недеља, 31. јануар 2016.

Ime!

Najprije smo se dogovorili da će ako bude curica biti Nataša. Nataša iz Poniženih i uvredjenih. Ja sam vrlo zadovoljan i tim imenom mada sam pokušavao da kao kukavičje jaje proturim i Tominu Danku. Mada sve je to igra bila jer znano je da mi Kovačevići samo mušku djecu pravimo. Za rata. Boga mi moja ratovati neće!
Nego šta! Kuronja je, očekivano mada se Stanoja ponaša kao da je iznenadjenje, oduševljen hoće da pije sam.
Tu nastaje problem sa imenom. Ja predlažem Milorad, po čuvaru Srpske. Šalim se, šta vam je, ako sam sa Mejdana nisam zastranio baš toliko.
Borba je ljuta.

Udaram na tradicionalna srpska imena kao stari srpski tradicionalista i Delija. Gospođa je mahom širih shvatanja. Nisam ni primjetio kako su nam se uvukla kojekakva imena poput Damjana, Novaka...šta je  sa Dušanom, Milošom, Nemanjom, postala su seljačka preko noći. Te noći sam proveo u Teatru!

Igram igru, imam već spremljeno ime. Odavno. Znam da neka nemaju šansu. Testiram. Predlažem Ipče. Puštam pjesme govorim kako je momak bio kralj. Uzalud, od Makedonaca voli samo Tošeta. Ne dolazi u obzir.

Fjodor, prolazi mi kroz glavu...kakav Fjodor da ga u školi zezaju da je sa Dona ili Kavkaza.
Aleksej, usaglašavamo se. Karamazov Kovačević. Moćno! Ako Bog da. Puštam Tomu, pa Ipčeta. Stavljam telefon na stomak neka se uči na vrijeme.


Samo nek nije Milorad.

четвртак, 28. јануар 2016.

Čekajući kandidate

Savez za promjene, tako je stidljivo nezvanično najavljeno nakon potpisivanja plana djelovanja Saveza, trebao bi do kraja januara imati imena koja će kao kandidati Saveza biti kandidati sa načelničke i gradonačelničke funkcije na predstojećim lokalnim izborima. Nije izvjesno da će se to i desiti u narednih nekoliko dana tvrde moji izvori iz Saveza za promjene
To što Savez za promjene kasni sa imenovanjem kandidata za pomenute pozicije naročito će stvoriti probleme Savezu u Banjaluci.

Istina, kandidata nije odredio ni blok okupljen oko SNSD-a ali taj blok upravlja Banjalukom godinama i gotovo je izvjesno ime kandidata SNSD-a mada ni to još nije zvanično.
Savez za promjene, ukoliko želi da osvoji vlast u Banjaluci mora što hitnije predstaviti jedinstvenog kandidata koji bi onda trebalo da ima dovoljno vremena za „banjalučku priču“ koja je sve samo ne jednostavna.

Odugovlačenjem Savez za promjene odaje utisak nemogućnosti postizanja dogovora oko Banjaluke. Tačno je da je gradonačelnička pozicija u najvećem gradu Republike Srpske privlačna gotovo svim strankama članicama Saveza, makar ovim vodećim, ali je isto tako činjenica da će kandidat na kraju morati biti jedan. Ukoliko Savez za promjene ne želi da ponovi grešku od prethodnih lokalnih izbora.
Moji izvori tvrde da se u priči oko imenovanja kandidata za Banjaluku čeka aktivnije uključivanje SDS-a u priču, odnosno vrha ove stranke. SDS u Banjaluci i dalje, u medjuvremenu, čeka novog predsjednika gradskog odbora. Skupština gradskog odbora ove stranke na kojoj bi trebalo da bude izabran novi predsjednik očekuje se u posljednjoj sedmici februara.  
Izvjesno je da se kandidat Saveza za gradonačelnika Banjaluke mora znati ranje tim prije što kandidat prema svemu sudeći neći biti iz redova SDS-a.


понедељак, 25. јануар 2016.

Borba za zemljište u Laktašima.

