среда, 28. децембар 2016.

Oпoзicija u BЛ

Bog dragi zna kako stranke opozicije u Banja Luci uopšte funkcionišu.


Ni jedna od stranaka Saveza za promjene koja ima odbornike u skupštini grada nije formirala Klub odbornika. Od konstituisanja gradske skupštine prošlo je više od mjesec dana. Sve stranke opozicije pojedinačno imaju mogućnost da na osnovu broja odbornika formiraju Klub odbornika.

U SDS-u se ne zna ništa. Niko nema tendenciju da formira Klub a stranka nema gradski odbor niti predsjednika gradskog odbora.

U PDP-u postoji gradski odbor Banja Luka iako je vrh stranke imao želju da ga raspusti. Pored gradskog odbora, paralelno postoji i Radna grupa za Banja Luku koja analizira rad gradskog odbora. Predsjednik gradskog odbora i dalje je Zoran Talić.

U NDP-u se ne mogu dogovoriti ko bi bio šef Kluba odbornika te stranke u skupštini grada.

Glas opozicije u skupštini grada čuje se isključivo zahvaljujući ličnom angažmanu pojedinih odbornika i saradnji koja nema veze sa saradnjom njihovih stranaka.

To što nemaju Klub diskusiju odbornika opozicije ograničava na pet minuta a nemaju pravo ni na traženje pauze.


P.S. Pojedini odbornici opozicije ponovo glasaju za neke tačke koje idu u korist banjalučkim tajkunima. Nisam provjeravao ali možda su tasteri za glasanje na latinici. 

уторак, 27. децембар 2016.

Čuvar bebe u zimskom periodu

Aleksej spava. Konačno. Čuvanje bebe teže je od druge smjene u skupštini. A tamo se čovjek za nekoliko časova nasluša svega i nagleda podosta idiotskih faca. Koje odlučuju o sudbinama ljudi. Indirektno jer Tata odlučuje o svemu.

Blog trpi. Izvori su mi zakazali a ja sam se odao bildanju. Za svaki slučaj. Svejedno je Nova godina i svejedno mi iza ledja govore kako glumim Vaskovića. Budale, misle da je to uvreda za novinara.
Miševi koji samo izvještavaju sa dogadjaja preplavili su profesiju. Svi se pravdaju da im je dosta svega a niko čestito nije ni počeo da radi. Oni koji bi mogli neće jer su plate mizerne a sistem vrijednosti ne potoji. Nije opravdanje ali nije čudo što je novinarstvo na vrlo niskim granama.

U gradskoj skupštini ništa novo. Odbornik Milaković u hodniku moli odbornika Mirošljevića da zamoli odbornika Zorana Talića da ne diskutuje. Ne znam epilog. Otišao sam.

Nešto se kuva u Centru za socijalni rad.

Policajci će dobiti manje plate ali nove uniforme. Ponovo će koštati oko sedam miliona maraka. Kao i ove, dvije godine stare, aktuelne.

F.K. Borac dobio pomoćno igralište. Iskreno sam mislio da će poslije izbora tu osvanuti parking. Kažu mi da su najskuplji bili golovi.  Igračima i radnicima se duguje. Ne bi bilo loše da posjete neku utakmicu Igokee poput rukometaša. Mislim zbog plata.

Nešto se kuva u Centru za slušno oštećenu djecu u Banja Luci. Zemljište u pitanju.

Semafor kod skupštine je projektovao Idiot.

Jasmina Davidović posjetila je Centar Zaštiti me. Niko nije pričao o Duplim platama. Nemaju ni sagovornika. Direktor je sada poslanik u skupštini. Odnosno poslanica.

Anton Kasipović rekao da je moj prijedlog Petog člana Zakona o novinarima odličan. Čekam da ga Klub novinara uvrsti u prijedlog.

Marko Simonović nije normalan.


Aleksej se budi. Odoh da robijam.

четвртак, 22. децембар 2016.

Vlada odustala od subvencija mladim bračnim parovima

Vlada je prestala da subvencioniše kamatne stope za kredite mladim bračnim parovima za kupovinu stanova uz pomoć Investiciono razvojne banke. U 2016 nije raspisan konkurs za subvencionisanje kamatnih stopa iako je popriličan broj mladih bračnih parova dobio kredit za kupovinu stana od IRB-a.
Mladi bračni parovi koji su dobili kredit nisu mogli ni konkurisati za subvencije jer konkursa jednostavno nije ni bilo.


Budžetom za 2017 godinu predvidjeno je 1,6 miliona maraka za subvencije kamatnih stopa za stambene kredite preko IRB-a i to je iznos identičan onom u budžetu za 2016 godinu.
To znači da Vlada odnosno ministarstvo porodice, omladine i sporta ne planiraju da odobravaju subvencionisanje kamatnih stopa novim mladim bračnim parovima koji stanove kupuju uz pomoć programa IRB-a jer je taj novac potreban i neophodan za subvencionisanje kamatnih stopa onim parovima koji su ranije upali u program subvencija.

Potez Vlade je katastrofalan i jasan je pokazatelj koliko novca ima u budžetu ali je sasvim očekivan i razumljiv.


