недеља, 28. фебруар 2016.

Diploma SNSD-a za uspješan rad u Balkan investment banci i IRB-u!

SNSD je dodijelio 35 diploma svojim „mladim članovima“ koji su završili školu novih lidera SNSD-a. Diplome su „mladim“ kadrovima SNSD dodijeljene za stečena znanja u političkom organizovanju, vodjenju kampanja i komunikaciji sa biračima.
Predsjednik Vlade Republike Srpske i potpredsjednik ove stranke Željka Cvijanović rekla je da se „mladim kadrovima“ SNSD-a „otvara put za veće učešće u lokalnoj vlasti ali i mogućnost da jednog dana postanu poslanici“.

Na svečanoj predaji diploma u Banjaluci istaknuto je da su se „ovi mladi ljudi posebno istakli uspjesima u raznim oblastima“.
Zanimljivo je vidjeti ko je medju diplomcima SNSD-ove škole novih lidera.

Jedan od novih diplomaca Škole novih lidera SNSD-a je i Mirjana Čomić bivši direktor Direkcije za upravljanje rizicima Balkan investment banke i bivši izvršni direktor sektora za plasmane Investiciono razvojne banke Republike Srpske. Mirjana Čomić jedna je od sedamnaestorice protiv kojih su u slučaju Balkan investment banka Tužilaštvo BiH i Specijalno tužilaštvo Republike Srpske pokrenuli istragu zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja u nekadašnjoj BIB izvršili više krivičnih djela i banci nanijeli višemilionsku štetu.

MUP RS je u novembru prošle godine Specijalnom tužilaštvu RS podnio krivičnu prijavu protiv 21 lica zbog sumnji da su oštetili BIB za više od 56 miliona maraka.


P.S. O dodijeli diploma „mladim novim liderima SNSD“ RTRS je izvjestio slikom u petnaestom minutu centralnog dnevnika od 27 februara.

четвртак, 25. фебруар 2016.

3,5 miliona maraka za Elektrounion od Puteva i gradjana Republike Srpske.

Putevi Republike Srpske častili su firmu Elektrounion iz Istočnog Sarajeva sa 3,5 miliona maraka. Ovoj firmi u vlasništvu nekadašnjeg poslanika SNSD-a Siniše Dodika doslovno je poklonjena ova suma uz obilatu asistenciju Kancelarije za razmatranje žalbi odnosno odgovornih ljudi u toj Kancelariji (Dodik je ranije tvrdio da ovoj firmi samo izdaje prostorije).
Kako je sve odigrano? Vrlo jednostavno i nevjerovatno učinkovito.
Putevi Republike Srpske 2012 godine raspisali su redovan tender za održavanje puteva na istoku Republike Srpske tačnije na takozvanom sarajevsko-romanijskom platou, ukupne dužine puteva 700 kilometara. Ugovor sa firmama koje dobiju posao održavanja potpisuje se na četiri godine.


Posao vrijedan četrdesetak miliona maraka izuzetno je primamljiv pa  je vlasnik Elektrouniona „koji viri ispod svakog kamena“pokušao da ga dobije i prije nego što je raspisan tender. Njegove pokušaje odbilo je tadašnje rukovodstvo Puteva Srpske. Tender je raspisan.
Prilikom otvaranja pristiglih ponuda za održavanje puteva u ovom dijelu Srpske komisiji je pristupio zastupnik preduzeća Elektrounion koji je zatražio obustavljanje otvaranja ponuda jer Elektrounion ima prigovor na proceduru tendera.
Komisija je utvrdila da ne postoji nikakva zvanična žalba i posao otvaranja ponuda je završen a posao je dobila firma Romanija putevi Sokolac. Komisija je konstatovala da u Puteve uopšte nije ni dostavljena bilo kakva ponuda firme Elektrounion.

Nakon što je prošao zakonski rok za zaključenje ugovora od 15 dana u Puteve je stigla žalba Elektrouniona. Žalba je ocijenjena kao apsolutno neosnovana i odbijena je. Elektrounion se žalio na to što je u tenderskoj dokumentaciji za posao traženo iskustvo u poslovima održavanja. Elektrounion je imao prigovor na to što je u tenderu traženo da firma koja konkuriše ima odredjen obim posla u prethodnoj godini, odredjen broj stalno zaposlenih i odredjenu mehanizaciju.