U Laktašima traje svojevrstan mali rat oko zemljišta Banje Laktaši. Vlasnik banje zvanično je Integral inžinjering Slobodana Stankovića. Zemljište banje na udaru je, zvanično opštine Laktaši a nezvanično Bude Stankovića koji vedri i oblači opštinom Laktaši. Radi se o 80 dunuma atraktivnog zemljišta u centru ove opštine, velike, višemilionske vrijednosti.

Geodetska uprava Republike Srpske prvobitno je donijela odluku kojom je  sporno zemljište uknjiženo na Banju Laktaši. Takva situacija trajala je do prije nekoliko mjeseci.
10.08 prošle godine  Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove nakon žalbe laktaškog pravobranilaštva poništava prvostepenu odluku i predmet vraća na ponovno odlučivanje.

Na novom odlučivanju doneseno je riješenje kojim je cijelokupno zemljište isknjiženo u korist opštine Laktaši a Banji je dodijeljeno samo zemljište na kojem leže Hotel i bazen.
Banja je na takvu odluku uložila žalbu.


Izvori odlično upućeni u dešavanja u ovoj opštini tvrde kako je Budimir Stanković iskoristio evidentan uticaj koji ima u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove da završi ovaj posao a da sa ovom pričom definitivno imaju i nedavne smjene u Geodetskoj upravi.
Tvrde i da je zemljište banje Laktaši nova „Poljoprivredna škola“.

Na jednoj od parcela predmetnog zemljišta, u blizini hotela u centru Laktaša, planirana je gradnja Centra za liječenje kardiovaskularnih bolesti. Opština Laktaši je za gradnju već izdala lokacijske uslove, prema posljednjim nepotvrdjenim informacijama gradjevinska dozvola još uvijek čeka na riješavanje pomenutih imovinsko pravnih odnosa odnosno na ishod žalbe Banje Laktaši-Integral Inžinjeringa. (nastaviće se)


уторак, 19. јануар 2016.

Ministarstvo poljoprivrde plaća pisanje bajki Institutu za ekonomiku poljoprivrede!



Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske ne isplaćuje podsticaje poljoprivrednicima ali zato novca ima za razne Strateške planove razvoja poljoprivrede.
Ministarstvo je Institutu za ekonomiku poljoprivrede na Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci u 2014-oj godini uplatilo 77000 maraka za izradu Strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020 godina. Na čelu pomenutog Instituta do nedavno je bio upravo ministar Stevo Mirjanić. Prvi čovjek Instituta sada je Željko Vaško ali samo formalno tvrde moji izvori.


Isti Institut i ranije je unosno saradjivao sa Vladom i budžetom Republike Srpske. 2010-te godine od ministarstva poljoprivrede Institut je naplatio 220 000 maraka. Za izradu Strateškog plana ruralnih područja 2010-2015 godina. Šta je u principu sporno?
Sporno je to što taj plan nije realizovan a isto će se, predvidjaju moji izvori upućeni u poljoprivredni sistem Republike Srpske, dogoditi i sa najnovijim planom. Strategije jednostavno postaju mrtvo slovo na papiru. Papiru koji je plaćen kao da se radi o Oksirinhijskim papirusima.

Strateški plan ruralnih područja RS 2010-2015 uskladjen je sa Strategijom razvoja poljoprivrede RS u periodu 2009-2015. Tim planovima za ruralni razvoj u datom periodu predvidjeno je izdvajanje od 40 miliona maraka od ukupno 120 miliona koliko je trebalo da iznosi budžet za poljoprivredu. U prošloj godini namjenska sredstva ua razvoj ruralnih područja iznosila su nula maraka.

Predvidjanja napisana na Institutu za ekonomiku poljoprivrede a uvrštena u plaćenu Strategiju govore da će u Republici Srpskoj do 2020-te godine ukupna površina koja se obradjuje biti 400 000 hektara. To je nemoguća misija ali lijepo izgleda na papiru tvrde moji izvori. Podaci Zavoda za statistiku govore da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj u 2013-oj godini iznosila 982000 hektara od čega je obradivo zemljište zauzimalo 819000 hektara. Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava obradjuje se samo oko 145 000 hektara.
Strategija Instituta za ekonomiku predvidja povećanje obradjene površine gotovo tri puta.

