четвртак, 30. јун 2016.

Demografska katastrofa u Srpskoj- lagano umiranje


Kao što sam na ovom blogu i najavio u posljednjih mjesec dana rezultati popisa su katastrofalni po Republiku Srpsku. Na stranu sada Zakon i Metodologija koji su vrlo upitni isto koliko i uloga tadašnjih predstavnika Republike Srpske u Sarajevu u donošenju istih ali u Republici Srpskoj živi dosta manje stanovnika od onog broja o kojem se spekulisalo svih ovih godina a u BiH je 280 000 Srba manje nego 1991 godine. Popis je pokazao da Srbi u Federaciji praktično ne postoje.

Manje je i ostalih naroda i u BiH živi manje gotovo 900 000 stanovnika nego prije rata ali je ta razlika najizraženija kod Srba. Što će dugoročno imati katastrofalne posljedice po Republiku Srpsku.

Ovom prilikom moram i da pohvalim svoje izvore koji su mi u prethodnim razgovorima prije objavljivanja rezultata popisa tvrdili da Srpska ima 1,2 miliona stanovnika (1.228.423 su zvanični podaci). Isto tako tvrdili su mi da će popis pokazati Srba u RS ima oko 900 000 što je otprilike brojka koja odgovara rezultatima popisa. Poražavajuće i volio bih da nisu bili u pravu.

Činjenica je, dakle, da je nakon rata Republiku Srpsku napustio ogroman broj ljudi a strašno je što su i ovakvi kakvi su rezultati popisa već stari tri godine i vrlo je vjerovatno da je situacija danas još poražavajuća. Svakako pored emigracije veliku ulogu igra i loš prirodni priraštaj. Loša ekonomska situacija, beznadje, stvaranje društva idiota i društva podobnih polurobotizovanih stranačkih poslušnika od Srpske u posljednjih dvije decenije stvara ljušturu koju će vjetar uskoro da odnese. Truo orah koji i najslabiji zub može da polomi.


Vezani tekstovi



среда, 29. јун 2016.

Komora tjera inženjere poljoprivrede na članstvo

Komora inženjera poljoprivrede planira da izmjenama Zakona primora sve diplomirane inženjere poljoprivrede da budu članovi Komore. Takvu namjeru komore podržava ministarstvo i lično ministar Stevo Mirjanić tvrde izvori iz ministarstva poljoprivrede. To i nije čudno jer komorom nezvanično upravljaju tri pomoćnika ministra poljoprivrede.

Najava da će ubuduće svi diplomirani inženjeri poljoprivrede morati plaćati godišnju članarinu u iznosu od 60 maraka razbjesnila je poljoprivrednike koji tvrde da Komora ne radi ništa na poboljšanju poljoprivredne proizvodnje u Srpskoj i da je svrha sama sebi.
Olakšavajuća okolnost je ta da članarinu neće morati da plaćaju nezaposleni inženjeri poljoprivrede dok ne dobiju posao.

Trenutno Komora ima oko 250 članova. Diplomiranih a nezaposlenih inženjera poljoprivrede u Srpskoj je mnogo više i mnogi uzaludno godinama pokušavaju da dobiju posao u struci.

U Komori se pravdaju da žele da zaštite struku i da zato traže da svi inženjeri poljoprivrede budu njihovi članovi. Moji izvori tvrde da je Komori inženjera poljoprivrede beć dugo blokiran račun i da nemaju novca. 
To su u Komori djelimično demantovali, tvrde da im je račun blokiran zbog ranijeg spora oko zakupa prostorija ali da blokiran račun nije razlog insistiranja na dodatnim sredstvima od članarina koje će da donesu novi članovi kada na to budu primorani.

Kratki film o diplomiranom inženjeru poljoprivrede koji godinama traži posao.
https://www.youtube.com/watch?v=o2y8I3H573c

недеља, 26. јун 2016.

Popis u RS, nemoguća misija

Vlast u Republici Srpskoj, predvodjena Miloradom Dodikom prestala je da najavljuje da će Republika Srpska objaviti svoje rezultate popisa. Vrlo je čudno što su tu priču vlasti u Srpskoj progutali kao debeo mamac i opozicioni političari pa su pojedini kao guske u magli ponavljali kako Srpska treba da objavi svoje rezultate. Onda su pominjane neke šifre kojima Srpska može da spriječi objavljivanje popisa ali je istina da je Metodologijom vlasnik popisnog materijala Agencija za statistiku BiH i postoje samo šifre koje ta Agencija može ukoliko želi da po potrebi ustupi entitetskim agencijama.


Opozicija nije iskoristila posebnu sjednicu Narodne skupštine o popisu u BiH i tek su opozicioni političari na kašičicu spominjali da je Srpska popisom izgubila medjuentitetsku liniju razgraničenja, da je izgubljena arhiva nekadašnjeg Geodetskog zavoda BiH i da je to neko u Sarajevu 2012 i 2013 godine u ime Republike Srpske potpisao.
Savez za promjene je umjesto da direktno SNSD pita zašto je glasao za ovakvu Metodologiju i Zakon o popisu i tako dao zakonsku mogućnost Velimiru Jukiću da radi šta radi najavio podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH. Ta apelacija je u startu osudjena na propast tvrde moji sagovornici, eksperti iz oblasti popisa u BiH. Velimir Jukić direktor Agencije za statistiku BiH neće povući odluku o objavljivanju jer će onda sasvim sigurno biti suočen sa krivičnim prijavama. Tako nešto već je najavio direktor federalne agencije za statistiku a medjunarodna zajednica pita gdje su pare koje su obezbijedjene za popis.