Uključivanje Kancelarije za razmatranje žalbi

Nakon riješenja Puteva kojim je žalba Elektrouniona odbijena na adresu Puteva stiglo je obaviještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi o žalbi ove firme. Kancelarija je tražila obustavu postupka zaključenja ugovora dok se žalba ne razmotri. Kako u roku od 15 dana Kancelarija za razmatranje žalbi nije donijela nikakvu odluku Putevi su zaključili ugovor sa Romanija putevima.
Nekoliko dana nakon toga u Puteve stiže obaviještenje iz Kancelarije za razmatranje žalbi da je žalba Elektrouniona usvojena i da se poništava tenderska dokumentacija za ovu nabavku. Ova odluka Kancelarije nije mogla da bude sprovedena jer je posao javne nabavke već bio okončan.

Deset odsto

Elektrounion i Komisija za razmatranje žalbi nakon svega u više navrata su od Puteva tražili na uvid ugovor Puteva sa Romanija putevima što su Putevi odbijali da učine. Elektrounion se ponovo žali Kancelariji za razmatranje žalbi tražeći nadoknadu štete. Komisija za razmatranje žalbi usvaja ovakvu žalbu, iako se žalba može podnijeti samo protiv upravnog akta, i najavljuje da će se o nadoknadi štete koju je navodno pretrpio Elektrounion naknadno odlučiti.

Sud BiH je na žalbu Puteva ovakvo Riješenje Kancelarije za razmatranje žalbi poništio i postupak vratio na početak. U novom postupku nova uprava Puteva, koja je u medjuvremenu imenovana nakon smjene prethodne u aprilu 2014 godine, Elektrounionu i Kancelariji za razmatranje žalbi dostavila je ugovor Puteva sa Romanija putevima.
Na osnovu tog ugovora vještak kojeg je angažovala Kancelarija za razmatranje žalbi utvrdio je visinu štete koju je navodno pretrpio Elektrounion. Deset odsto od vrijednosti četverogodišnjeg ugovora za održavanje odnosno 3,5 miliona maraka.

Komisija za razmatranje žalbi utvrdila je da je u postupku javne nabavke prekršen Zakon o javnim nabavkama. Ono što je nevjerovatno jeste to da se sva eventualno nastala šteta po Zakonu o javnim nabavkama odnosi isključivo na ponudjača odnosno na onoga ko je dostavio ponudu i smatra da je oštećen. Elektrounion uopšte nije dostavio svoju ponudu odnosno nije učestvovao na tenderu. Dobio je 3.498.000 maraka.

Nastaviće se...




понедељак, 22. фебруар 2016.

Solidarni Putevi, pomažu Mrkonjić puteve!

Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske pod predsjedavanjem predsjednika Vlade kao predsjednika Upravnog odbora Željke Cvijanović odobrio je 22.07 2015 godine 5.540.000 maraka na zahtjev Puteva RS.
Novac je odobren za sanaciju šteta nastalih od poplava na tri putna pravca.
Crna Rijeka-Ugar, Gornja Vijaka-Razboj i Ukrina – Gornja Vijaka.
Najviše sredstava odobreno je za dionicu magistralnog puta M16 Crna Rijeka-Ugar, 2.840.000 maraka.
Moji odlično obaviješteni izvori iz Puteva Republike Srpske tvrde da su Putevi obmanuli Fond solidarnosti i predsjednika Vlade jer su novac tražili i za sanaciju putnih pravaca koji nisu oštećeni u poplavama. Isti izvori pojašnjavaju da u ovom slučaju nema krivice predsjednika Vlade jer Upravni odbor Fonda solidarnosti normalno vjeruje institucijama koje podnose zahtjev za sredstvima iz Fonda.