Ministarstvo porodice konstantno ima problem sa uplatom subvencija parovima koji su na to konkursom ranije ostvarili pravo. 

уторак, 20. децембар 2016.

Nikoljdanska priča 2- Crtice iz radničkog Podzemlja

Radnici u Republici Srpskoj žive odlično. Naročito je to primjetno od kada je Sindikat uspostavio Crnu knjigu u kojoj su pribilježeni svi poslodavci koji ne prijavljuju radnike. Naročito, naročito je to primjetno od kada je dogovoreno podizanje najniže plate na 395 maraka.  (Drugom potpredsjedniku skupštine grada Banja Luka plata će sa 620 porasti na 4100. Samo se čeka da se ispoštuje Zakon. Sjajno)...


Čovjek Srbin vrijedno radi u jednoj firmi. Tako počinje priča. Ovdje u Banja Luci. Zaista je vrijedan a takav mu je i gazda, obrće milione. Čovjek Srbin kod Gazde obrtnika radi godinama. I subotama i nedeljama kada je potrebno. Čovjek Srbin na banku prima pola plate ostalo prima u plavoj koverti. Čovjek Srbin se našao u problemu, pošao da digne kredit.
Čovjeku Srbinu rekli u banci da sa platom koja mu je legalno prikazana može da podigne kredit za štrik. Čovjek Srbin zamolio Gazdu da ga bar na tri mjeseca prijavi na punu platu. Gazda pristao ali od Čovjeka Srbina zatražio da mu ovaj vrati svu razliku za doprinose i poreze koje će Gazda uplatiti državi a nije planirao.

Čovjek Srbin je otišao da se napije. U kafani uzeo fiskalni račun jer je Čovjek Srbin patriota i voli Republiku Srpsku. Baš kao i njegov Gazda.

Srećan Nikoljdan.


Nikoljdanska priča 1- Smrznuti policajci Srpske

Novca u Republici Srpskoj nema dovoljno za sve. Ima ga ali za podobne prijatelje i članove Biblioteke.
Nedostatak novca koji je napravljen tako što su podobni gradjani Republike Srpske stekli i stiču milione neophodno je nadoknaditi na razne načine.


Jedan od načina je terorisanje običnih policajaca. Policajci u Republici Srpskoj se mrznu na ulicama gradova. Radno mjesto na ulicama ne smiju da napuste dok ne skupe odredjen broj prekršajnih prijava. U matične stanice, prema najnovijem kriterijumu, mogu se vratiti tek nakon deset izdatih prekršajnih prijava u saobraćaju. Raznih vrsta. Nerijetko na ulici provedu pet, šest časova. Još su im i uniforme koje je neko nabavio i masno platio proglašene nevaljalim pa će sada neko da nabavi i masno plati nove. Srećan Nikoljdan.



петак, 16. децембар 2016.

Čorba i Pini Gershon ukupno dvije Evrolige i jedna Suproliga

Gospodin Gershon zalutao je na našu tribinu. Presjedio je pored Delija.
Izašao kroz gužvu kao sav normalan svijet. Pristao na tri fotografije za jednu smo ga prevarili.
Nije bio vidno razočaran poslije Zvezdinog razbijanja njegovog Makabija.

Poljoprivrednici prijete protestima

Predstavnici nekoliko poljoprivrednih udruženja u Republici Srpskoj ispred zgrade Vlade održali su pres konferenciju/protest na kojoj su najavili mogućnost organizovanih protesta poljoprivrednika u Republici Srpskoj.Razlog je maćehinski odnos ministarstva poljoprivrede odnosno Vlade Republike Srpske prema poljoprivrei u Srpskoj. Poljoprivrednici nisu zadovoljni ni što nisu konsultovani oko projekcije budžeta za sljedeću godinu i traže više novca. Traže i da im Vlada isplati sva dugovanja, dio do kraja godina dio do 1 marta kada počinje nova fiskalna godina.




петак, 02. децембар 2016.

Srpska poljoprivredu ostavila na cjedilu


Ministar finansija Republike Srpske najavio je na izlaganju prednacrta budžeta novih šesdeset miliona maraka za poljoprivredu u sljedećoj 2017 godini. 
Realnost je, medjutim takva da Republika Srpska odnosno Vlada odnosno ministarstvo poljoprivrede poljoprivrednicima u srpskoj duguju novac za subvencije i podsticaje iz 2015 godine. O tekućoj 2016 godini nije potrebno ni govoriti. Za podsticaje je u ovoj godini poljoprivrednicima isplaćeno samo 15,2 miliona a od predvidjenog budžeta od 60 miliona poljoprivrednicima se duguje oko 40 miliona maraka.

Poljoprivrednici u Republici Srpskoj ne mogu biti konkurentni nikome a tržište Republike Srpske namjerno ili slučajno je upravo zbog toga preplavljeno hranom iz uvoza. Ko zna kakvog kvaliteta i kada zamrznutom.