Slična nerealna očekivanja su i kada su površine sa odredjenim kulturama u pitanju. Redom se očekuje povećanje zemljišta pod pšenicom, kukuruzom.. Isto tako, neralne su procjene prinosa istih kultura. Procjene koje mnogo prevazilaze dosadašnja iskustva i dosadašnje godišnje prinose u Republici Srpskoj.

Prema istim projekcijama predvidja se da će u Republici Srpskoj do 2020-te godine biti 225 000 goveda od čega će 120 000 biti muzna grla, 600 000 ovaca i 30 000 koza.
Zaključno sa krajem 2015-te godine u Srpskoj je bilo samo 25000 muznih grla!

Skupo plaćena Strategija predvidja proizvodnju mlijeka u 2020-oj godini od 540 miliona litara. Posljednjih nekoliko godina proizvodi se oko 110 miliona godišnje.

Kada je voćarstvo u pitanju Institut za ekonomiku predvidja da će se u narednih pet godina godišnje podizati novih 700 hektara voćnjaka a da će svaki biti pokriven protivgradnom zaštitom.
Realno stanje je potpuno drugačije. U prošloj godini podignuto je samo 150 hektara novih voćnjaka u Srpskoj a postavljeno je samo 70 hektara protivgradnih mreža.

Poljoprivreda Republike Srpske svakodnevno ide ka situaciji u kojoj više neće postojati.
Skupo plaćene bajke u Vladi, medjutim vole da čitaju. Tako realnost izgleda mnogo ljepše.



понедељак, 18. јануар 2016.

Odbor za bezbjednost o smjeni Mihajlice, ne i Lukača


Odbor Narodne skupštine Republike za bezbjednost koji je zasjedao povodom hapšenja pripadnika Specijalne jedinice MUP-a umjesto da razmatra situaciju u MUP-u koja je nakon posljednjih dešavanja katastrofalna i haotična i eventualnu smjenu ministra Dragana Lukača zatražio je smjenu predsjednika Odbora Milanka Mihajlice.
Odbor za bezbjednost čini sedam poslanika, tri iz SNSD-a, jedan iz DNS-a, po jedan iz PDP-a, SRS RS i SDS-a.
Pred Odborom su se pojavili ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač i direktor policije Gojko Vasić.
Ministar unutrašnjih poslova nije Odboru podnio pismenu informaciju o slučaju hapšenja specijalaca i napada na vozila Sektora. Odboru se obratio usmeno. 


Članovi Odbora iz vladajućih stranaka, Milanka Mihajlicu su optužili da je narušio ugled Ministarstva jer je u javnim istupima kritikovao dešavanja oko Ministarstva i zatražio smjenu ministra prije nego što je o tome raspravljano na sjednici Odbora za bezbjednost.

Mihajlica je rekao da je današnja sjednica Odbora unaprijed dogovorena i politički motivisana a da je napravljena klasična zamjena teza. Umjesto o haotičnoj situaciji u ministarstvu više se raspravljalo o smjeni predsjednika Odbora.


O eventualnoj smjeni Milanka Mihajlice sa mjesta predsjednika Odbora za bezbjednost može da odluči Komisija za izbor i imenovanja. Pozicija predsjednika ovog odbora pripada po Poslovniku opozicionom poslaniku.

Milanko Mihajlica rekao je i da Savez za promjene i dalje traži posebnu sjednicu skupštine zbog dešavanja u i oko Ministarstva unutrašnjih poslova.



петак, 15. јануар 2016.

Uskoro zabrana izvoza mlijeka iz BiH


Sljedeće sedmice ističe rok koji je Kancelarije za hranu i veterinarstvo sa sjedištem u Dablinu dala Bosni i Hercegovini odnosno njenim entitetima da usaglase stavove oko spornih zakona o hrani i veterinarstvu.
Radna grupa sastavljena od predstavnika Ministarstva spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH i entitetskih ministarstava poljoprivrede trebala je već da se dogovori oko sporna dva zakona.
Od 18 spornih tačaka do sada je riješeno i usaglašeno njih 12. Ostalo je šest tačaka oko kojih do sada nije postignut dogovor.
Moji izvori tvrde da će do dogovora teško da dodje jer predstavnici Republike Srpske insistiraju da bi se dogovorom izvršio odredjen prenos nadležnosti. Moji izvori, takodje, tvrde da to nije istina jer sporne nadležnosti Srpska nije ni imala.