Izvori savršeno upućeni u dešavanja u Putevima napominju da putni pravac Crna Rijeka-Ugar nije bio poplavljen u majskim poplavama kako se navodi u zahtjevu Puteva. Tvrde da je to isto tako vrlo upitno kada su ostali putni pravci u pitanju.
Rehabilitaciju putnog pravca Crna Rijeka-Ugar rade Mrkonjić putevi u vlasništvu MG Minda.
Moji izvori tvrde faktura radova na rehabilitaciji ove dionice napumpana je na 2.840.000 maraka a stvarna vrijednost ne bi trebalo da prelazi jedan milion.
Ono što je vrlo zanimljivo projekat za izvodjenje radova na ovoj dionici naručili su i platili upravo Mrkonjić putevi koji su kasnije taj projekat prodali Putevima Republike Srpske. Zatim dobili posao na tom projektu.

Na putu se radi rekonstrukcija i podiže se tampon za šta treba gradjevinska dozvola koju izvodjač radova nema. U nekoliko navrata radovi su obustavljani ali su pod pritiscima nastavljani. Radovi su izvodjeni u sred zime iako su morali biti obustavljeni do kraja zimske službe jer se radi o puti prvog reda.

Putevi Republike Srpske nisu odgovorili na sljedeća pitanja poslata na internet adresu sa zvanične stranice Puteva RS.

Poštovani,

Molim Vas da mi odgovorite da li su sljedeće dionice puteva oštećene u poplavama 2014-te godine:

1. magistralni put M-16 dionica Crna Rijeka-Ugar
2. regionalni put R-474 dionica Gornja Vijaka-Razboj

3. regionalni put R-476 dionica Ukrina-Gornja Vijaka

nastaviće se...

четвртак, 18. фебруар 2016.

Sokolski i ankete


Gdje pronalazite ove u anketama pitao me je trener Sale još prije nekoliko godina. Totalno nepotrebno nastavio bi on a ja sam tada pravdao da je dobro da se čuje glas naroda u prilogu.
„Kakav glas naroda, ti njega pitaš o Ustavu i prenosu nadležnosti on ne zna ni gdje živi a pogotovo šta su nadležnosti. Sve to neko sa strane gleda i snima i onda na osnovu budala koje vi anketirate i puštate pravi sliku o naciji, nažalost stvarnu.“

Anketu u kojoj su gradjani Srpske govorili o aplikaciji BiH za članstvo u Uniji, zanimljivo ponovo sam gledao sa trenerom Saletom. Anketa živopisna, od Trebinja do Banja Luke. Anketirani mahom imaju negativan stav o ulasku u Uniju, eventualnom. Jedan viče: „Ne vjerujem ja baš da će nama tamo biti dobro“, drugi: „Šta ima Evropa što mi nemamo“, treći: „oni će samo nas iskoristiti i uzeti naše sve“. Ne smijem ni da pogledam u trenera. Čekam reakciju.
On savršeno staloženo kaže „vidiš budala, sve jedan leti da radi kod švabe, gleda kako će pobjeći odavde, dvadeset maraka za teretanu nemaju a sve jedan misli da nam je bolje bez Evrope!“


P.S Lista istaknutih članova Sokolskog doma koji su napustili Republiku Srpsku konstantno se povećava. Australija, Austrija, Amerika, Irska. Umalo i Čile ali je jedan vraćen sa aerodroma u Santjagu. Izgledao previše nabildan.

Crni bombarder raspustio SNSD u Drvaru


Vrh stranke raspustio je opštinski odbor SNSD-a u Drvaru. Raskol u ovom opštinskom odboru SNSD-a traje mjesecima na relaciji dvije frakcije, Nikole Špirića i Slaviše Mihajlovića.
Raspuštanje opštinskog odbora ove stranke u Drvaru zvanično je objavljeno u četvrtak 18. februara na Radiju Drvar saopštenjem stranke ali je odbor definitivno raspušten u petak 12 februara. Šest dana izmedju trebalo je da bude iskorišteno da se pokuša pronaći riješenje unutar stranke.

Predsjednik opštinskog odbora SNSD-a u Drvaru bio je Stevica Lukač koji je ujedno i načelnik Drvara. O Stevici Lukaču, Slaviši Mihajloviću i uopšte u višegodišnjoj vladavini SNSD-a u Drvaru konstantno govori radio Slobodni Drvar u emisiji Crni bombarder.