Susjedna Hrvatska, čiji poljoprivrednici su direktna konkurencija poljoprivrednicima Republike Srpske, primjera radi obilato pomaže svoju poljoprivredu iako ni tamo poljoprivrednici nisu u potpunosti zadovoljni i nerijetko traže više novca i podsticaja.
Hrvatska je nedavnim rebalansom budžeta budžet za poljoprivredu povećala za dodatnih 90 miliona maraka a u 2016 godini svojim poljoprivrednicima dala je i 220 miliona maraka akontacije.
Evropska unija čiji poljoprivrednici su takodje na neki način konkurencija poljoprivrednicima Srpska makar na tržištu Srpske i BiH samo mljekarima Unije u posljednje tri godine, od 2014, isplatuila je oko milijardu i 200 miliona jednokratne pomoći. 
Poljoprivrednici u Evropskoj uniji i pored toga s vremena na vrijeme traže veća prava i benefite.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj se osim pojedinačnih slučajeva ne bune.



Savez udruženja poljoprivrednika Republike Srpske kancelarije dijeli sa radnicima ministarstva poljoprivrede. U staroj zgradi Vlade Republike Srpske.

понедељак, 12. децембар 2016.

Vlada odobravala rizične kredite

Vlada Srpske odobravala je milionske kredite privrednim društvima i pored strogih preporuka Centra za upravljanje rizicima i Kreditnog odbora IRB-a da je odobravanje takvih kredita rizično.
Takav je slučaj iz 2013 godine kada je Vlada donijela odluku o odobrenju kredita privrednom društvu Planinsko dobro Nevesinje. Odobrenje kredita preporučio je i ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić.
Planinsko dobro Nevesinje tražilo je kredit od 2,3 miliona maraka.
Centar za upravljanje rizicima IRB-a upozorio je na velik rizik jer ta firma u momentu traženja kredita ima blokiran račun i neizmirene obaveze čak i prema IRB-u.

Pored svega Vlada je donijela odluku da kredit bude odobren, doduše u iznosu manjem od traženog, 1,75 miliona maraka.
Rok otplate kredita je 120 mjeseci uz grejs period od 36 mjeseci. Tek što je istekao grejs period Planinsko dobro je otišlo u stečaj.

Iz IRB-a nisu odgovorili kolika su ukupna dugovanja te firme prema IRB-u.





недеља, 11. децембар 2016.

Novinaru da se da pravo na fizičku odbranu


Predlažem da Izmjene i dopune Krivičnog Zakona Republike Srpske koje je ministarstvu pravde uputio Klub novinara Banja Luka dobiju još jedan član.

Član 5

Ukoliko novinaru ili licu koje mu pomaže u obavljanju novinarskih poslova neko lice prijeti a novinar tu prijetnju prepozna kao osnovanu i ozbiljnu novinar i ili lice koje mu pomaže pri obavljanju novinarskih zadataka može odreagovati na način da lice koje mu prijeti napadne i onesposobi rukama ili nekim tvrdim predmetom. Novinar bi se u ovom slučaju izuzeo od bilo kakve sankcije.
U tom smislu novinaru i licu koje mu pomaže neophodno je dozvoliti nošenje tvrdih predmeta kao što su palice svih vrsta i držači poljoprivrednih orudja. Novinar će odgovarati i biti sankcionisan jedino ukoliko upotrijebi oštar predmet u napadu na lice koje mu prijeti.


Ovaj prijedlog već sam usmeno predložio ministru pravde Antonu Kasipoviću. Dogovorili smo kafu da razmotrimo prijedlog.

петак, 09. децембар 2016.

Fond PiO tuži gradjane zbog preplate penzija

Fond PIO Republike Srpske prijeti tužbama korisnicima Fonda kod kojih su u Fondu utvrdili da nisu izmirili dug po osnovu izvještaja o preplati.
Preplata je nastala na način da je Fond korisnicima isplatio sredstva koja nije trebalo da isplati a sada taj novac traži nazad od korisnika i prijeti tužbama.


Konkretno na primjer, ukoliko je korisnik Fonda PiO ostvario pravo na porodičnu naslijednu penziju isto pravo može da koristi do 26 navršene godine života ili završetka studija šta se prvo dogodi.
Ukoliko se prvo dogodi da korisnik navrši 26 godina života prestaje mu pravo na porodičnu penziju. Isto je i u slučaju da završi studije bez obzira na godine.

Problem je kada se prekid primanja porodične penzije odredjuje po navršenih 26 godina.
Fond PiO je penziju korisnicima penzije isplaćivao i nakon navršenih 26 godina do kraja mjeseca bez obzira na datum rodjenja iako je penzija morala prestati biti isplaćivana sa 26-im rodjendanom korisnika.
Ukoliko je korisnik 26 rodjendan proslavio na polovini mjeseca Fond PiO sada traži nazad pola isplaćene penzije i prijeti tužbama.
Zanimljivo je da odgovornost ne traže u svojim redovima u kojima je i napravljena greška isplaćivanja novca koji nije trebalo da bude isplaćen.


четвртак, 08. децембар 2016.

Blic vijest: nema novca za posmatrače na referendumu

Oni koji su učesvovali u provodjenju referenduma o Danu Republike, radi se o ljudima koji su čitav dan bili na glasačkim mjestima a kasnije brojali glasove za i protiv, još nisu dobili novac koji im je obećan kao dnevnica za obavljeni posao. Predsjednicima Komisija na glasačkim mjestima obećano je 110 maraka a članovima tih komisija 80 maraka.