Republika Srpska, odnosno njena vlast, je sada nakon što je jasno da nema ništa od samostalnog objavljivanja rezultata popisa (to je svima bilo jasno od početka) najavila popis u Republici Srpskoj.
Od toga naravno nema ništa tvrde moji sagovornici jer takvu odluku prvo treba da donese Narodna skupština nakon čega sigurno slijedi pokretanje vitalnog nacionalnog interesa od strane Bošnjaka u Republici Srpskoj.
Stavrni cilj najavljivača popisa u RS jeste haos i dalja izolacija Srpske koja već uveliko traje i koja mnogima odgovara tvrde moji sagovornici.
Isto tako pitaju i čemu apelacija Ustavnom sudu biH ako je Dragan Čović rekao Mladenu Ivaniću da će Jukić povući odluku.


Pojedini poslanici Saveza za promjene jesu pokušali da saznaju stvarne informacije vezane za usvajanje Metodologije i Zakona o popisu ali to pitanje nije na pravi način pokrenuto na skupštini. Pokretanje tog pitanja značilo bi žestok sukob sa Miloradom Dodikom i optuživanje SNSD-a za veleizdaju interesa Srpske a za to treba hrabrost tvrde moji sagovornici.


Ukoliko Republika Srpska nakon 1 jula ne prizna rezultate popisa u BiH slijedi joj dodatna izolacija i blokada ali će medjunarodna zajednica taj problem lako prevazići dodatnim uslovom MMF-a za buduće aranžmane sa ovom finansijskom institucijom.  Republika Srpska eventualnim pokušajem nepriznavanjem rezultata popisa rizikuje ponovno korišćenje bonskih ovlaštenja. To oni koji upravljaju Republikom Srpskom i priželjkuju jer bi im ojačalo pozicije unutar haosa. Medjunarodna zajednica neće iz pepela izvaditi bonska ovlašćenja jer se odlučila za tiho djelovanje. Ne toliko tiho kao djelovanje opozicije.

четвртак, 23. јун 2016.

Godina dana "Preko Drine"

Blog Preko Drine proslavio je prvi rodjendan. Blog nije planiran, desio se slučajno i plod je moje konstantne frustracije onim što vidim oko sebe. Kao neplanirano dijete napreduje solidno. Čitanost evidentno može biti bolja ali nije nezadovoljavajuća. U prosjeku mjesečno blog sada pročita oko 8 000 ljudi. Ta cifra je do prije nekoliko mjeseci bila upola manja.

Ukupno su na blogu objavljena 163 rada, neki od njih su video prilozi ali uglavnom tekstovi.

Prvi tekst pod nazivom Kupovina po mjeri Specijalnog tužilaštva objavljen je 23 juna 2015

Redom su najčitaniji tekstovi:

Imperija uzvraća udarac
Srpska nakon popisa
Crni bombarder raspustio SNSD u Drvaru
Opasnost u Obilićevu
Prava priča o popisu guske u magli
Banja Luka izbor za rupu godine


Prvi rodjendan bloga Preko Drine proslavio sam tako što sam naručio ćevape. Srednje ali sa puno luka. Kasnije idem u jednu kafanu na Mejdanu (naravno) da sve to zalijem pivom. Uzdravlje.

Film Vila

уторак, 21. јун 2016.

Intervju Tihomir Gligorić, bivši direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove


Posljednjih naročito mjesec dana velika prašina se podigla po pitanju objavljivanja rezultata popisa u BiH. Kako Vi gledate na čitavu priču s obzirom da ste djelimično kao direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove bili akter te priče? Zbog čega ja nastao ovoliki problem zbog odluke Velimira Jukića?
Problem je nastao jer su sada na površinu izbile posljedice brojnih svjesnih ili nesvjesnih propusta tadašnjih i današnjih vladajućih struktura koje su svjesno ili nesvjesno izglasale Zakon i metodologije popisa, kojim su prenesene entitetske nadležnosti oko popisa na nivo BiH, bez osiguranja mehanizma entitetske kontrole kojim bi se čuvao Dejtonski suverenitet entiteta u oblasti popisa.

U Republici Srpskoj se govori o spornih gotovo 200 000 nerezidentnih stanovnika BiH koji su napravili čitav problem. Da li je to suština problema?
U cjelini probleme oko popisa stanovništva treba posmatrati u kontekstu ukupne strategije i nastojanja sarajevskih političara da se otvori proces ustavnih promjena i da se uđe u Dejton 2. Tadašnja i današnja aktuelna vlast je bila na vreme upozorena i uprkos tome se složila i izglasala zakonska rješenja 2012/2013.