Radio Slobodni Drvar sa radom je počeo 24 jula i od tada gotovo svakodnevno govori o kriminalu koji je okovao ovu malu opštinu u posljednjih desetak godina. Zbog toga je ovaj "ilegalni" radio bio na udaru i lokalnih vlasti i Regulatorne agencije za komunikacije.

Za povjerenika SNSD-a u Drvaru, nakon raspuštanja opštinskog odbora imenovan je Goran Broćuta iz Drvara.

среда, 17. фебруар 2016.

Akt zaposlenih u zdravstvu svjedočanstvo katastrofalne situacije!



Zaposleni u zdravstvu Republike Srpske ne žele više da čekaju. Uskoro će biti ozvaničeno potpisivanje Akta o solidarnosti radnika zaposlenih u zdravstvu. To konkretno znači da će radnici zaposleni u zdravstvu Republike Srpske liječiti jedni druge nezavisno od uplata doprinosa i nezavisno od bilo kakvog uticaja Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Zaposleni u zdravstvu jednostavno žele da imaju pravo na liječenje a to im trenutno nije omogućeno jer se radnicima u ovom sektoru za doprinose duguje 550 miliona maraka, prema posljednjim nezvaničnim informacijama. Tako tvrde moji izvori obrazlažući da se stvarni podaci o dugovanjima kriju. Zvanične informacije govore da se za doprinose zdravstvenim radnicima duguje oko dvije stotine miliona maraka.


Radnici okupljeni oko Unije sindikata zaposlenih u zdravstvu krajem prošle godine baratali su sa podacima da pojedine zdravstvene ustanove u Srpskoj svojim zaposlenima duguju doprinose za pet godina. Većina zdravstvenih ustanova kasni sa zakonskim uplatama konstantno po nekoliko mjeseci.

субота, 13. фебруар 2016.

Srna i Hrizostom


U nastavku možete pročitati saopštenje Vladike Hrizostoma koje je prenijela novinska agencija SRNA a u vezi sa slučajem Pavlović banka i hapšenjem Slobodana Pavlovića.
Prenošenje saopštenja namijenjeno je svima koji nisu u mogućnosti da prate objave SRNE. Zaključke donosite sami.

BIJELJINA, 13. FEBRUARA /SRNA/ - NJegovo preosveštenstvo episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom osudio je hapšenje vlasnika Pavlović banke Slobodana Pavlovića i ocijenio da je to "politički i neprijateljski akt usmjeren protiv grada Bijeljine, Semberije i Republike Srpske".
"Ovaj podmukao atak na Pavlovića, a samim tim i na `Pavlović banku` i sve drugo što je stvorio, ocjenjujemo kao politički i neprijateljski akt usmjeren protiv grada Bijeljine, Semberije i Republike Srpske, motivisan nacionalnim animozitetom prema svemu što je srpsko", navodi episkop Hrizostom u saopštenju. 

Vladika Hrizostom ocjenjuje da je to suštinsko ugrožavanje vitalnog nacionalnog interesa srpskog naroda. 

"Protestujemo i osuđujemo hapšenje i to ocjenjujemo kao smišljeno i tendenciozno ekonomsko-finansijsko ugrožavanje grada Bijeljine i cijele Semberije, Birča i cijele Republike Srpske", ističe se u saopštenju izdatom povodom hapšenja Pavlovića koje je izvela Agencija za istrage i zaštitu /Sipa/ BiH. 

Vladika Hrizostom ocjenjuje da je "priča o nekakvom kreditu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika plitka priča koja služi kao paravan za ono što se želi postići, a to je ekonomski i finansijski krah Bijeljine, Semberije i ovog dijela Republike Srpske". 

"Znajući to, pozivamo sve relevantne faktore politike, društva i privrede da se složno i jedinstveno odupremo ovim nedobronamjernim nasrtajima iz Sipe. Mi ne znamo ko zapravo stoji iza cijelog slučaja, ali osjećamo neprijatan zadah antisrpske politike u svemu ovome", zaključuje vladika Hrizostom. 

On navodi da je vijest o privođenju i zadržavanju Pavlovića u pritvoru primljena sa iznenađenjem, zaprepaštenjem i sa velikim žaljenjem. 