Prvobitni dogovor je bio da novac bude isplaćen najkasnije mjesec dana nakon održavanja referenduma. Referendum je održan 25 septembra. Ljudi koji su 25 septembra nadzirali tok referendumskog glasanja a kasnije brojali glasove rekli su mi da im je nakon nekoliko pokušaja da saznaju kada će dobiti novac rečeno da je novac predvidjen ali da novca trenutno nema za isplatu.


S obzirom na čitavu priču oko referenduma dobro je da im nisu rekli da nemaju pojma o kakvom referendumu pričaju.

понедељак, 05. децембар 2016.

Velika Izdaja


Republika Srpska prepuna je roduljuba. Rodoljubi u Republici žive na svakom ćošku i za svakog stanovnika Srpske lako bi se moglo naći mjesto na stranicama popularnog EsseGesse trojca. Po pravilu su najveći rodoljubi oni koji fenomenalno žive na račun Republike mada mnogo ne zaostaju ni sirotinjski rodoljubi, tanka novčanika ali duše pune ljubavi. Ponekad i mržnje ali samo kao posljedice ogromne ljubavi.
Čudno je zaista kako Republika Srpska pored svih tih rodoljuba propada i finansijski i demografski i teritorijalno. Osipa se kao broj Crvenih Mundira pod naletom Vukova sa Ontarija. Sa Flokom.


Republika Srpska je, pisao sam ranije, popisom i Metodologijom popisa izgubila ogromnu teritoriju na način da je medjuentitetska linija razgraničenja proširena sa 50 na 250 metara. To je učinjeno 2013 godine a Srpsku je u Sarajevu predstavljao SNSD-ov bataljon rodoljuba. Popis je došao i prošao a niko se ozbiljnije nije bavio tim problemom u koji je Srpska zapala a koji je ogroman kao ljubav prema Republici. Po glavi se nije niko počešao čak ni bataljon rodoljuba iz Saveza za promjene iako su upozoreni na to šta je vlast u Sarajevu prije njih uradila za Srpsku. Tolika nezainteresovanost svakako će im se obiti o glavu na izborima 2018 godine jer im vlast u Srpskoj pitanje medjuentitetske linije vrijedno priprema kao narednu temu. Za koju će okriviti vlast u Sarajevu u ovom mandatu. Treba li žaliti Savez za promjene? Apsolutno ne.

Rodoljubi u Republici Srpskoj najavljuju referendume, samostalnost, izdvajanje a Republika Srpska nema granicu. Ni sa jednim susjedom uključujući i Federaciju osim sa Crnom Gorom.
U posljednjih desetak godina od silnog rodoljublja vlast Republike Srpske predvodjena SNSD-om sa satelitima nije učinila ništa da riješi pitanje granice. Niko nije tražio, apelovao čak ni molio koalicione partnere u Sarajevu prije 2014 godine da se riješi pitanje granice. I državne i medjuentitetske. Predstavnici Republike Srpske u Sarajevu prije 2014 godine imali su tu mogućnost jer su bili u odličnim odnosima sa svojim koalicionim partnerima iz Federacije.
Stranke opozicije u Republici Srpskoj s druge strane nikada nisu učinile ništa da SNSD natjeraju da riješi pitanje medjuentitetske granice. I to pitanje će ih stići 2018 godine.
Nikada nije iskorištena ni Plava knjiga u kojoj je detaljno definisana granica Republike Srpske od tačke A preko tačke B do tačke C i tako dalje. Doslovno svaki metar.
Ta knjiga šest godina kupi prašinu u Palati Republike.
Da ne spominjemo prekid granice kod Brčkog kojim je Srpska podijeljena na dva dijela.
Rodoljublje koje ni štamparija Sergio Bonelli Editore ne bi mogla zamaskirati tako da se ne vdi da je Velika Izdaja.


недеља, 04. децембар 2016.

Interesi ispred zdravlja stanovnika RS

Djeca i roditelji čija djeca u Republici Srpskoj imaju problema sa radom bubrega ili im bubrezi uopšte nisu u funkciji apelima i molbama finansijsku pomoć za transplataciju bubrega u inostranstvu traže preko medija.
Republika Srpska odnosno njena vlast godinama uporno odbijaju da toj djeci ali i svim ostalim pacijentima u Srpskoj koji imaju problem sa radom bubrega omoguće transplataciju  u Republici Srpskoj što bi za pacijente bilo mnogostruko jeftinije.
Ministar zdravlja Dragan Bogdanić davno je obećao da će Republika Srpska nabaviti aparat za tipizaciju tkiva koji je neophodan kako bi u Srpskoj bila moguća kadaverična transplatacija bubrega odnosno transplatacija sa mrtvog donora. Kupovina tog aparata pacijentima u Srpskoj olakšala bi život doslovno. Da ne govorimo da je kupovina aprata za tipizaciju tkiva višestruko isplativa i za zdravstvo Srpske jer bi se smanjili troškovi terapija.