Zakon o popisu i Metodologija vodjenja evidencije usvojeni su 2013 godine. Tadašnji srpski predstavnici u Savjetu ministara i Parlamentu BiH nisu reagovali na upozorenja koja su im stizala iz RUGIP-a. Na šta ste tada upozoravali vlast u RS?
Ovim aktima se suštinski otvorio put za stvaranje centralističke agencije za statistiku BiH, kojoj entitetske agencije služe samo kao tehnički servisi za prikupljanje statističkih podataka u entitetima. Isključivi vlasnik statističkih materijala, po tim donesenim aktima je Agencija za statistiku BiH. U tom smislu Jukićeva odluka je u potpunosti zasnovana na ovim usvojenim aktima, čega je svjesna aktuelna vlast u RS i da bi prikrila sve ove svjesno ili nesvjesno načinjene ustupke i prenos nadležnosti u vrijeme kada je bila sastavni dio i u dosluhu sa vlastima FBiH i prenijela nadležnost, sada izaziva i projektuje političku krizu i u to vrlo vješto uvlači i opoziciju RS i svoju odgovornost (vruć krompir) prebacuje opoziciji.

Popis nije samo statističko pitanje i odnosi se izmedju ostalog i na medjuentitetsku liniju, vojnu i državnu imovinu. Šta se dešava sa medjuentitetskom linijom u popisu i nakon popisa?
Pomenutom metodologijom stvara se prostor da se u zoni duž linije razgraničenja RS i FBiH stvori posebna oblast tzv. area, koja se vodi kao poseban statisticki "distrikt" oko koga se može stvoriti politička situacija za uvođenje međunarodne arbitraže zbog činjenice da se entiteti ne mogu dogovoriti oko preciznog opisa granične linije a samim tim ni oko podjele statističkih podataka u toj zoni. Šta vise, međuentitetska linija razdvajanja u širini od 50m ovom Metodologijom proširena je za još 200m tako da oblast "statističkog distrikta" u zoni međuentitetske entitetske linije razgraničenja ima širinu i do 250m. Imajući u vidu da linija je dugačka cca 1100km, ukupna površina prostora je preko 2% od ukupne površine BiH tj.3 prosječne opštine RS.

Milorad Dodik a u tome ga podržavaju pojedini opozicioni političari u RS traži da Republika Srpska objavi svoje rezultate popisa. Ima li Agencija za statistiku RS takvu mogućnost? Gdje se nalazi popisni materijal?
Entitetski zavodi za statistiku su predali sve popisne materijale u originalu Agenciji za statistiku BiH, što je njihova obaveza po zakonu I usvojenim metodologijama. To znači da Republički zavod za statistiku RS nije u mogućnosti da objavi rezultate popisa za RS, pa zahtjevi koji dolaze iz redova opozicije o tome, po meni, više imaju za cilj da raskrinkaju štetu koju je Dodik nanio u prethodnom periodu.

Zašto RUGIP 2012 nije preuzeo arhivu nekadašnjeg Geodetskog zavoda BiH?
Izglasavajući Metodologiju za uvođenje i vođenje jedinstvene evidencije prostornih jedinica Agenciji za statistiku BiH prenosi se u nadležnost niz poslova iz domena rada RUGIP-a RS, koji su po Dejtonu isključivo entitetska nadležnost, kao sto su: izrada i upravljanje dokumentacije topografskih karata, međuentitetske i državne granične linije, katastarski planovi, satelitska i avio snimanja za geodetske potrebe i sl. čime se suštinski oživljava Geodetski zavod BiH koji je postojao u bivšoj republici BiH. Ovo je ujedno i krupan korak prema ostvarenja cilja sarajevskih političkih krugova, a to je da u potpunosti preuzmu kontrolu i upravljanje nad svim nekretninama u BiH pa tako i RS. To je problematika vezana za tzv.drzavnu i vojnu imovinu.
Što se tiče pitanja nepreuzimanja arhiva bivšeg Geodetskog zavoda BiH, za to je isklučivo odgovoran Nebojša Radmanović, jer je kod poslanika SNSD-a insistirao da se sva arhiva Geodetskog zavoda BiH preda Arhivu BiH, a ne kao što je RUGIP, u saradnji sa Federalnom geodetskom upravom, predlagao da se ta arhiva podjeli entitetskim geodetskim upravama.


понедељак, 20. јун 2016.

Iščekivanje

Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske još nije podnio ostavku na mjesto prvog parlamentarca Srpske, kako neki moderno vole da kažu. Možda nagovara snajku da odustane od posla pedagoga u osnovnoj školi i tako mu sačuva funkciju. Sto posto je to u pitanju.

U utorak je nastavak sjednice Narodne skupštine na kojoj će poslanici opozicije imati priliku da pitaju Čubrilovića o čemu se radi i da li je baš dotle došlo da se mora urgirati i za mjesto pedagoga u osnovnoj školi. Za sada nisu.

Isto pitanje mogu postaviti i ministru industrije Petru Djokiću. Neka ga pitaju da li je Brčak koji je primljen na nedavnom konkursu makar naučio da koristi kopir aparat ako ništa drugo. Kad već ne zna četiri jezika.

Naredne sedmice će možda ipak javno reagovati i dekan Filozofskog fakulteta i profesori koji su javno proglašeni idiotima jer im je u brk sasuto da njihovo ocjenjivanje ne znači ama baš ništa. Odnosno znači taman toliko koliko i sveukupno učešće intelektualne elite u RS u stvaranju boljeg i poštenijeg društva.

Sljedeće sedmice da se predomisli i poništi konkurs ima šansu i direktor osnovne škole.

Sljedeće sedmice šansu da odu pred osnovnu školu ili skupštinu imaju i dalje svi prevareni studenti na ovom i na svim ostalim konkursima. Da se ne lažemo bilo je i gorih, isto tako očiglednih primjera nepotizma.  

