Posljednjih naročito
mjesec dana velika prašina se podigla po pitanju objavljivanja rezultata popisa
u BiH. Kako Vi gledate na čitavu priču s obzirom da ste djelimično kao direktor
Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove bili akter te priče?
Zbog čega ja nastao ovoliki problem zbog odluke Velimira Jukića?
Problem je nastao jer su sada na površinu izbile posljedice
brojnih svjesnih ili nesvjesnih propusta tadašnjih i današnjih vladajućih
struktura koje su svjesno ili nesvjesno izglasale Zakon i metodologije popisa,
kojim su prenesene entitetske nadležnosti oko popisa na nivo BiH, bez
osiguranja mehanizma entitetske kontrole kojim bi se čuvao Dejtonski
suverenitet entiteta u oblasti popisa.
U Republici Srpskoj
se govori o spornih gotovo 200 000 nerezidentnih stanovnika BiH koji su
napravili čitav problem. Da li je to suština problema?
U cjelini probleme oko popisa stanovništva treba posmatrati
u kontekstu ukupne strategije i nastojanja sarajevskih političara da se otvori
proces ustavnih promjena i da se uđe u Dejton 2. Tadašnja i današnja aktuelna
vlast je bila na vreme upozorena i uprkos tome se složila i izglasala zakonska
rješenja 2012/2013.
Zakon o popisu i
Metodologija vodjenja evidencije usvojeni su 2013 godine. Tadašnji srpski
predstavnici u Savjetu ministara i Parlamentu BiH nisu reagovali na upozorenja
koja su im stizala iz RUGIP-a. Na šta ste tada upozoravali vlast u RS?
Ovim aktima se suštinski otvorio put za stvaranje centralističke
agencije za statistiku BiH, kojoj entitetske agencije služe samo kao tehnički
servisi za prikupljanje statističkih podataka u entitetima. Isključivi vlasnik
statističkih materijala, po tim donesenim aktima je Agencija za statistiku BiH.
U tom smislu Jukićeva odluka je u potpunosti zasnovana na ovim usvojenim
aktima, čega je svjesna aktuelna vlast u RS i da bi prikrila sve ove svjesno
ili nesvjesno načinjene ustupke i prenos nadležnosti u vrijeme kada je bila
sastavni dio i u dosluhu sa vlastima FBiH i prenijela nadležnost, sada izaziva
i projektuje političku krizu i u to vrlo vješto uvlači i opoziciju RS i svoju
odgovornost (vruć krompir) prebacuje opoziciji.
Popis nije samo
statističko pitanje i odnosi se izmedju ostalog i na medjuentitetsku liniju,
vojnu i državnu imovinu. Šta se dešava sa medjuentitetskom linijom u popisu i
nakon popisa?
Pomenutom metodologijom stvara se prostor da se u zoni duž
linije razgraničenja RS i FBiH stvori posebna oblast tzv. area, koja se vodi
kao poseban statisticki "distrikt" oko koga se može stvoriti
politička situacija za uvođenje međunarodne arbitraže zbog činjenice da se
entiteti ne mogu dogovoriti oko preciznog opisa granične linije a samim tim ni oko
podjele statističkih podataka u toj zoni. Šta vise, međuentitetska linija
razdvajanja u širini od 50m ovom Metodologijom proširena je za još 200m tako da
oblast "statističkog distrikta" u zoni međuentitetske entitetske
linije razgraničenja ima širinu i do 250m. Imajući u vidu da linija je dugačka
cca 1100km, ukupna površina prostora je preko 2% od ukupne površine BiH tj.3
prosječne opštine RS.
Milorad Dodik a u
tome ga podržavaju pojedini opozicioni političari u RS traži da Republika
Srpska objavi svoje rezultate popisa. Ima li Agencija za statistiku RS takvu
mogućnost? Gdje se nalazi popisni materijal?
Entitetski zavodi za statistiku su predali sve popisne
materijale u originalu Agenciji za statistiku BiH, što je njihova obaveza po
zakonu I usvojenim metodologijama. To znači da Republički zavod za statistiku
RS nije u mogućnosti da objavi rezultate popisa za RS, pa zahtjevi koji dolaze
iz redova opozicije o tome, po meni, više imaju za cilj da raskrinkaju štetu koju
je Dodik nanio u prethodnom periodu.
Zašto RUGIP 2012 nije
preuzeo arhivu nekadašnjeg Geodetskog zavoda BiH?
Izglasavajući Metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene
evidencije prostornih jedinica Agenciji za statistiku BiH prenosi se u
nadležnost niz poslova iz domena rada RUGIP-a RS, koji su po Dejtonu isključivo
entitetska nadležnost, kao sto su: izrada i upravljanje dokumentacije
topografskih karata, međuentitetske i državne granične linije, katastarski
planovi, satelitska i avio snimanja za geodetske potrebe i sl. čime se
suštinski oživljava Geodetski zavod BiH koji je postojao u bivšoj republici
BiH. Ovo je ujedno i krupan korak prema ostvarenja cilja sarajevskih političkih
krugova, a to je da u potpunosti preuzmu kontrolu i upravljanje nad svim
nekretninama u BiH pa tako i RS. To je problematika vezana za tzv.drzavnu i
vojnu imovinu.
Što se tiče pitanja nepreuzimanja arhiva bivšeg Geodetskog
zavoda BiH, za to je isklučivo odgovoran Nebojša Radmanović, jer je kod
poslanika SNSD-a insistirao da se sva arhiva Geodetskog zavoda BiH preda Arhivu
BiH, a ne kao što je RUGIP, u saradnji sa Federalnom geodetskom upravom,
predlagao da se ta arhiva podjeli entitetskim geodetskim upravama.