Aparat za tipizaciju tkiva košta dva miliona maraka i prosto nije moguće da taj novac ne može da se obezbijedi. Ono što ne može da se obezbijedi jeste politička i volja vladara zdravstva Republike Srpske. Kupovina takvog aparata i omogućavanje kadaverične transplatacije ugrozila bi poslove privatnih dijaliznih centara sa kojima je Republika Srpska sklopila nelogične ugovore u kojima garantuje broj dijaliznih pacijenata.


Zdravlje stanovništva svakako nije na prvom mjestu.

субота, 14. новембар 2015.


Za nekoga dijaliza za nekoga bubreg u loju

Apsurdi u zdravstvu Srpske nalaze se na svakom koraku. Apsurdno je samo po sebi to što ministar Dragan Bogdanić i premijer Željka Cvijanović tvrde da je Srpska lider zdravstva u regionu i da je zdravstvo Srpske na zavidnom nivou. Toliko nam svi zavide da je predsjednik Vlade najavila kako će kao vid rasterećenja zdravstva biti ukinuto zdravstveno osiguranje nezaposlenima (koliko god takva najava bila besmislena i teško ostvariva). Toliko nam zavide i da je kao vid borbe za bolje zdravstvo ministar Bogdanić najavio smanjenje broja zaposlenih nemedicinskih radnika. Doduše, toliko nam zavide i da mnoge medjunarodne firme koje se bave zdravstvom hrle u Srpsku po posao i pacijente. To jeste istina. Taj posao u Republici Srpskoj, medjutim, masno naplaćuju uz saglasnost ministra i ministra prije njega. Premijera i premijera prije njega.

Republika Srpska jedini je komad Zemlje u regionu i Evropi gdje se ne vrši kadaverična transplatacija bubrega odnosno nije moguće izvršiti transplataciju bubrega sa mrtvog donora. 
To se u Republici Srpskoj jednostavno ne radi.
Jedini koji trpe posljedice sjajnog primjera fantastičnog zdravstva Srpske u ovom slučaju su dijalizni pacijenti. Oni koji boga mole za priliku da im bude omogućena transplatacija pa i bilo kakva. 
Zvanično obrazloženje koje je aktuelno u Republici Srpskoj jeste da u našem zdravstvu ne postoji aparat za tipizaciju tkiva. Taj aparat je neophodan da bi uopšte bilo moguće izvesti kadaveričnu transplataciju. Aparat nije jeftin, istina, košta oko dva miliona maraka.

U medjuvremenu Republika Srpska godišnje, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju u 2012 godini, za dijalizu izdvaja 36 miliona maraka. Usluge dijalize za pacijente Republika Srpska plaća jednoj njemačkoj i jednoj holandkoj firmi. Frezenijusu i Internacional dijaliza centru. Sto deset evra po tretmanu, takodje mnogo skuplje nego bilo gdje drugdje. U Federaciji je cijena 80 evra, u Poljskoj primjera radi takodje 80.

Eventualna nabavka aparata za tipizaciju pomogla bi dijaliznim pacijentima u Republici Srpskoj ali bi štetu načinila firmama koje se u Srpskoj bave dijalizom. 

Ugovore sa dvije pomenute firme Vlada Republike Srpske je potpisala 21.05.2007-me godine. Ugovori su na snazi do 2022-ge godine a ostavljena je mogućnost produženja saradnje na još deset godina. 

Inače, terapija za transplatiranog pacijenta Republiku Srpsku godišnje bi koštala oko 6000 KM, terapija za pacijenta kojem nije omogućena transplatacija već je osudjen na dijalizu Srpsku godišnje košta oko 35000 KM godišnje.

Zdravstvo Srpske jeste fantastično ali ne za sve podjednako.

Dijaliza zdravstva Srpske понедељак, 08. фебруар 2016.


Republika Srpska mogla je u potpunosti da preuzme dijalizni centar koji se nalazi u sklopu banjalučkog Kliničkog centra. Radi se o Inernacionalnom dijaliza centru. To je vidljivo iz ugovora koji je objavila BN televizija 4 februara. Isto tako je vidljivo da je aneksom ugovora iz 2007 godine odlučeno da ugovor sa ovim centrom bude produžen do 2022 godine. Dan kasnije iste informacije objavio je Blic.

Ugovorom iz 2000-te godine bilo je predviđeno da nakon isteka ugovora 2008-me Klinički centar Banja Luka u konačnici postane vlasnik dijaliza centra bez nadoknade. Umjesto toga Vlada je aneksom ugovora povećala zagarantovan broj pacijenata Internacionalnom dijaliza centru sa 110 na 200 a cijenu usluga sa 105 na 110 evra. Aneks ugovora potpisali su tadašnji ministar, direktor Fonda zdravstva, direktor Kliničkog centra i kao svjedok, premijer. Ranko Škrbić, Goran Kljajčin, Milan Skrobić i Milorad Dodik.


Republika Srpska godišnje za dijalizu privatnim dijaliznim centrima plaća milionske iznose. Služba za reviziju utvrdila je za 2012-tu godinu da je taj iznos bio 36 miliona maraka.  U medjuvremenu nije uradjeno ništa da u Srpskoj bude omogućena kadaverična transplatacija bubrega koja bi smanjila broj dijaliznih pacijenata ali pomogla mnogim stanovnicima Srpske koji su prinudjeni da idu na dijalizu.