"Osuđujemo njegovo hapšenje i način na koji je izvršeno, ne ulazeći u `razloge` zbog kojih je to učinjeno, jer u to nismo niti upućeni, niti kompetentni da ocjenjujemo. Mi kategorički osuđujemo način na koji je to učinjeno i zbog toga javno protestujemo", navodi episkop. 

Vladika Hrizostom ukazuje da je Pavlović "već 26 godina ekonomsko-finansijska institucija u Bijeljini, Semberiji i u ovom dijelu Republike Srpske". 

"NJegovo srce je bilo i bije za njegovu užu `otadžbinu` Semberiju u koju je založio cijeloga sebe, cijelo svoje biće i čitavo svoje znanje i sav svoj rad", zaključuje episkop zvorničko-tuzlanski Hrizostom. /kraj/ljb/da 

четвртак, 11. фебруар 2016.

Vlada osniva još jedan poljoprivredni institut

Republika Srpska osniva Edukativno savjetodavni centar za ruralni razvoj. Na čelu tog centra biće, tvrde izvori iz ministarstva poljoprivrede ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić kada napusti Vladu.

Odluka o utvrdjivanju uslova za dodjelu koncesije za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluluci objavljena je u Službenom glasniku 28.01.2016 godine. Predmet koncesije je poljoprivredno zemljište na području opštine Laktaši, površine 50 hektara. U istom Službenom glasniku objavljeno je Riješenje kojim se poništava ranija Odluka o davanju koncesije Poljoprivrednom fakultetu na zemljište površine 20 hektara.


Izvori iz ministarstva poljoprivrede uvjeravaju da se Edukativno savjetodavni centar za ruralni razvoj osniva isključivo da bi ministar Stevo Mirjanić mogao da sjedne u direktorsku funkciju kada završi svoju misiju u Vladi Republike Srpske.
Isti izvori tvrde da je osnivanje pomenutog centra nepotrebno jer već postoji Institut za ekonomiku poljoprivrede pri Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci. Jedna od djelatnosti tog Instituta je, piše na zvaničnom sajtu, između ostalog i istraživanje u oblasti ruralnog razvoja.


Na čelu tog instituta ranije je bio upravo ministar Stevo Mirjanić a Institut je u nekoliko navrata imao finansijske prilive iz ministarstva poljoprivrede za strategije i projekcije razvoja poljoprivrede u Republici Srpskoj. Te strategije su bile nerealne i nisu se ostvarile. Za dvije strategije Institut za ekonomiku poljoprivrede dobio je nešto manje od 300 000 maraka.

понедељак, 08. фебруар 2016.

Dijaliza zdravstva Srpske


Republika Srpska mogla je u potpunosti da preuzme dijalizni centar koji se nalazi u sklopu banjalučkog Kliničkog centra. Radi se o Inernacionalnom dijaliza centru. To je vidljivo iz ugovora koji je objavila BN televizija 4 februara. Isto tako je vidljivo da je aneksom ugovora iz 2007 godine odlučeno da ugovor sa ovim centrom bude produžen do 2022 godine. Dan kasnije iste informacije objavio je Blic.

Ugovorom iz 2000-te godine bilo je predviđeno da nakon isteka ugovora 2008-me Klinički centar Banja Luka u konačnici postane vlasnik dijaliza centra bez nadoknade. Umjesto toga Vlada je aneksom ugovora povećala zagarantovan broj pacijenata Internacionalnom dijaliza centru sa 110 na 200 a cijenu usluga sa 105 na 110 evra. Aneks ugovora potpisali su tadašnji ministar, direktor Fonda zdravstva, direktor Kliničkog centra i kao svjedok, premijer. Ranko Škrbić, Goran Kljajčin, Milan Skrobić i Milorad Dodik.


Republika Srpska godišnje za dijalizu privatnim dijaliznim centrima plaća milionske iznose. Služba za reviziju utvrdila je za 2012-tu godinu da je taj iznos bio 36 miliona maraka.  U medjuvremenu nije uradjeno ništa da u Srpskoj bude omogućena kadaverična transplatacija bubrega koja bi smanjila broj dijaliznih pacijenata ali pomogla mnogim stanovnicima Srpske koji su prinudjeni da idu na dijalizu.