U svakom slučaju ukoliko stavovi ne budu približeni cijenu i to žestoku će da plate proizvodjači mlijeka u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ako dogovor ne bude postignut Kancelarija za hranu i veterinarstvo iz Dablina zabraniće izvoz mlijeka iz Bosne i Hercegovine. Predstavnici ove Agencije u BiH dolaze u februaru.

Dozvola za izvoz mlijeka dobijena je prošle godine nakon što je ministar spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović obećao da će BiH preuzeti niz mjera medju kojima su i uskladjivanjedva pomenuta Zakona.

Ministar poljoprivrede Republike Srpske Stevo Mirjanić pretposlednji dan prošle godine je imao sastanak sa Mirkom Šarovićem i federalnim ministrom poljoprivrede na kojem nije dogovoreno ništa.
Mirjanić i Šarović su se sastajali i prije toga sa istim ishodom.

P.S. Mljekarima u Republici Srpskoj, inače se duguje šest premija za mlijeko što se nikada do sada nije desilo. Mljekarima je premija posljednji put isplaćena 17.12.2015 godine za jun prošle godine.


Ministarstvo poljoprivrede, podsticaji 15.11.2015

уторак, 12. јануар 2016.

Šokantno: Bogdanić najavio mogućnost transplatacije bubrega u RS u 21 vijeku!


Ministar zdravlja Dragan Bogdanić I predsjednik Vlade Že3ljka Cvijanović otvorili su lokalnu ambulantu u Borkovićima, banjalučkom selu.
Uz himnu naravno I svečanost kao da se radi o Kliničkom centru u tom selu ali na to smo već navikli.
Ministar zdravlja pitan je o statusu dijaliznih pacijenata u Republici Srpskoj (dijalizni pacijenti u Srpskoj se godinama bore da poboljšaju svoj status odnosno da im bude priznat invaliditet). Bogdanić je obećao poboljšanje tog statusa.
Na pitanje da li to znači da će biti nabavljen aparat za tipizaciju tkiva bez kojeg nije moguća transplatacija sa mrtvog donora Bogdanić je odgovorio da ministarstvo ima namjeru da taj aparat nabavi.
Za nekoga dijaliza za nekoga bubreg u loju 14.11.2015

Apsurdi u zdravstvu Srpske nalaze se na svakom koraku. Apsurdno je samo po sebi to što ministar Dragan Bogdanić i premijer Željka Cvijanović tvrde da je Srpska lider zdravstva u regionu i da je zdravstvo Srpske na zavidnom nivou. Toliko nam svi zavide da je predsjednik Vlade najavila kako će kao vid rasterećenja zdravstva biti ukinuto zdravstveno osiguranje nezaposlenima (koliko god takva najava bila besmislena i teško ostvariva). Toliko nam zavide i da je kao vid borbe za bolje zdravstvo ministar Bogdanić najavio smanjenje broja zaposlenih nemedicinskih radnika. Doduše, toliko nam zavide i da mnoge medjunarodne firme koje se bave zdravstvom hrle u Srpsku po posao i pacijente. To jeste istina. Taj posao u Republici Srpskoj, medjutim, masno naplaćuju uz saglasnost ministra i ministra prije njega. Premijera i premijera prije njega.


Republika Srpska jedini je komad Zemlje u regionu i Evropi gdje se ne vrši kadaverična transplatacija bubrega odnosno nije moguće izvršiti transplataciju bubrega sa mrtvog donora.
To se u Republici Srpskoj jednostavno ne radi.
Jedini koji trpe posljedice sjajnog primjera fantastičnog zdravstva Srpske u ovom slučaju su dijalizni pacijenti. Oni koji boga mole za priliku da im bude omogućena transplatacija pa i bilo kakva.
Zvanično obrazloženje koje je aktuelno u Republici Srpskoj jeste da u našem zdravstvu ne postoji aparat za tipizaciju tkiva. Taj aparat je neophodan da bi uopšte bilo moguće izvesti kadaveričnu transplataciju. Aparat nije jeftin, istina, košta oko dva miliona maraka.