петак, 25. март 2016.


Dijaliza neriješiv problem u Srpskoj


Pacijenti u Republici Srpskoj i dalje čekaju da u Srpskoj bude omogućena kadaverična transplatacija bubrega. Za tako nešto potrebno je kupiti aparat za tipizaciju tkiva koji košta oko dva miliona maraka. Takvu mogućnost najavio je u januaru ministar zdravlja Dragan Bogdanić. Pored aparata za tipizaciju neophodno je postojanje volje da se ovaj problem riješi i olakša život dijaliznim pacijentima u RS. Koji nemaju gotovo nikakva prava koja im sleduju zbog njihove bolesti. Pomoć pacijentima koji zavise od dijalize na način da im bude omogućena šansa u vidu transplatacije sa mrtvog donora u suprotnosti je sa interesima dijaliznih centara sa kojima je Vlada potpisala ugovore.

Iz federalnog ministarstva zdravlja su mi odgovorili kakva je situacija u ovom entitetu.

Sarajevo, 21.03.2016. 


PREDMET: Odgovor na novinarski upit 

Poštovani, 

Da li je u Federaciji BiH moguća kadaverična transplatacija bubrega?
Da, u Federaciji Bosne i Hercegovine je moguća kadaverična transplantacija bubrega. Uvjeti transplantacije ljudskih organa i tkiva od  živog ili umrlog lica u svrhu liječenja, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine su utvrđeni odredbama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u cilju liječenja ( „Službene novine Federacije BiH“  broj: 75/09). Uzimanje organa i tkiva sa umrlog lica definirano je odredbama Zakona, i to od člana 28. do člana 34.
Da li u Federaciji postoji aparat za tipizaciju tkiva i ako postoji da li je u javnom vlasništvu?
U Federaciji Bosne i Hercegovine tipizacija tkiva se radi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH i UKC Tuzla, i to pomoću različitih analiza i metoda (jedna serološka i dvije molekularne metode:PCR-SSO i PCR-SSP). 
Da li ministarstvo zdravlja odnosno Vlada dijaliznim pacijentima uplaćuju novčanu pomoć na mjesečnom nivou i koliku?
Sukladno Listi zdravstvenih usluga koje se financiraju iz sredstava federalnog fonda solidarnosti, od 06.06.2014. godine, iz sredstava fonda financiraju se usluga hemodijalize, prijevoz i topli obrok za dijalizne pacijente. Novčana pomoć  koja se na mjesečnom nivou na ime naknade isplaćuje dijaliznim pacijentima na osnovu utvrđenog stupnja invalidnosti nije u nadležnosti Federalnog ministarstva zdravstva, već spada u nadležnost Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. 


                                                                                Stručni savjetnik za odnose s javnošću
                                                                                                                Zlatan Peršić

петак, 02. децембар 2016.

Srpska poljoprivredu ostavila na cjedilu


Ministar finansija Republike Srpske najavio je na izlaganju prednacrta budžeta novih šesdeset miliona maraka za poljoprivredu u sljedećoj 2017 godini.
Realnost je, medjutim takva da Republika Srpska odnosno Vlada odnosno ministarstvo poljoprivrede poljoprivrednicima u srpskoj duguju novac za subvencije i podsticaje iz 2015 godine. O tekućoj 2016 godini nije potrebno ni govoriti. Za podsticaje je u ovoj godini poljoprivrednicima isplaćeno samo 15,2 miliona a od predvidjenog budžeta od 60 miliona poljoprivrednicima se duguje oko 40 miliona maraka.

Poljoprivrednici u Republici Srpskoj ne mogu biti konkurentni nikome a tržište Republike Srpske namjerno ili slučajno je upravo zbog toga preplavljeno hranom iz uvoza. Ko zna kakvog kvaliteta i kada zamrznutom.

Susjedna Hrvatska, čiji poljoprivrednici su direktna konkurencija poljoprivrednicima Republike Srpske, primjera radi obilato pomaže svoju poljoprivredu iako ni tamo poljoprivrednici nisu u potpunosti zadovoljni i nerijetko traže više novca i podsticaja.
Hrvatska je nedavnim rebalansom budžeta budžet za poljoprivredu povećala za dodatnih 90 miliona maraka a u 2016 godini svojim poljoprivrednicima dala je i 220 miliona maraka akontacije.
Evropska unija čiji poljoprivrednici su takodje na neki način konkurencija poljoprivrednicima Srpska makar na tržištu Srpske i BiH samo mljekarima Unije u posljednje tri godine, od 2014, isplatuila je oko milijardu i 200 miliona jednokratne pomoći.
Poljoprivrednici u Evropskoj uniji i pored toga s vremena na vrijeme traže veća prava i benefite.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj se osim pojedinačnih slučajeva ne bune.



Savez udruženja poljoprivrednika Republike Srpske kancelarije dijeli sa radnicima ministarstva poljoprivrede. U staroj zgradi Vlade Republike Srpske.

уторак, 29. новембар 2016.