субота, 06. фебруар 2016.

Odbranjena staza u Zalužanima!



Predstavnici auto-moto klubova postigli su danas poslijepodne dogovor sa načelnikom opštine Laktaši o tome da put koji bi koristili mještani naselja pored staze ipak ne ide dijelom preko jedinog autodroma u Republici Srpskoj.

Apsolutno je nevjerovatno da je do ovakve situacije uopšte moglo da dođe odnosno prosto je nezamislivo da je nekome palo na pamet da dio takmičarske staze iskoristi u gradnji novog puta i stazu prepriječi betonskim blokovima.
Vijest da je to pokušano (pokušaj bi uspio da se odlučno nisu pobunili članovi moto klubova i ljudi koji vode i održavaju stazu u posljednjih nekoliko godina) još je skandaloznija ako se zna da je Republika Srpska preko ministarstva sporta zajedno sa Laktašima i Banja Lukom u rekonstrukciju staze uložila oko pola miliona maraka. To je uradjeno prije deset godina. Staza je tada presvučena novim asfaltom dužine 1,4 kilometra, sagradjene su nove tribine, sudijske kućice, uradjena kompletna neophodna vodo i elektro instalacija. Staza je 2008-me godine sijala i mogla je da konkuriše riječkom Grobniku i izgledom i cijenama.

Medjutim staza je u nekoliko godina u potpunosti devastirana (o čemu sam pisao u nekoliko navrata kao i o imenima) a niko nije prstom mrdnuo da ispita na koji način je rukovodjeno stazom i gdje je nestalo sve ono što je u stazu uloženo. Staza je jedno vrijeme bila zatvorena od strane laktaške inspekcije jer je utvrdjeno da se na njoj odlaže šut sa obližnjeg gradilišta.

http://vkovacevic.blogspot.ba/2015/08/istorija-unistavanja-staze-zaluzani.html


четвртак, 04. фебруар 2016.

Više ne postoji staza u Zalužanima- foto


U neposrednoj blizini staze Zalužani počela je izgradnja pristupnog puta za naselje kraj staze. Zamišljeno je da dio tog puta ide preko staze Zalužani. Na stazu su, uz odobrenje opštine Laktaši kako saznajem, postavljeni betonski blokovi. Mještani koji žive u blizini staze od ranije su ostali bez pristupnog puta jer im je rampom onemogućen prolazak kroz kompleks Jezero u Trnu. Na stazi je kalendarom za ovu godinu predvidjen niz domaćih i medjunarodnih takmičenja.








Istorija uništavanja staze

среда, 03. фебруар 2016.

Kontinuitet naknadne legalizacije u Banjaluci

Najnovije usvajanje izmjena Regulacionog plana nakon što je na lokalitetu bivšeg Radija RS počela gradnja svakako nije novina kada je Grad Banja Luka u pitanju. To je nešto što se dešava u kontinuitetu. U nastavku prenosim tekst koji sam 2012-te godine objavio na portalu Žurnal a koji govori o naknadnoj legalizaciji bespranih spratova na zgradama i drugim objektima u gradu.

Divlja gradnja u Banjoj Luci

Bespravno izgrade dodatni sprat a onda im grad to besplatno legalizuje
Objavljeno: 02.08.2012. - 08:58  

Vladimir Kovačević
Niko ne zna, a nemoguće je zvanično utvrditi, koliko je puta u Banjoj Luci u posljednjih nekoliko godina izvršeno izmjena regulacionih planova. Broj se, definitivno, mjeri u stotinama, jer u pravilu skoro svaka sjednica gradskog parlamenta sa sobom nosi dnevni red u kojem je nekoliko tačaka posvećeno izmjenama ovog ili onog regulacionog plana.

Grad Banjaluka ima Urbanistički plan, plan Prostornog uređenja i stotinu osamdeset regulacionih planova koji regulišu stanje u nižim lokalnim jedinicama - mjesnim zajednicama, kvartovima i ulicama.