Čudi me mnogo, nisu još reagovale studentske vodje i mladi stranački aktivisti. Vjerovatno još nisu stigli od ljubljenja anusa političkim liderima po Tjentištu. Sad hoće samo da se saperu. I jedni i drugi.

Čeka se i reakcija naroda.

Ovo posljednje je štamparska greška, narod da ima reakciju na bilo šta ne bi svakog čuda bilo dosta tri dana.

Sve će to narod pozlatiti. Ali neki tudji, jednog dana.


четвртак, 16. јун 2016.

Srpska na raskrsnici nakon popisa. Njeni predstavnici na svim nivoima ćute!

Kompletna arhiva bivšeg Geodetskog zavoda Bosne i Hercegovije koja obuhvata svu geodetsku, katastarsku i sličnu dokumentaciju do 1992 godine ostala je u Sarajevu. Tačnije u Arhivu BiH gdje je premještena iz zgrade Predsjedništva u kojoj je do 2012 godine neformalno postojao i radio Geodetski zavod BiH. Arhiva je trebala da bude podjeljena entitetima odnosno entitetskim geodetskim upravama ali je, uvjeravaju moji izvori, odlukom Nebojše Radmanovića tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva prebačena u Arhiv.  Kompletnom tom arhivom sada raspolaže Bosna i Hercegovina što će se pokazati kao nemjerljivo značajno kada na dnevni red ponovo dodje popis vojne i državne imovine.

2008 i 2009 godine OHR je na čelu sa Valentinom Inckom i Rafi Gregorijanom ušao u posao popisa vojne i državne imovine u BiH. OHR je osnovao radne grupe i od entitetskih geodetskih uprava uprava tražio pristup svim njihovim arhivama. RUGIP se tada tome protivio a poenta je u tome tvrde moji sagovornici da je OHR već imao svu arhivu, onu koja je postojala u neugašenom Geodetskom zavodu BiH ali je nije smio javno koristiti jer po Dejtonu ta arhiva je odmah nakon rata morala biti podjeljena entitetima.

Rukovodstvo RUGIPA nije dozvolilo pristup svojoj arhivi a vlasti Republike Srpske predloženo je da po hitnom postupku bude popisana sva imovina na teritoriji Republike Srpske. Taj posao je mogao biti završen za nekoliko dana i svakako bi izazvao oštre sankcije OHR-a prema funkcionerima i RUGIPA I RS ali je u vrhu Geodetske uprave procjenjeno da je to žrtva koju se isplati podnijeti. U vrhu RS i Pravobranilaštvu nije. Ostao je status kvo, OHR nije ušao u arhivu RUGIPA, Srpska nije popisala vojnu i državnu imovinu na svojoj teritoriji a arhiva postoji i u Sarajevu.
Popisnom Metodologijom predvidjeno je da agencija za statistiku ima BiH ima sopstvenu dokumentaciju što je na mala vrata pravljenje centralizovane geodetske uprave dok bi entitetski služili kao servisi. Slično je već uradjeno sa entitetskim Zavodima za statistiku.
Osnova za pravljenje centralizovane geodetske uprave na nivou BiH biće upravo arhiva koja je ostala u Sarajevu tvrde moji sagovornici.

Moji sagovornici uvjeravaju kako se Republika Srpska uhvatila priče o broju nerezidentnih stanovnika zbog čega se održava i posebna sjednica NSRS dok niko ne priča o suštini problema slučajno ili namjerno. Kažu i da treba pretresti kompletnu Metodologiju koja iako su je potpisali tadašnji srpski predstavnici u vlasti BiH ipak nije zacementirana.

Republika Srpska, svakako je, pojašnjavaju moji izvori, danas u dosta lošijem položaju nego što je bila prije potpisivanja Metodologije ali još ima prostora za djelovanje jer se brojna pitanja tek trebaju razradjivati. 

уторак, 14. јун 2016.

Kako je Srpska izgubila bitku za arhivu Geodetskog zavoda

Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske izgubiće svoju dosadašnju ulogu jer se na mala vrata pravi Centralna geodetske uprava Bosne i Hercegovine tvrde moji izvori. To je nagoviješteno u članu 15 famozne Metodologije za koju su glasali srpski predstavnici u Savjetu ministara. Taj član koji nosi naziv „Dokumentacija jedinstvene evidencije prostornih jedinica“ kaže da Dosije jedinstvene evidencije prostornih jedinica sačinjavaju zbirke dokumenata za svaku prostornu jedinicu u okviru entiteta i distrikta. Metodologijom se u jedinstvenu zajedničku evidenciju ubrajaju sve topografske karte, katastarski planovi, satelitski i avionski snimci, propisi na osnovu kojih su formirane prostorne jedinice...


Geodetska uprava Republike Srpske je pored ministarstva finansija najznačajnija entitetska institucija jer osigurava ažurnu evidenciju nekretnina (ovdje ne govorimo o trenutnom stanju u RUGIP-u i aferama koje su posljednjih godina potresle tu instituciju već o značaju institucije). To je izuzetno značajno u društvima kakva su Republika Srpska i Bosna i Hercegovina, društva takozvane sive zone za investicije kojima je jedina šansa za kredit hipotekarna ekonomija. Zbog toga je bitno da Republika Srpska u svakom trenutku zna kojom imovinom raspolaže. Ko upravlja RUGIPOM upravlja i zemljom tvrde moji izvori (to se već pokazalo kao tačno).

