Prva etapa ekološke katastrofe je urađena: Počela izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Plivi
Foto: Boro Marić, Facebook
Novo narušavanje prirode upravo se dešava. Naime, prije nekoliko dana počela je izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Plivi kod Šipova.
Ova vijest nija imala bitniju medijsku pažnju, kao da smo navikli da je normalno da uništavamo prirodna blaga koja imamo.
Iako su ekološke posljedice nesagledive, bageri su započeli svoj rad. Povodom toga pokrenuta je i peticija da se zaustavi ova izgradnja, a građani se pozivaju da potpišu ovu peticiju.
Iako su ekološke posljedice nesagledive, bageri su započeli svoj rad. Povodom toga pokrenuta je i peticija da se zaustavi ova izgradnja, a građani se pozivaju da potpišu ovu peticiju.
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da se gradi MHE Glavica na rijeci Plivi, uzvodno od Šipova. Investitor je BBB doo Šipovo koji je dobio ekolosku dozvolu za izgradnju MHE instalisane snage od cca 1.5 MW.
Posljedice izgradnje ove MHE će, kaže Viktor Bjelić, svakako da se očituju na biljnom i životinjskom svijetu koji živi u i kraj vode, a trenutno u fazi gradnje je prisutna devastacija korita i obala rijeke, te zamućenost vode što utiče na fizičko-hemijske karakteristike Plive.
Posljedice izgradnje ove MHE će, kaže Viktor Bjelić, svakako da se očituju na biljnom i životinjskom svijetu koji živi u i kraj vode, a trenutno u fazi gradnje je prisutna devastacija korita i obala rijeke, te zamućenost vode što utiče na fizičko-hemijske karakteristike Plive.
“Za rijeku ovo znači da se u njenom koritu vrše građevinski radovi na izgradnji ustave (manja brana) i derivacionog kanala kojim se usmjerava 90% vode na mašinski dio, tj. turbine. Pojednostavljeno, izgradnja takve MHE izgleda ovako: teška mehanizacija dolazi usred netaknute prirode. U koritu i na obali u dužini od najčešće 2 do 4 km uništava se sav biljni i životinjski svijet, pa u roku od nekoliko mjeseci umjesto neprohodne „džungle“ od vrbinog i ostalog drveća dobije se kanalisana rijeka sa golim priobaljem, koje je tad podesno za rast invazivnih vrsta ali i moguću eroziju zemljišta. Prva etapa ekološke katastrofe je urađena - nestalo je nekoliko stotina/hiljada primjeraka drveća i obalne vegetacije”, kaže za BUKU Bjelić.
On kaže da su posljedice remećenja prirodnih tokova (nadzemnih i podzemnih voda) bukvalno nesagledive, a što je najgore, nema ni nagovještaja da će se iko od nadležnih zainteresovati za ovu problematiku, već će bez sagledavanja šire slike i izlaska na teren da izdaju dozvole za gradnju MHE.
Otimanje rijeke, film o MHE Medna :