U medjuvremenu Republika Srpska godišnje, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju u 2012 godini, za dijalizu izdvaja 36 miliona maraka. Usluge dijalize za pacijente Republika Srpska plaća jednoj njemačkoj i jednoj holandkoj firmi. Frezenijusu i Internacional dijaliza centru. Sto deset evra po tretmanu, takodje mnogo skuplje nego bilo gdje drugdje. U Federaciji je cijena 80 evra, u Poljskoj primjera radi takodje 80.

Eventualna nabavka aparata za tipizaciju pomogla bi dijaliznim pacijentima u Republici Srpskoj ali bi štetu načinila firmama koje se u Srpskoj bave dijalizom.

Ugovore sa dvije pomenute firme Vlada Republike Srpske je potpisala 21.05.2007-me godine. Ugovori su na snazi do 2022-ge godine a ostavljena je mogućnost produženja saradnje na još deset godina.

Inače, terapija za transplatiranog pacijenta Republiku Srpsku godišnje bi koštala oko 6000 KM, terapija za pacijenta kojem nije omogućena transplatacija već je osudjen na dijalizu Srpsku godišnje košta oko 35000 KM godišnje.


Zdravstvo Srpske jeste fantastično ali ne za sve podjednako.

петак, 08. јануар 2016.

Bludni sin Republike Srpske

Od twitera sam nedavno odustao gotovo u potpunosti. Što znači da sam ga obrisao sa telefona. Dva su razloga. Prvi je taj što su mi se do povraćanja počeli gaditi twitovi takozvanih novinarskih veličina i ostalih mislilaca što im je konačni domet maloumnog djelovanja lupanje po tastaturi u ponoć.
Drugi je taj što kad popijem koju više twitam šta ne treba i ne mogu držati jezik za zubima. Autocenzura na djelu. Zvuči poznato?

Kako god, ima twiteraša koji "twitnu" i u stvarnom životu, napišu nešto novinarski, istraže i ne svodi im se sve na deset riječi koje smisle pod jorganom. Dok gledaju vijesti. 

Kad Zvezda izgubi obično izbjegavam internet, pokušavam da umislim da se poraz nije ni dogodio, prebacim na Dva i po muškarca i Teoriju velikog praska.
Ipak jedan twit, slučajno uočen, je rekao suštinu.

„Željka: Ovo je poklon gradjanima Republike Srpske! Dakić: Poklon je besplatan!“

Kolega Goran Dakić savršeno je u dvije rečenice sabio  brutalnost posljednjih nekoliko dana.

Vlada Srpske poklonila je gradjanima Srpske nešto za šta su se gradjani bez znanja ili odobrenja zadužili milione i milione. Niko više i ne zna koliko.
Postali su žiranti bez potpisa.

A nisu dobili ono što im je obećano. Poliklinika Južnog krila upravo je to Pola klinike. Pola od obećanog.
Poklonu se u zube ne gleda. Pogotovo ne kod Srba, Srbi su zadovoljni i kad im vratiš i dio ukradenog.

Egzekutori su omadjijali masu, počinjem  da sumnjam da imaju neke vanzemaljske moći. Kao nebeskom narodu mora da nam sleduju.

Srećan vam Dan Republike u kojoj Onaj priča o Republici za čije ukidanje je glasao.
Srećno vam svršavanje po kostima ratnika što im kosti istruliše zarad stvaranja drugačije Republike Srpske. Vijenci blud ne prikrivaju.

Silovana si Republiko brutalno. Uz blagoslov svojih sinova.



Kardiohirurgija u Laktašima



Univerzitetski Klinički centar Banja Luka nema kliniku za Kardiohirurgiju. Na Kliničkom centru postoji Klinika za Kardiologiju koja je nižeg nivoa od Klinike za Kardiohirurgiju. Iako je kreditima u rekonstrukciju Centralnog medicinskog bloka i izgradnju novog Sjevernog krila uloženo oko 165 miliona maraka. Kardiohirurgije nema ni u upravo otvorenom Južnom krilu. Iako je kreditnim sporazumom iz 2012-te godine izmedju Vijeća ministara na čijem čelu je tada bio Nikola Špirić i Vlade Republike Koreje u Južnom krilu bila predviđena i Kardiohirurgija sa dvije operacione sale.