Osnov za pravljenje centralne geodetske uprave BiH već postoji i ta ideja nije nova tvrde moji sagovornici.
U Sarajevu je prije rata u BiH postojao Geodetski zavod Bosne i Hercegovine. Po okončanju rata taj zavod je zvanično prestao da postoji jer je nadležnost nad geodetskim upravama ostala entitetima. Medjutim neformalno je Geodetski zavod BiH nastavio da radi u zgradi Predsjedništva BiH i imao zaposlene sve do 2012 godine.  Ono što je vrlo bitno Geodetski zavod BiH raspolagao je kompletnom dokumentacijom o arhivama u BiH do rata.

Geodetski zavod BiH konačno je i definitivno ugašen 2012 godine a sva imovina zavoda, uključujući i ono najvrednije- arhivu, trebalo je da bude podjeljena entitetskim geodetskim upravama. To je i učinjeno sa cijelom imovinom osim onom najvažnijom-arhivom.
Moji izvori tvrde da je arhivu o svemu što postoji ili je postojalo u BiH do rata u Arhiv Bosne i Hercegovine premjestio srpski član Predsjedništva Nebojša Radmanović. 

Arhiva je od izuzetne važnosti za sve buduće priče oko vojne i državne imovine. Umjesto izuzetno vrijedne arhive koja se odnosi na teritoriju Republike Srpske Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove tako je dobila dva automobila i dvije prostorije. Sva arhiva ostala je u Sarajevu.

Nastaviće se...




понедељак, 13. јун 2016.

Srpska izgubila 1,7 odsto teritorije. Priča o medjuentitetskoj liniji.


Republika Srpska je nedjelovanjem svojih predstavnika u institucijama Bosne i Hercegovine u periodu do 2014 godine izgubila 1,7 odsto teritorije. To se desilo usvajanjem Metodologije uvodjenja i vodjenja jedinstvene evidencije na nivou BiH 2013 godine kojom je pojas medjuentitetske linije razgraničenja sa 50 metara proširen na 250 metara širine!  Svi srpski predstavnici vlasti na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine bili su na vrijeme upozoreni šta će se dogoditi usvajanjem Metodologije ali niko nije reagovao.
O čemu se zapravo radi? Krenimo redom.

Dejtonskim sporazumom utvrdjena je medjuentitetska linija razgraničenja. Ta linija povučena je na kartama i na kartama njena debljina iznosi 1 milimetar. Na terenu ta je linija široka 50 metara. Medjuentitetska linija dugačka je 1150 kilometara, dakle radi se o 5,7 miliona metara kvadratnih teritorije. Teritorije koja po Dejtonu dijelom pripada Federaciji a dijelom Republici Srpskoj, sve unutar tih 50 metara.
Problem je u tome što međuentitetska linija nikada nije kartografski dokumentovana niti precizno opisana i prenesena na teren. Kartografsko prenošenje na teren značilo bi da se tačno zna da međuentitetska linija ide od tačke A do tačke B pa do tačke C i tako redom. Kristalno jasno.
Prenošenje na teren, međutim, učinjeno je na svega 80 kilometara međuentitetske linije.
Nakon potpisivanja dejtonskog sporazuma sprovodjenje Aneksa 2 (sporazum o granici izmedju entiteta) dato je u zadatak medjunarodnim vojnim snagama ali posao nikada nije uradjen. Faktičko stanje danas na terenu u pojasu od 50 metara medjuentitetske linije je takvo da u pojasu nadležnost nema ni Federacija ni Republika Srpska.


Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove je u periodu 2009-2010 godina napravila Plavu knjigu u kojoj je detaljno opisana kompletna granica (po sredini 50 metara). Knjiga je predočena Miloradu Dodiku i od njega je traženo da izvrši pritisak na koalicione partnere u Sarajevu da pitanje granice konačno bude definisano. To nije učinjeno. Apsurdno je to što je i Federalni geodetski zavod bio spreman da posao oko granice konačno bude završen.

Kako medjuentitetska linija nikada nije bila definisana počelo je pitanje njenog popisivanja i obrade u popisu. Radna grupa za pripremu popisa u BiH je prvo predložila da se medjuentitetska linija proširi na obe strane za još po 50 metara. Kasniji prijedlog je medjuentitetsku liniju proširio 100 metara na obe strane i napravio pojas širine 250 metara. 

Novi širi pojas medjuentitetske linije razgraničenja, zvanično je obrazloženje kroz Metodologiju, formiran je radi tehničkog pitanja lakšeg popisa stanovništva i pravljenja evidencije i registra prostornih jedinica. Odlukom Agencije za statistiku BiH formira se pojas površine od preko 20 miliona metara kvadratnih. Pojas koji ne pripada ni Republici Srpskoj ni Federaciji Bosne i Hercegovine ali pripada državi Bosni i Hercegovini!

