100 maraka i Korona

Na kraju Lauša ako gledate sa banjalučke ili na početku ako gledate sa prave, Bistričke, strane izlazim iz prodavnice. Okopnilo u Kovačevićima, može Stanoja bez hrane par dana ali ne može baš predugo. Još ne prijeti da će pojesti mačka. Sve je dobro dok mačak ne pojede njega.

Ispred prodavnice trljam ruke alkoholom. Na glavi kapa, preko lica maska. Gospođa koja nailazi komentariše kako treba biti oprezan. Kažem joj "gospođo bolje je i ovo nego u studenstkom da završim".

"Ja sam ti juče", nastavlja sa dva metra razdaljine gospođa razgovor, "na cesti ugledala 100 maraka. Nekome ispalo. I gledam ja onako u pare i prođem. Ide neki čovjek i pita me što nisam uzela. Kažem ti ja njemu "Ma bojim se korone"..."

Sto maraka je sto maraka ali korona je korona.

Na kraju Lauša ili napočetku ako gledate sa prave, Bistričke, strane cesta je pusta. Tek poneko prođe pješke noseći u rukama kese sa namirnicama. Prevoza nema, ljudi će biti u problemu.

Izolacija na selu je ipak lakša. Sve je bolje nego završiti u studentskom domu.

Specijalni izvještaj o pravu na slobodu javnog okupljanja. Gdje su nestale demokratske vrijednosti?

“Svaki javni prostor kojem javnost ima pristup je adekvatan za održavanje javnih skupova i prakse kojima se odlukama vlasti na različitim nivoima određuje koji je prostor prikladan za javna okupljanja bi trebalo preispitati.”

“Ne može se postaviti blanko zabrana na sve javne prostore nego je potrebno cijeniti okolnosti od slučaja do slučaja.”

Ovo je između ostalog rečeno na konferenciji institucije Ombudsmena Bosne i Hercegovine koja je održana povodom objavljivanja izvještaja te institucije o pravu na slobodu javnog okupljanja u BiH.

U tom izvještaju se na 63 stranice navodi niz preporuka, praksa Evropskog suda za ljudska prava ali i detalji iz konvencije o ljudskim pravima koji su često u suprotnosti sa praksom u Bosni i Hercegovini.

Tako je u izvještaju navedeno da je praksa u Evropi u dvadeset prvom vijeku da nema zabrane mirnih javnih okupljanja, da za javna okupljanja nije potrebna nikakva dozvola a da ih organizatori prijavljuju nadležnim organima samo kao obavještenje o namjeri održavanja javnog okupljanja kako bi organ kojem se prijavljuje mogao da preduzme aktivnosti za koje smatra da su neophodne a povodom najavljenog javnog okupljanja. Navodi se i da vlasti u BiH na različitim nivoima insistiraju na previše detalja kada je javno okupljanje u pitanju da čak od organizatora traže da preuzme odgovornost za bilo kakvo kršenje javnog reda i mira što bi trebalo da bude odgovornost organa koji se inače u državi bave tim poslom.

U instituciji Ombudsmena BiH se na konferenciji za novinare nisu dotakli ni jednog konkretnog slučaja u BiH u prošloj godini iako su samo u Banjaluci u prethodnih godinu dana dobili nekoliko primjedbi na način na koji se policija ponašala u spriječavanju održavanja javnih okupljanja čak i stajanju nekoliko lica na javnim površinama.

Ono što je evidentno, ipak, jeste da su u izvještaju Ombudsmena jasno napisane evropske prakse i prakse u demokratskim zemljama a koje nisu istovjetne praksi kada je javno okupljanje konkretno u Republici Srpskoj u pitanju.

U izvještaju se navodi da ni jedna kritika organa vlasti ili postupanja državnih službenika ne bi smjela biti dovoljan razlog za uskraćivanje prava na javno okupljanje.

Navodi se i da neko javno okupljanje može služiti promociji nepopularnih ciljeva ali da kao takvo mora biti omogućeno i imati zaštitu. Navodi se i da se skupovi mogu desiti spontano kao odgovor na neku aktuelnu situaciju i da se kao takvi ne mogu najaviti ali da svejedno moraju biti omogućeni u ostvarivanju prava javnog okupljanja.