Treći entitet i uloga Srpske

“Split mora biti motor Dalmacije i cijelog hrvatskog juga a za mene je Split od Brača do Kupresa“.

Ove riječi prije nekoliko dana izgovorio je glavni kandidat za budućeg gradonačelnika Splita HDZ-ov Andro Krstulović Opara. Zašto je pomenuta rečenica uopšte bitna da bi se njoj davao prostor na ovom blogu i uopšte u javnosti Republike Srpske. Zato što indirektno govori o Trećem entitetu i nastavak je kampanje koju Hrvatska, HDZ i Hrvatska crkva vode za Treći entitet.


Kao ni na ranije istupe hrvatskih zvaničnika o Trećem entitetu tako ni u ovom slučaju nije reagovao niko iz Republike Srpske.
Republika Srpska, naprotiv, preko svog rukovodstva podržava ideju formiranja Trećeg entiteta.
Ta priča se na mala vrata uvodi u Republiku Srpsku uz ogradu da Republika Srpska neće biti žrtva eventualnog formiranja Trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

U narodu se stvara prostor za prihvatanje Trećeg entiteta koji neće naštetiti Republici Srpskoj ali kada se jednom udje u pregovore o formiranju Trećeg entiteta, tvrde relevantni izvori, ničija teritorija neće biti u potpunosti sigurna. U Srpskoj su u tom slučaju vrlo ugroženi dijelovi Posavine.
Eventualno formiranje Trećeg entiteta formiranju kojeg se Srpska ne protivi najvjerovatnije će biti početak kantonizacije u BiH. Republika Srpska i njena teritorija uopšte nisu nedodirljivi kako se želi prikazati narodu tim prije što ne postoji entitetska granica, granica kod Brčkog je izbrisana a medjuentitetska linija je Metodologijom popisa zasebno popisana i proširena sa 50 na 250 metara čime j Srpska već oštećena za ogromnu teritoriju. Niko nije reagovao.


O tome u narednim danima...

недеља, 27. новембар 2016.

Kako je izgubljen Han Pijesak


Republika Srpska pristala je na gubitak perspektivnih vojnih lokacija potpisivanjem Mape puta. Radi se o 23 perspektivne lokacije u Republici Srpskoj koje su od izuzetne važnosti za NATO koji želi da, kada i ako BiH postane član ove organizacije, ima spremne lokacije u čitavoj BiH. U Federaciji postoje 24 perspektivne lokacije ali su mnogo vrijednije i značajnije one u Republici Srpskoj.
Imovina u Han Pijesku možda je najvrijednija vojna imovina u čitavom regionu. Radi se o lokaciji koja se kroz papire i dalje vodi na Savezni sekretarijat za narodnu odbranu i u bivšoj državi bila je Istureno komandno mjesto sa kojeg bi se u slučaju rata upravljalo državom.

Država BiH odnosno ministarstvo odbrane godinama pokušavaju da legalno upišu tu imovinu kao vlasništvo države. Zašto im je u slučaju Han Pijeska, koji će biti iskorišten kao primjer, sada uspjelo?

Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove je prije godinu i po dana „iščupala“ vojnu imovinu u Han Pijesku iz kompletnog Han Pijeska. Lokacija na kojoj se nalazi vojna imovina izložena je pojedinačno pred Komisijom za izlaganje a Komisija je bila obavezna da javnim pozivom obavijesti sve zainteresovane strane. Medju njima i Pravobranilaštvo BiH.
Moji izvori tvrde da je vojna imovina u Han Pijesku izložena zbog ličnih interesa pojedinaca u rukovodstvu RUGIP-a (raspolažu i imenima i potpunim podacima) koji su bacili oko na dio vojne imovine, konkretno šumu u ovoj opštini. Zloupotrebljen je institut Pojedinačnog izlaganja (ne prvi put) a takav potez pokrenuo je čitavu lavinu daljih dešavanja oko vojne imovine u Han Pijesku koja su rezultirala presudom Suda BiH.

Moji izvori tvrde i da postoji mogućnost da je lični interes pojedinaca u RUGIP-u samo iskorišten a da je neko sa vrha dao mig Geodetskoj upravi da krene u proceduru izlaganja kojom je imovina u Han Pijesku izgubljena za RS.

Zanimljivo je da je Republika Srpska odnosno njena vlast godinama propuštala priliku da perspektivne vojne lokacije uknjiži na Republiku Srpsku. To je Vladi predloženo 2009 godine od strane tadašnjeg rukovodstva Geodetske uprave. Takav prijedlog je odbijen. Ništa nije činjeno da se oteža upis vojne imovine na BiH. Taj posao Republika Srpske je i olakšala kada je Nebojša Radmanović kompletnu Arhivu bivšeg Geodetskog zavoda BiH koji je bio smješten u zgradi Predsjedništva prebacio u Arhiv BiH. Arhiva je po Dejtonu trebalo da bude podijeljena izmedju entiteta ali je ostala Bosni i Hercegovini. Zvanično nije mogla da bude korištena jer je morala biti podijeljena odmah nakon rata i zato je OHR pokušavao da udje u posjed arhiva u Geodetskoj upravi RS. 2008 i 2009 godine OHR u tome nije uspio. Priča je drastično drugačija nakon usvajanja Metodologije popisa i osnivanja Zavoda za statistiku BiH.