Vlast Republike Srpske detaljno je bila obaviještena na vrijeme da će Republika Srpska ući u neizvjesnu zonu gdje će vrlo lako biti izigrana sa dalekosežnim posljedicama. Praktično je u Bosni i Hercegovini, pored entiteta i distrikta Brčko, stvoren još jedan prostor a to je, tvrde odlično upućeni izvori, stvaranje pretpostavki za ustavne promjene kojima se dalje stvara prostor za kantonizaciju BiH. Novi prostor vodiće se kao distrikt jer nigdje nije u Metodologiji precizirano kome će biti dodijeljeno ono što u tom ogromnom prostoru bude popisano.
U metodologiji je taj prostor nazvan Area što u engleskom jeziku nema čisto geografsko značenje već nerijetko označava nešto što ima institucionalnu komponentu. U Metodologiji je taj prostor vodjen kao posebna statistička cijelina a nije definisan nikakav rok do kada taj prostor, odnosno do kada pitanje medjuentitetske linije, sada proširene, mora biti definisano.

Vlada Srpske kada je upozorena na sve što se sprema nije reagovala a predsjednik Vlade Željka Cvijanović predstavnicima Geodetske uprave je rekla da vjeruje koalicionim partnerima u Sarajevu.


Republika Srpska sada nema nikakve nadležnosti u pojasu dugačkom 1150 kilometara i širokom 250 metara a kada bi hipotetički Srpska jednog dana proglasila nezavisnost bila bi suočena sa nepostojanjem bilo kakve svoje granice. Pored nepostojanja granice prema Federaciji nisu definisane ni granice Bosne i Hercegovine ni prema jednom susjedu osim prema Crnoj Gori.

Ono što u slučaju medjuentitetske linije sada najvjerovatnije slijedi jeste arbitraža a medjunarodna zajednica će se ponašati kao da ta linija i ne postoji jer je to unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Svoje sagovornike sam pitao da li su naši predstavnici u Sarajevu a i ovi u Banja Luci glupi ili se radi o nečemu drugom. Odgovorili su mi da nisu toliko glupi a i da im je sve objašnjeno na način da bi i glup shvatio.


Nastaviće se...

петак, 10. јун 2016.

Srpska nakon popisa


Raspored snaga kada je glasanje u pitanju u Sarajevu za sada  je siguran jer je Dejton čvrst garant ali će mnogo problema da nastane u entitetima kada rezultati popisa budu zvanični pojašnjavaju stručnjaci iz oblasti „popisne problematike u BiH“. Republika Srpska je u evidentnom problemu jer je popis pokazao da u Srpskoj živi dosta manje stanovnika nego što se to predvidjalo. 1,2 miliona rezultati su popisa tvrde moji izvori. Što znači da je Republiku Srpsku u godinama nakon rata napustio ogroman broj ljudi.

Bošnjaka će po popisu biti 51 odsto u BiH. Moji izvori ne tvrde ni da je ta brojka realna ni da nije samo kažu da je vrlo upitan, najblaže rečeno, broj u odnosu na prije rata novih popisnih krugova. U Federaciji je u odnosu na posljednji popis iz 91 godine 4000 popisnih krugova više a u Republici Srpskoj samo 250. Broj novih popisnih krugova u Federaciji omogućava manipulaciju sa približno 400 000 stanovnika tvrde moji izvori. Kažu i da je o tome trebalo voditi računa mnogo ranije a ne sad, još u vrijeme prije nego što su usvojeni Zakon o popisu i Metodologija. Kažu da je izmedju ostalih na vrijeme upozoren tadašnji ministar civilnih poslova Sredoje Nović.

Brojka od ukupno 190 000 nerezidentnih stanovnika najmanje je bitna u cijeloj priči jer razlika u broju nerezidentnih stanovnika Srpske i Federacije ne može mnogo uticati na odnose unutar BiH. FBIH 120 000, RS 70 000.

Popis nije statističko pitanje i ne služi samo da se prebroje svi stanovnici u BiH pojašnjavaju moji izvori. Kažu i da je problem što u Republici Srpskoj još niko ne priča o pravoj suštini problema i da bi se Narodna skupština ukoliko dodje do posebne sjednice o popisu (već je izvjesno da hoće i to 21 juna) mora zabaviti pitanjima koja uskoro sijede a to su vojna imovina, državna imovina, medjuentitetska linija, centralizacija Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove- koja je na mala vrata predvidjena usvojenom Metodologijom.

Nastaviće se...



среда, 8. јун 2016.

Prava priča o popisu-guske u magli


Srpski političari u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini kada je popis u pitanju lutaju kao guske u magli. Niko ne zna šta radi osim Milorada Dodika, tvrde moji izvori koji odlično poznaju tematiku, koji svjesno manipuliše pričom oko popisa. Opozicija svjesno ili iz neznanja a ne zna se šta je gore upada u zamku Milorada Dodika kada je u pitanju popis tvrde moji sagovornici. Jedna od tih zamki je dogovor Ivanić-Dodik o vanrednoj-posebnoj sjednici NSRS.

Republika Srpska trenutno može uraditi malo šta ili gotovo ništa kada su u pitanju objavljivanje popisa i rezultati popisa u Bosni i Hercegovini. Jednostavno je tako jer su Zakon o popisu i Metodologija vodjenja statistike na nivou Bosne i Hercegovine usvojeni u februaru 2013 godine i za njih su glasali srpski predstavnici u zajedničkim BiH institucijama. Vlast na nivou BiH u ime Srpske većinski je predstavljao u to vrijeme SNSD.

