrivanja malignih oboljenja FZO RS je potrošio ukupno tri miliona maraka. 
Finansirani su projekti Skrining mamografija u ranoj detekciji raka dojke, 2008. godine, skrining kolorektalnog karcinoma 2008. godine, skrining karcinoma grlića materice 2009. godine i projekat prevencije i ranog otkrivanja karcinoma prostate na području opštine Zvornik, 2016. godine. Ukupno je, prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja preventivno pregledano oko 120000 ljudi.
U Fondu tvrde da je očigledno da su projekti bili opravdani jer su otkrili da određen broj pacijenata boluje od malignih oboljenja i da je zahvaljujući tim pregledima spašeno više života. U Fondu tvrde i da su njihovi timovi pratili realizaciju projekata i trošenje odobrenih sredstava a da su na javne pozive mogli da se jave svi oni koji su za to ispunjavali određene uslove.
Međutim, strategijom koja je istekla 2010 godine broj oboljelih trebao je biti smanjen za 5 odsto što se nije desilo. Broj oboljelih od malignih bolesti svake godine u Republici Srpskoj je sve veći. Nije poznato da li je iko pozvan na odgovornost zbog kraha strategije i programa ministarstva a vrlo je upozoravajuće da broj oboljelih konstantno raste bez bilo kakve konkretne reakcije-rekao je izvor portala Gerila info.
“Napominjemo da se u Republici Srpskoj konstantno radi na unapređenju zdravstvene zaštite oboljelih od malihnih bolesti”- kažu međutim u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
U ministarstvu zdravlja za sada nisu odgovorili na naša pitanja u vezi sa objavljenom revizijom i poražavajućim podacima o stalnom povećanju broja oboljelih od malignih bolesti. Pitali smo ih kako je moguće da broj oboljelih i umrlih konstantno raste i pored usvojenih strategija i programa.
Ono što je, takođe, vrlo važno jeste da je izdvajanje za domove zdravlja u Republici Srpskoj 2003. godine kada je počeo program prevencije bilo za 7 odsto veće nego 2017. godine. Očigledno je da je dobar dio sredstava otišao na pojedinačne ugovore sa zdravstvenim ustanovama i udruženjima građana. Finansiranje navedenih projekata je vršeno na osnovu Pravilnika o finansiranju projekata po kome se finanisjska sredstva za te potrebe obezbjeđuju iz prihoda FZO namjenjenih reformi zdravstva. Međutim korištena su sredstva namjenjena primarnoj zdravstvenoj zaštiti.-navodi se u reviziji prevencije malignih oboljenja.
Navodi se i da je na kraju 2015. godine u Republici Srpskoj od malignih bolesti bolovalo 75000 ljudi ili sedam odsto populacije, da je smrt zbog malignih bolesti na drugom mjestu uzroka smrti u RS a da su troškovi Fondova zbog sve većeg broja oboljelih sve veći. Navodi se i da je u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu broj oboljelih veći za 10 odsto.

четвртак, 21. март 2019.

Srpska umire od malignih oboljenja. Strategije usvajane, novac izdvajan a broj oboljelih i umrlih se konstantno povećava

Tragično ali broj oboljelih od malignih oboljenja u Republici Srpskoj u stalnom je porastu i pored Programa prevencije i kontrole nezaraznih bolesti koju je donijelo ministarstvo zdravlja Republike Srpske. U porastu je i broj smrtnih slučajeva zbog malignih bolesti a u porastu je i broj oboljelih i smrtnih slučajeva od konkretna četiri tipa koja su trebalo da budu obuhvaćena programom prevencije. Sve ovo pokazao je revizorski izvještaj prevencije malignih oboljenja za period 2015-2018 godina.
Broj oboljelih od malignih bolesti u Republici Srpskoj na kraju 2015. godine iznosio je 75000 ili 7 odsto populacije Republike Srpske a taj broj je konstantno u porastu u revidirano periodu i pored Programa prevencije malignih oboljenja. Broj oboljelih u 2015. je za 10 odsto veći nego u 2012. godini. Zbog malignih oboljenja odobrava se 30 odsto od ukupno odobrenih prijevremenih penzionisanja u Republici Srpskoj. Evidentan je i rast broja oboljelih od četiri tipa malignih oboljenja koja su u programu označena kao prioritetni za rano otkrivanje. To su rak dojke, materice, debeleog crijeva i prostate.
Republika Srpska je, inače, prihvatila preporuke Svjetske zdravstvene organizacije pravljenjem strategije. Strategiju prevencije i kontrole nezaraznih bolesti je donijela Vlada RS nakon što je NSRS 2002 godine usvojila Program zdravstvene politike i strategije za zdravlje u RS do 2010. godine. Ministarstvo zdravlja nakon toga je donijelo Program prevencije i kontrole nezaraznih bolesti.
Iako je sve to proglašeno prioritetom u zdravlju nacije broj oboljelih se konstantno povećava a sa njima i broj umrlih. Konstantno se povećavao i trošak bolničkog liječenja, bolovanja na teret Fonda zdravstvenog osiguranja a povećava se i broj prijevremenih penzija po osnovu malignih oboljenja. Strategije i programi su jednostavno ostali mrtvo slovo na papiru.
U čemu je problem?
Republika Srpska jeste prihvatila preporuke i upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije, jesu usvojene strategije i doneseni programi ali, između ostalog, nikada nije definisan upravljački tim, niko nije pratio domove zdravlja i koordinisao aktivnosti. Domovi zdravlja su prepušteni sami sebi u provođenju mjera za rano otkrivanje bolesti. Fond zdravstvenog osiguranja je od 2009. godine prestao da ugovara sredstva za potrebe ranog otkrivanja malignih oboljenja direktno sa domovima zdravlja tako da je jedini osnov za preventivne preglede u domovima zdravlja ostao Pravilnik o osnovnim standardima i normativima zdravstvene zaštite koji precizira da se preventivno pregleda 20 odsto od ukupnih pacijenata. Od 2011. godine FZO prevenciju plaća po pojedinačnim projektima na osnovu javnih poziva na koji se javljaju i udruženja građana. Tragično, u godini kada je počeo program prevencije (2003) izdvajanja za domove zdravlja bila su za 7 odsto veća nego u 2017. godini.
Finansiranje navedenih projekata je vršeno na osnovu Pravilnika o finansiranju projekata po kome se finanisjska sredstva za te potrebe obezbjeđuju iz prihoda FZO namjenjenih reformi zdravstva. Međutim korištena su sredstva namjenjena primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Isplata sredstava vršena je na osnovu izvještaja nosilaca projekata a FZO nije vršio kontrolu realizacije osim u jednom slučaju tako da je nepoznato koji su postignuti rezultati. Revizija navodi i da nije bilo ciljanog i planskog pozivanja pacijenata na preventivne preglede već su u mnogim slučajevima slučajno otkrivene bolesti na redovnim pregledima tretirani kao preventivni pregledi. Navedeno je da je bilo upisivanja preventivnih pregleda koji nisu obavljeni a da je bilo i redovnih pregleda pacijenata koji se jave zbog sumni na maligna oboljenja koji su naknadno upisivani kao preventivni.
Tragično je i da je nakon isteka usvojene Strategije 2010. godine koja je trebalo da smanji broj oboljelih za 5 odsto, nije urađeno apsolutno ništa. Nije se pristupilo izradi nove strategije a tek je Nacrtom plana za prevenciju i kontrolu nezaraznih boleti u RS za period 2019-2025 konstatovano da ni jedna predložena mjera za ostvarivanje ciljeva nije sprovedena u potpunosti i na vrijeme.