Urbanistički i Prostorni plan vode se kao strateški dokumenti; prvi reguliše razvoj i gradnju urbanog dijela grada, drugi se odnosi na čitavu teritoriju. Urbanistički plan star je trideset i sedam godina; rok valjanosti mu je istekao prije sedamnaest godina, ali se važenje dokumenta iznova produžuje. Prostorni plan je svoj rok važenja “ispucao” do 2005., ali i on je na snazi “do donošenja novog”. Do kraja godine Banjaluka ima obavezu da donese novi Prostorni plan, a do kraja 2014. i novi Urbanistički plan.

Besplatna inicijativa

Regulacioni planovi, mijenjaju se nezavisno jedan od drugog, ali, kako tvrde u gradskoj upravi, “u skladu sa višim aktima”. Međutim, upravo tih 180 Regulacionih planova prostor su gdje je u posljednjoj deceniji, tvrde izvori “Žurnala”, počinjeno niz manipulacija. Iako gradske vlasti “Žurnalu” tvrde suprotno, očigledno je da se Regulacioni planovi u gradu na Vrbasu mjenjaju u skladu sa interesima nekolicine moćnih investitora, a sve uz obilatu pomoć gradske skupštinske većine.

"Regulacioni plan je niži planski akt, ali i oni moraju biti u skladu sa višim planskim aktima. Sada će izmjenama Zakona i ova pitanja biti riješena. Mislim da smo tu prekruti u nekim oblastima i da zbog toga usporavamo proces investiranja i izgradnje, a da imamo previše prostora za razvlačenje procesa ulaganja i otežavanje građanima da rješavaju svoja pitanja, i stambena, ali naravno i ulaganja u poslovne objekta”, kaže predsjednik Skupštine Grada Slobodan Gavranović.

Njegove riječi su puka demagogija koja ni na koji način ne opravdava ponašanje gradske vlasti, što djeluje u skladu sa interesima moćnih pojedinaca, a ne građana.

Navešćemo nekoliko slučajeva manipulacije regulacionim planovima i njihovim izmjenama u korist određenih pojedinaca samo u ovoj godini, a za šta su glasali vladajući odbornici iz SNSD-a u Banjaluci. U pojedinim slučajevima inicijativu za izmjenom pokrenuli su, u ime investitora, upravo pojedini odbornici, što nije nedopustivo, ali je za onog ko je nagovorio odbornika itekako isplativo. Jer, kada odbornik pokrene inicijativu za izmjenom Regulacionog plana procedura oko izmjene ne košta ništa. S druge strane ukoliko građani, jedan ili više njih, žele da pokrenu istu inicijativu u kasu gradske uprave dužni su da uplate 500 maraka. Bez obzira na krajnju sudbinu te inicijative.

Grad legalizuje spratove

Primjer prvi predstavlja područje koje se nalazi uz rijeku Vrbas, između mosta Venecija i mosta Rebrovac. Pokretač inicijative za izmjenu Regulacionog plana je preduzeće Tropic d.o.o.. Toj firmi je kao investitoru radova na izgradnji stambeno poslovnog objekta 2009. godine izdato odobrenje za gradnju u skladu sa tada postojećim Regulacionim planom iz 2006. godine. Odobrenje je podrazumijevalo gradnju objekta spratnosti PO-P-4-PE. U toku izvođenja objekta investitor je odstupio od odobrenja za građenje, te je izgradio objekat spratnosti PO-P-5-PE, gdje je vidljivo da je napravljen sprat više koji nije u skladu sa postojećim Regulacionim planom (dokumenti u posjedu “Žurnala”). Isto to konstatuje i gradska skupština, međutim na kršenje izdatog odobrenja za gradnju ne gleda se kao na prekršaj.

Konstatuje se da sprat viška nije opasan, te da bi njegovo uklanjanje proizvelo prevelike troškove. Odbornici nakon toga donose odluku o izmjeni regulacionog plana, kojom praktično legalizuju divlju gradnju.