Zakonom i Metodologijom precizirano je da je vlasnik kompletnog popisnog materijala Agencija za statistiku BiH a da su entitetske statističke agencije-zavodi samo servis državne Agencije. Agencija za statistiku BiH ima kompletna ovlašćenja kada su popis i popisni materijal u pitanju, to nije dobro za Republiku Srpsku ali to se nije desilo preko noći već je neko u ime Republike Srpske dao pristanak da se to desi. Činjenica jeste da se popisni materijal nalazi u Istočnom Sarajevu ali to ne mijenja suštinski ništa jer Republika Srpska i kada bi željela do materijala ne može doći.

Moji sagovornici uvjeravaju da su svi detalji oko popisa usaglašeni prije popisa Metodologijom vodjenja statistike. Ponavljaju da dosta stvari nije povoljno po Republiku Srpsku, najblaže rečeno, ali isto tako kažu da je vlast Republike Srpske o svemu bila detaljno upoznata i upozorena.

Popis je pokazao da Bosna i Hercegovina ima 190000 nerezidentnih stanovnika, 120 000 ih je u Federaciji i 70 000 u Republici Srpskoj. Oko broja nerezidentnih stanovnika su se zabavili svi političari u Srpskoj a ta stavka u čitavoj priči oko popisa je najmanje bitna tvrde moji sagovornici. Mnogo su opasnije stavke: medjuentitetska linija, vojna i državna imovina, evidencija i Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS.


Nastaviće se...

уторак, 7. јун 2016.

Mirjanić za sada spašen

Vlada je mljekarima uplatila podsticaje za mlijeko za oktobar i novembar prošle godine. Ukupno pet miliona maraka i tako bar za sada spasila ministra poljoprivrede Stevu Mirjanića.
Uplata je hitno izvršena nakon što su mljekari krajem prošle sedmice ponovo zaprijetili protestima. Tada je Vladimir Usorac predsjednik Udruženja mljekara RS rekao i da mljekari više nemaju s kim ni razgovarati i da slobodno mogu da ugase proizvodnju.

Vlada mljekarima za prošlu godinu sada duguje još premiju za mlijeko za decembar plus još oko osam miliona . Mljekarima se duguju premije za pet mjeseci ove godine.


Nakon današnje uplate ostaju zahtjevi mljekara da im sva dugovanja u što skorijem roku budu uplaćena. Vrh Udruženja mljekara i dalje traži smjenu ministra Steve Mirjanića.

Ministarsvo prosvjete, Donja Gradina poništen konkurs

Ministarstvo prosvjete Republike Srpske nakon ogromnih pritisaka i rješenja Kancelarije za žalbe donijelo je Odluku o poništenju postupka javne nabavke za izbor najnoljeg ponuđača za gradnju Memorijalnog centra Donja Gradina.
Vlada je u januaru ove godine prvobitno prihvatila idejno riješenje za izradu spomen područja i to tako što je ministarstvo prosvjete kao najbolji rad izabralo rad člana žirija arhitekte iz Beograda Slobodana Maldinija iako taj ponuđač nije učestvovao na konkursu već je nakon što su dodijeljene nagrade za drugo i treće mjesto na konkursu kao najbolje riješenje predložio svoju kompilaciju dva nagradjena rada ( o svemu je detaljno izvještavao na svom blogu Slobodan Vasković u februaru i martu ove godine). Konkurs je inače raspisan u  julu 2015 godine.

U obrazloženju Odluke na zvaničnoj stranici ministarstva piše da će se postupak ponoviti jer ni jedna ponuda nije prihvatljiva a kao nezakonit se odbija prijedlog Odluke konkursne komisije iako je taj prijedlog ministarstvo prvobitno prihvatilo.

Ministarstvo je ovakvu odluku donijelo tek nakon žalbi i velikih pritisaka stručne javnosti.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH donijela je riješenje po kojem ministarstvo mora platiti sve troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.312,50 KM.

Čitav postupak izbora najboljeg idejnog rješenja je poništen. U poništenom postupku nagrađena su dva rada, za drugo i treće mjesto sa po 15 i 10 hiljada maraka

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/%D0%9E%D0%B4%D0%BB%D1%83%D0%BA%D0%B0%20%D0%BE%20%D0%BF%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B5%D1%9A%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%BA%D0%B0%20%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B5%20%D0%BD%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B5%20-%20%D0%9C%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8%20%D1%86%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%80%20%D0%94%D0%BE%D1%9A%D0%B0%20%D0%93%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0_133746986.pdf

понедељак, 6. јун 2016.

RUGIP kasni Svjetska banka dolazi u junu


Posao uspostave jedinstvene evidencije nekretnina u Republici Srpskoj zapao je u ćorsokak iako to u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove prikazuju drugačije, tvrde moji odlično obaviješteni izvori.
Rukovodstvo RUGIP-a prije nekoliko dana javnosti je predstavilo dosadašnje rezultate rada na uspostavi jedinstvene evidencije i na tom predstavljanju rečeno je kako posao ide odlično.
Međutim urađeno je vrlo malo posla. Geodetska uprava RS ima obavezu da uspostavi jedinstvenu evidenciju nekretnina za 250 katastarskih opština u Srpskoj po kreditu koji je dobijen od Svjetske banke.
Do sada je urađeno dramatično malo, manje od 2 odsto posla tvrde moji izvori. Svako izlaganje stupa na snagu tek kada bude objavljeno u Službenom glasniku a do sada je objavljeno tek 1 odsto izlaganja.