Mile, Mićo i Konobar

Sve ovo nije se desilo ali ne bi čudilo da jeste

U banjalučkoj kafani dok kroz poluprigušeno svjetlo dopire lagana nota krajiške pjesme Mile i Mićo se gledaju kao na prvom sastanku. Mile se mršti, obrve mu se spajaju u jednu jer se ježi na krajišku pjesmu iako godinama savršeno glumi kako je ljubitelj iste. Ćuti, neće da se žali, bilo kakvo odvraćanje pažnje sa pregovora sa Mićom od Semberije nije poželjno.

Mile: Slušaj Mićo, da se ne zajebavamo ovi tvoji znaš i sam nikada neće pobijediti. Mi imamo tih projekata za Semberiju daj da se dogovorimo.

Mićo: Nisam ja protiv samo ne znam kako da izađem iz začaranog kruga.

Mile: Ti još malo potpiruj a i ja ću pa će te Mirko izbaciti i onda opletemo kako ne poštoju različite stavove i slično. Reći ću ja da su instruisani iz Tuzle da bi se spriječio razvoj Bijeljine.

Konobar: Iz Tuzle?

Mile: Ćuti mali.

Mićo: Pa dobro, projekti su projekti...

Mile: Nego šta. Ima Bijeljina da zasija kao Laktaši. Spremni smo da uložimo velike pare. Znaš, Bijeljina nam je važna. Granica, Srbija, Rusija, gasifikacija...

Mićo: Pa jeste, treba uložiti u Bijeljinu

Mile: Naravno, samo da rješimo to. Ti vidi šta ćeš sa tim svojima a ja ću sa svojima u Bijeljini lako, oni ionako ne smiju pisnuti. Pogledaj Doboja, do juče su proklinjali Obrena, on im sada šef...ha ha ha ha.

Konobar: Šefe a što ne uložite svejedno u Bijeljinu što Vam treba da Mićo pređe?

Mile: Ćuti mali, nemaš pojma.

Mile: Onda jesmo se dogovorili? Ti Mićo pravi frku, glumi žrtvu i gledaj da te izbace, nemoj slučajno sam da izlaziš to nam ne odgovara, već da te otjeraju pa da možemo onda reći...

Mićo: A ono...?

Mile: Koje ono? Ma to ništa, jebeš to...

Mile: Znači dogovorili smo se...ulažemo milione u projekte.

Konobar: Jel ima Vlada pare za to?

Mile: Mali, jesi li ti konobar ili glumiš nekog ekonomistu ovdje?

Mićo: Stvarno u pravu je, šta kaže Višković za te projekte nikako on da se oglasi. Valjda Vlada treba da ulaže pare...

Mile: Koji Višković? Aha...Ma kakav Višković eno ga gugla koronu. A ti mali nemoj da sereš previše.

Pružaju ruku jedan drugom. Kroz prigušeno svjetlo ugostiteljskog objekta pronose se zvuci sa radio stanice.

„Crni gavran crni gavran rašio krila, iznad kuće, iznad kuće Vojvode Momčila....“

Policija se žalila na oslobađajuće presude banjalučanima

Banjalučka policija, Policijska stanica Centar, uputila je žalbu na oslobađajuću presudu Ozrenu Perduvu iz neformalne grupe Pravda za Davida. 

Perduv je početkom februara oslobođen odgovornosti koje su mu prekršajnom prijavom stavljene na teret a prekršajnu prijavu je dobio zbog, kako se navodi, kršenja javnog reda i mira u maju prošle godine u dvorištu hrama Hrista Spasitelja.

Policija se na oslobađajuću presudu žalila Okružnom sudu a u žalbi sugerišu da je postupajući sudija na Osnovnom sudu pristrasan i da je donekle popustio i pod pristiscima medija.

Oslobađajuća presuda Perduvu prva je u nizu oslobađajućih presuda na Osnovnom sudu u Banjaluci na kojem su ročišta održana zbog prejkršajnih prijava za kršenje javnog reda i mira.