Primjer drugi: Odbornik vladajućeg SNSD-a Draško Ilić investitoru Ranku Škoriću pravi uštedu od pet stotina maraka i u njegovo ime pokreće inicijativu za izmjenu Regulacionog plana na lokalitetu Centar-Istok. Inicijativa dolazi pred odbornike gradske skupštine, iako je i u ovom slučaju, kao i u prethodnom, investitor prekršio odluku o dozvoljavanju gradnje stambeno-poslovnog objekta i napravio sprat više od dozvoljenog po tada postojećem regulacionom planu. Komisija za prostorno uređenje Skupštine Grada u februaru ove godine podržava predmetnu inicijativu i predlaže da se pristupi izradi izmjene dijela regulacionog plana na pomenutoj lokaciji. Ponovo nije bilo sporno to što je investitor načinio prekršaj. Apsolutno isto je i u slučaju izgradnje stambeno-poslovnog objekta na Laušu, investitora “Ševa Petrol”, ali i još mnogim drugim slučajevima.

Sve prijedloge Odluka o naknadnim izmjenama regulacionih planova potpisivali su ili gradonačelnik Dragoljub Davidović ili predsjednik gradske skupštine Slobodan Gavranović, a ponegdje se nalazi i potpis načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Verice Kunić.

Izmjena Regulacionog plana iz 1992 godine dovela je do megaprojekta - izgradnje kompletnog naselja, koje je nakon potpisanog ugovora sa gradom Banjaluka izgradilo preduzeće G.P.Krajina, u (su)vlasništvu Borka Đurića. Plan usvojen 1992. izmijenjen je deset godina kasnije, a podrazumijevao je gradnju jedanaest blokova novog naselja sa školom od koje se kasnije odustalo. Umjesto škole, na tom mjestu izgrađen je Merkator, a na zemljištu je GP Krajina zaradila basnoslovnu sumu, o čemu je “Žurnal” već ranije pisao. Primjera izmjena Regulacionih planova ili njihovih dijelova koji su imali za cilj da direktno pomognu okorištavanje pojedinaca, tačnije pojedinih investitora u dosluhu sa vladajućima, je nebrojeno mnogo.

Pojedincima gradska uprava definitivno jeste pomogla. Mnogima je izašla u susret nakon što je i sama utvrdila da su kršene Odluke o dozvoljavanju gradnje. Ono što ostaje nejasno je da li su za te prekršaje gradske vlasti znale i prije nego što su napravljeni?!


(zurnal.info) 

уторак, 02. фебруар 2016.

Retroaktivni Regulacioni plan u Banja Luci

Skupština grada Banja Luka je na 42-oj sjednici održanoj 29.01.2016 godine usvojila Prijedlog odluke o donošenju izmjena Regulacionog plana za prostor definisan ulicama Vuka Karadžića, Prvog krajiškog korpusa, Milana Radmana, Mladena Stojanovića i Kralja Petra Prvog Karađorđevića. Riječ je o parceli na kojoj se nekada nalazio Radio Banja Luka a na kojoj trenutno Integra inžinjering kao vlasnik zemljišta gradi objekat na mjestu srušene zgrade radija.

Nevjerovatno je, međutim da su radovi na predmetnoj parceli počeli prije usvajanja Regulacionog plana. Radovi na planskim riješenjima iz Nacrta su počeli kada je regulacioni plan bio u formi prijedloga.
Predmetna lokacija nalazi se u sklopu ambijentalne cijeline koja je uvrštena na privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i trebalo bi da uživa najviši nivo zaštite. Uz dodatak uključivanja javnosti u proces donošenja izmjene regulacionog plana što nije moguće jer su radovi davno počeli.


Odjeljenje za prostorno uređenje odbilo je sve primjedbe koje su im upućene zbog svega gore navedenog. U obrazloženju su naveli da je za izdavanje lokacijskih uslova i gradjevinskih dozvola na predmetnom lokalitetu nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.

Na primjedbu da investitor pravi objekat veće spratnosti od dozvoljene u resornom Odjeljenju su odgovorili da tako nešto nije utvrđeno obilaskom terena i objekata u izgradnji. Čime su indirektno priznali da je gradnja u toku iako izmjene regulacionog plana još nisu bile usvojene. Da je gradnja odavno u toku vidljivo je samim prolaskom pored te lokacije jer radovi traju mjesecima.