Zbog svega toga Svjetska banka prijeti da će da zaledi kredit i aktivira klauzulu i ukine grejs period a kamatu poveća na komercijalnu.
Delegacija Svjetske banke u RS dolazi u junu. Svjetska banka insistirala je i na takozvanoj C komponenti koja podrazumjeva jačanje svijesti gradjana o registraciji imovine.

Kredit Svjetske banke za uspostavu jedinstvene evidencije nekretnina u RS težak je 35 miliona maraka. Izvještaj o utrošku sredstava nikada nije podnesen Narodnoj skupštini RS.
Vrlo je upitno na koji način su trošena sredstva od tog kredita tvrde moji izvori.

Uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina u Srpskoj najuže je vezano sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o premjeru i katastru. U principu uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina značilo bi da se će se pročešljati svi upisi vlasništva. To jeste odlično ali nije u interesu onima koji su u posljednjim godinama na sumnjiv način došli do vrijednog zemljišta.
Zato se, tvrde izvori bliski Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove, krenulo u rušenje pomenutih zakona putem izmjena i dopuna.


Svjetska banka inače je, u posljednjem izvještaju, izračunala da će ovim tempom uspostava jedinstvene evidencije nekretnina u Srpskoj trajati 30 do 40 godina i da će koštati 100 miliona maraka. Sav posao trebalo je da bude okončan aktuelnim kreditom u roku od deset godina.

субота, 4. јун 2016.

Srpska zauvijek iz Srpske zauvijek


Popio sam jednu od posljednjih kafa sa jednim mojim odličnim drugarom. Borio se I borio I na kraju konačno digao ruke. Odlazi, vjerovatno zauvijek, za koji dan. Viza je spremna, posudio je nešto novca za put, tamo gdje ide čeka ga nesigurnost I posao koji će raditi od jutra do sutra. Bukvalno. Ovdje ostavlja roditelje I sigurnost da vise nema šta da čeka. Strašno.
Još strašnije je što smo na toj kafi očas posla napravili listu ljudi sa kojima smo se družili a koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Republiku Srpsku. Vjerovatno zauvijek.

A. šifra Tigar odredište tajno.
I. šifra šmeker iz Krajine, USA, kamiondžija
R. šifra Srbin, Australija, fizički poslovi
M. šifra protein, Austrija, fizički poslovi
M. šifra buraz, Austrija, fizički poslovi
P. šifra Kotor Varoš, Austrija, posao u struci
R. šifra gimnazija, Austrija, posao u struci
N. šifra Južni front, Srbija-Bugarska, posao u struci
G. šifra Olimpijakos, Grčka, ugostiteljstvo
D. šifra Kopre Nedri, Njemačka, medicinski radnik
Č. šifra čova buraz, USA, zavodnik
R. šifra Soka progledala, Kanada, zanimanje nepoznato
A. šifra Švarceneger, pokušaj Čile vraćen sa aerodroma u Santjagu
R. šifra sokolski, USA, gradjevinski poslovi

Ljudi sa spiska su generacija od 23 do 33 godine, većina je fakultetski obrazovana. Niko od njih nije bio član ni jedne stranke, svi su bili suviše ponosni da mirno gledaju kako nemaju šansu. U svojoj zemlji je nisu dobili. Bilo bi patetično pominjati da medju njima ima I onih čiji su očevi poginuli za Republiku Srpsku.

Odlično se borimo za Republiku Srpsku. 

петак, 3. јун 2016.

Rekordna dugovanja mljekarima!

U ponedeljak 6 juna biće održan sastanak upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske. Tema sastanka biće isključivo situacija oko neuplaćivanja podsticaja iz ministarstva poljoprivrede prema poljoprivrednicima mljekarima.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske mljekarima trenutno duguje nešto više od dvadeset miliona maraka na ime podsticaja. Ministarstvo kasni sa plaćanjem osam mjeseci i to je novi rekord sa kašnjenjem te vrste podsticaja. Mjesečni iznos koji ministarstvo odnosno Vlada po zakonu treba da uplate mljekarima je 2,4 miliona maraka. Te obaveze preuzete su usvajanjem i prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg budžeta. Mljekarima se ne duguje samo za mlijeko već i za junice, investicije...

Broj poljoprivrednika proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj drastično je opao u posljednjih nekoliko godina. Sa 10500 mljekara Srpska je spala na njih oko 4000 danas. Mljekari tvrde da i u takvoj katastrofalnoj situaciji postoje viškovi mlijeka zbog nekonkurentnog tržišta a da dobar dio mljekara više i ne daje mlijeko u otkup već mlijeko propada.

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede u tom ministarstvu uopšte i ne obračunavaju dokumentaciju koja im pristiže za ovu godinu što stavlja veliki upitnik na kraju pitanja hoće li podsticaji za ovu godinu mljekarima uopšte i biti isplaćeni.

Ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić u nekoliko navrata je u posljednjih nekoliko mjeseci govorio da će se to desiti ali se to nije desilo.


среда, 1. јун 2016.

Otimanje rijeke

Film o gradnji MHE Medna, koncesiji, dozvolama, prihodima i rashodima Republike Srpske za vrijeme trajanja koncesije.

https://www.youtube.com/watch?v=8wWuC3S5K-g