Sud je u svim dosadašnjim oslobađajućim presudama naveo kako uzvici Pravda i Pravda za Davida nisu kršenje javnog reda i mira već ustavom zagarantovano pravo na izražavanje neslaganja sa radom institucija.

Inače, prekršajne prijave su u maju prošle godine dobili i građani koji se u vrijeme na koje se odnose prijave nisu bili na okupljanju grupe Pravda za Davida.

Opozicija traži Šeranićevu ostavku zbog afere "Poslovni prostor u Trebinju"

Opozicija traži ostavku ministra zdravlja Republike Srpske Alena Šeranića zbog navoda da je Fond zdravstvenog osiguranja u Trebinju poslovni prostor platio nekoliko puta više od realne cijene.

Naime, FZO Republike Srpske je u Trebinju od privatnog lica kupio poslovni prostor za svoje potrebe i platio ga 1 800 000 maraka a to privatno lice je prethodno isti poslovni prostor od investitora koji je gradio zgradu u Trebinju kupilo za 400 000 maraka što implicira da je poslovni prostor plaćen 1,4 miliona više od stvarne cijene, tvrdili su danas poslanici opozicije.

Nebojša Vukanović je u skupštinu donio presudu Osnovnog suda u Banjaluci kojom se poništava kupoprodajni ugovor između lica koje je prvobiotno kupilo poslovni prostor, Srđana Šućura i investitora Plants global inc BiH jer kupac nije ispoštovao svoje obaveze prema prodavcu. Samim tim, kaže Vukanović, ništavan je i kupoprodajni ugovor između Šućura i Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

"Tako da je FZO dao 1,8 miliona maraka a nije kupio i ne može uknjižiti ništa. Dakle, prosto je nevjerovatno da u vrijeme ovakve krize se dešava takav ogoljen i beskurpulozan kriminal, da se nešto plaća tri ili četiri puta skuplje, nalazi se posrednik između investitora i fonda..."- kaže Nebojša Vukanović.

Vukanović je predložio da svim poslanicima bude podjeljena presuda o poništenju kupoprodajnog ugovora ali to nije prihvaćeno. Poslanici vladajuće koalicije nisu se previše upuštali u raspravu. Poslanik SNSD-a Igor Žunić je rekao da je besmisleno da odgovaraju na prozivke raspravljaju o nečemu o čemu trenutno nemaju dovoljno podataka navodeći da on ima informacije da je u momentu prve prodaje objekat bio u sivoj gradnji i da je zato kada ga je FZO kasnije kupovao bio skuplji.

Dejan Kusturić prvi čovjek FZO tvrdi da je bivše rukovodstvo FZO sve radilo po zakonu kada je kupovan poslovni prostor u Trebinju, da je raspisan javni poziv u skladu sa procedurama i da je izabran najbolji ponuđač. Kasnije je FZO shvatio da nešto nije u redu, pojašnjava Kusturić i tražio je sudsku zaštitu i raskid ugovora ali su mu sredstva u iznosu od 1,8 miliona takođe sudskom odlukom skinuta blokadom. Direktor FZO kaže da je fond reagovao još polovinom prošle godine.

"Taj proces još uvijek nije završen do kraja i mi čekamo da se potvrdi pravosnažnom presudom u korist nas, međutim tu se komplikuje situacija da navodno Šućur Srđan nije ni kupio taj prostor od Plants globala gdje imamo presudu da je Plants global dobio ponovo taj prostor. Znači jako komplikovana situacija.

Kusturić dodaje i da su u FZO zbog svega podnijeli krivične prijave protiv Srđana Šućura koji im je prodao poslovni prostor ali i ovlaštenog lica u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove od koje parnicom traže i nadoknadu štete.

Poslanik Nebojša Vukanović kaže da je nevjerovatno da sada u FZO odgovornost prebacuju na RUGIP jer je nestvarno da je takav objekat uopšte mogao biti plaćen 1,8 miliona maraka a da nije sve provjereno prije toga. Jasno je da krivične prijave neće sanirati štetu učinjenu Republici Srpskoj, rekao je Nebojša Vukanović.