Priča oko vojne imovine u Republici Srpskoj je davno završena tvrde moji izvori i sada služi samo kao predmet političke trgovine.
Aktuelna vlast na čelu sa Miloradom Dodikom priču oko gubitka vojne imovine će da iskoristi za naredne izbore u Republici Srpskoj a problem će biti fakturisan Savezu za promjene koji uopšte ne shvata težinu igre tvrde moji sagovornici a shvatiće kada i priču o referendumu, prekasno.

Dok Milorad Dodik majstorski priprema priče i dogadjaje za 2018 godinu stranke Saveza za promjene prebrojavaju glasove unutar partija, raspuštaju (SDS) i poluraspuštaju odbore (PDP).
Vojnom imovinom su udareni a da nisu ni primjetili, slijede im udarci zvani Medjuentitetska linija i Treći entitet. Uskoro i o tome.


субота, 26. новембар 2016.

RUGIP nove smjene


Miloš Komljenović biće smijenjen sa mjesta direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove.
Novi direktor biće sin Bude Stankovića, Dragan.
DNS se nada da bi Komljenovića mogao da naslijedi njihov čovjek. To se neće desiti.


Sutra: kako je Srpska omogućila/inicirala gubitak vojne imovine u Han Pijesku.

уторак, 22. новембар 2016.

Novogodišnji kolaps u ministarstvu poljoprivrede


U ministarstvu poljoprivrede baš imaju ogromnih problema.
Za podsticaje iz 2016 godine do sredine novembra isplaćeno je samo 15,2 miliona KM. Još nisu isplaćena dva miliona duga iz 2015 godine za kapitalna ulaganja i veliko je pitanje kada će i da li će taj dug poljoprivrednicima biti isplaćen.
Možda, tvrde moji izvori, kada bude emitovana nova emisija obveznica 5.12.2016 godine. Budžet za poljoprivredu za ovu godinu predvidjen je u iznosu od 60 miliona maraka a poljoprivrednicima se duguje oko 47 miliona maraka.
Fiskalna godina završava 28 februara i male su, gotovo nikakve, šanse da Vlada do tada isplati ili bar značajno umanji dug prema poljoprivrednicima. Procjene su da će najmanje 35 miliona duga biti preneseno u sljedeću fiskalnu godinu. Do 28 februara ove godine Vlada je poljoprivrednicima ostala dužna za podsticaje 32 miliona. Taj dug još u potpunosti nije riješen.

Ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić voćarima je obećao da će im ove godine biti isplaćena odšteta za mraz ali ni od toga neće biti ništa. Voćari su insistirali na tri miliona, mogu biti više nego zadovoljni ukoliko dobiju i milion.
Šteta je procijenjena na 25 miliona na 1700 hektara voćnjaka.


Novca jednostavno nema.

понедељак, 21. новембар 2016.

Lukač o Vaskoviću, nakon pitanja dva novinara

Slobodan Vasković je saopštio da je iz bezbjednosnih razloga napustio zemlju. Da li imate ikakvih saznanja i kako komentarišete to da novinar zbog bezbjednosti mora da napusti zemlju? Danima tvrdi da mu je bezbjednost ugrožena.

Novinari imaju pravo da putuju kuda hoće, meni nije poznata činjenica da je ugrožen na bilo koji način niti je MUP-u RS prijavio nešto tako. Ja sam neki dan izjavio i to sada mogu da potvrdim, bilo koji novinar i bilo koji gradjanin u RS ako se osjeća ugroženim može da se obrati policiji i dobiće zaštitu.

Pretpostavljam da ste čitali njegove tekstove u kojima tvrdi da mu prijete ljudi iz vrha vlasti. Imate li informacije o tome?

Kao što sam rekao on nije prijavio ništa od toga zvanično. On mnoge tekstove postavlja na svom portalu i ima svoje vidjenje situacije ali ako se osjeća ugroženim on ili bilo ko od članova njegove porodice po bilo kom pitanju mora zvanično da se obrati policiji RS. Mi ćemo svakako provesti istragu bez obzira ko ga ugrožavao, njega ili bilo koga drugog, i pružiti mu zaštitu.

U nekoliko navrata ranije prijavljivao je napade na svoju bezbjednost. Da li su ti slučajevi istraženi?

Ne znam na kada mislite, kada je to bilo?

U proteklih godinu dana dva napada, jedan na Vlašiću automobilom drugi u centru grada. Fizički nasrtaj.

Ja sam to vidio samo na njegovim portalima. Zvaničnu prijavu u ministarstvu nisam vidio niti smo uspjeli da dokažemo da se nešto tako desilo. Dajte samo konkretne dokaze ako ih ima i mi ćemo provesti svaku istragu u skladu sa našim ovlaštenjima i pronaći onoga ko ugrožava bilo koga, da li od naših gradjana a naročito od vas novinara bez obzira o kome se radi i ko ima svoje mišljenje o političkoj situaciji. Da li se to nama svidjelo ili ne naša dužnost je da radimo na zaštiti naših gradjana svakako i novinara i to ćemo i uraditi.