Izgradnja kardiohirurgije bila je, umjesto na Kliničkom centru, predvidjena u Slatini. O tome je 2011-te godine govorio ministar finansija Zoran Tegeltija a kardiohirurgija u Slatini projekat je bivšeg ministra zdravlja Ranka Škrbića. O Slatini se već dugo zvanično ne govori kao o lokaciji za kardiohirurgiju.
Kao nova lokacija aktuelni su centar Laktaša i Banja Laktaši.

Banja Laktaši dobila je Lokacijske uslove za izgradnju Centra za liječenje kardiovaskularnih bolesti.

Lokacijski uslovi predstavljaju osnov za izdavanje gradjevinske dozvole. Gradjevinska dozvola, prema mojim saznanjima, još nije izdata. Čeka se riješavanje vlasničkih odnosa na parceli na kojoj je predvidjena izgradnja Centra za liječenje kardiovaskularnih bolesti (o zemljištu Banje Laktaši u sljedećim nastavcima priče...).

уторак, 05. јануар 2016.

Prioriteti grtalički



Dobro smo se nalopatali na Mejdanu. Udarnički zajedno, komšije, lopate i kuvana rakija.
Šteta nemamo ministra u zgradi, imamo samo jednog bivšeg SNSD-ovog načelnika jedne opštine. Nije vrijedan grtalice a i protiv njega se vodi nekakva istraga, izgleda da njegovi više ne mare za njega. SNSD-ov poslanik u Parlamentu BiH u susjednoj je zgradi, sa njima ne dijelimo parking. Nisu se ni u toj zgradi nešto okoristili. Izgleda grtalice otkopavaju samo ako od otkopavanja korist ima isključivo i samo predmet otkopavanja ne i njegove komšije.
Ono što jeste pravi problem je to da je sve to postalo savršeno normalno.
Gradom se dva dana ne može proći pješke, gradske vlasti uvjeravaju da je sva mehanizacija na terenu a gradjani se svakodnevno, svaki put kada padne snijeg pozivaju na solidarnost. Bez obzira što na tenderima za čišćenje grada prolaze privatne firme i za čišćenje grada dobijaju pare iz budžeta grada. Bez obzira što je na tim tenderima bilo i boljih i povoljnijih ponudjača i bez obzira što je medju vlasnicima firmi bliskih vlasti i Stranci umalo pala krv u borbi za dobijanje poslova održavanja ulica.
Pojedinim ulicama na Laušu na Mejdanu, na Starčevici, sela oko Banja Luke ne treba ni spominjati, još nije prošla grtalica.
Nekoliko zaseoka u selima udaljenim svega nekoliko kilometara od grada potpuno je blokirano.
Vlast kaže da postoje prioriteti u čišćenju gradskih ulica od snijega.

Jedan od prioriteta je očigledno i ulica Put banjalučkog odreda koja vodi ka Banj brdu. Tom ulicom, inače je zabranjen saobraćaj motornim vozilima. Na kraju te ulice restoran je visokopozicioniranog člana SNSD-a. Možda je slučajno.

Jedan od prioriteta je očigledno i dvorište ministra u Vladi Republike Srpske koje je očišćeno ekspresno prije mnogih ulica. Po prioritetu.


Iz administrativne službe Grada Banja Luka nisu mi odgovorili u kom redu prioriteta za čišćenje snijega se nalaze dva pomenuta slučaja. Grad Banja Luka, inače, zajedno sa Vladom i ministarstvima visoko kotira kada je neodgovaranje na novinarska pitanja u pitanju.

Vladimir Kovacevic <...pas@gmail.com>
4:46 PM (23 hours ago)

to Odsjek
Poštovani,

Molim Vas da mi u toku sutrašnjeg radnog dana odgovorite u kom prioritetnom redu za čišćenje snijega je Put banjalučkog odreda (ulica prema Banj brdu)? Molim Vas i da mi odgovorite ko je odlučio da ta ulica, kojom nije dozvoljen saobraćaj motornih vozila bude očišćena prije većine saobraćajnica u Banjaluci?

Takodje Vas molim da mi odgovorite u kom prioritetnom redu za čišćenje od snijega su dvorišta i prilazi kućama ministara koji žive u Banja Luci.


Pozdrav Vladimir Kovačević