четвртак, 30. новембар 2017.

Pivo poslije basketa- propast sporta u Srba

Basket je bio loš. Ubiše nas prozori FIBE. Pivo kod Zoke, medjutim, uvijek je hladno.

-Ljudi ja sam danas bio katastrofa, ubi me tempo samo ću se srušiti jednom
- Vidim ja da si ti problijedio skroz
- Dobro je sd sam OK, vraća pivo u život
- Nego jeste li skontali da je ( ) počeo prenose indijske lige u fudbalu
- O čovječe pa na šta to liči
- Da ti pravo kažem bolje izgleda od naše lige
- Dobro to i nije teško
- Ne, ozbiljno krcati stadioni...
- Znate li da je indijska liga u kriketu najgledaniji sport, u prosjeku, na svijetu
- Njihov kriket, čini mi se američki fudbal poslije
- Realno ljudi pune stadione u čitavom svijetu, pogledaj po Evropi
- Samo kod nas prazno sve
-Od moje žene ujak u Frajburgu živi, svake nedelje kada su domaćini ide na utakmicu, Druga liga
- To je tamo kultura življenja, skupi se pedeset hiljada ljudi, uživaju, troše, obrće se stotine hiljada evra po utakmici
- I onda se mi čudimo kako klub kupi igrača od deset miliona, pa kupi jer ljudi plaćaju da gledaju i plaćaju čitav doživljaj subotom ili nedeljom. pivo, kobasice, dresovi, šalovi
- A mi kad vidimo njihove navijače odmah vidi ovih seljaka indijanaca pojma nemaju
- A kod nas na Borcu 1000 ljudi, pola gleda kako da udje džaba a više od 5 maraka na stadionu potroši možda sto ljudi. I kaže hoće kvalitet.
- Isto ti je i u Beogradu. Ti na Marakani sve i da hoćeš ne možeš potrošiti para, nema piva, nema hrane, ja idem 20 godina nikad nisam potrošio marke osim karte. bijeda šta ćeš.
- Ajmo ljudi ustajem rano počeo sam sebi praviti klopu pa nosim na posao. Troje jaja, čvaraka, sira nekog. Isplati se jebiga.
- Isplati da, potroši se bruka para na hranu i kafe.
- Pravim ja već par dana. Izgotivim se fino. ako bude plata sutra onda poslije mogu i nešto normalno otići da jedem.
- Zoka ajd naplati života ti.

уторак, 28. новембар 2017.

Epilog agonije u Potkozarju, nakon 50 dana stigla voda


Agonija mještana sela Potkozarjaje okončana nakon pedeset dana. Toliko dugo je ovaj kraj Banjaluke bio bez vode o čemu sam napisao nekoliko tekstova. Početkom oktobra na vodovodnom sistemu je nastala havarija, prvo niko nije reagovao, onda su reagovali mještani, pa se u sve uplela politika jer su i lokalni mjesni političari bitni ukoliko je njihova stranka dovoljno snažna.

Dara je, medjutim, prevršila mjeru pa su potpisivane peticije, mještani su prijetili protestima ispred gradske uprave, policija u Ivanjskoj je privodila i saslušavala a voda nije dolazila. Sreća u nesreći je ta što dio sela ima gradsku vodu, sa njim i škola a odredjen broj kuća ima bunare u dvorištima pa niko nije umro od žeđi.

Gordijev čvor razvezao je novopostavljeni direktor Vodovoda Zoran Popović koji je uspio da radnika koji je prije havarije, za koju nije odgovoran, održavao vodosistem odobroljovi da pomogne u riješavanju kvara jer to radnici Vodovoda nisu uspjevali duže od mjesec dana. 

четвртак, 23. новембар 2017.

Foto: Talić na Konvenciji predstavio Poligraf




Pivo nakon basketa, razgovor ogorčene četvorke

Počinjem da sumnjam da ne idemo na pivo zbog basketa već da na basket idemo zbog piva poslije basketa. Kako god, pivski razgovori su uvijek ugodni naročito nakon muškog znojenja bez tuširanja, u staroj sali gdje je trica još uvijek na šest metara.

-Ljudi, Ceca pjeva u T------ za Novu godinu. 110 evra ulaz po osobi.
- Koliko?
-110 evra stari, 220 maraka jebenih samo za ulaz.
-čuo sam da je konzumacija pića neograničena
- daj čovječe, bez obzira, ko to u Banjaluci može da plati
- mogu djeca novopečene elite. Mogu samo da zamislim na šta će to da liči
- ma biće tu i političara, dekana, profesora
- čovječe božji znaš li ti koliko se tu love vrti
- ne mogu ja, meni ne ide u glavu da neko ovdje ima toliko para
- odakle neko može kupiti pošteno u Banjaluci auto od sto, dvjesta hiljada. Nema šanse. Koliku god platu da ima.
- pa dobro, sigurno ima odredjen broj ljudi što pošteno mogu zaraditi tolike pare
-ima naravno ali nema na hiljade, ovdje svaki dan gledaš sina od onog, kćerku od onog kako voze bijesna auta a sve poluretardirano to mene boli.
- eno sin od onog otvorio klub u onoj zgradi sa mnom u školu išao, momak majke mi veze sa životom nema
- jebiga nema ali kaže tati, tata ja bih malo tamo ja bih pokušao malo ovo a tata kešira
- sjećas se ti Čorba onog klinca što je dolazio u T? E, e taj...on ti je sad u Vladi, u mladima SNSD-a skupljao glasove i članove ja ne mogu da vjerujem. Momak nije znao gdje je šupalj.
- sve to stoji da nam idioti odredjuju sudbine ali pazi nije da mi svi zajedno nismo krivi, niko ne reaguje, svi ćutimo i samo konstatujemo.
-znaš šta mene najviše boli, ne boli mene što neko ima para, što vozi dobro auto majke mi ne smeta mi to. Ako je neko pametan i vrijedan neka vozi i treba. Mene boli što gledam takve likove kako glume elitu, puni para a ja petnaest godina radim već kao konj u šest svako jutro ustajem i šta imam- kurac.
- nemaš ti ovdje puno izlaza ili metak u čelo samom sebi kada poludiš ili na granicu pa bježi što dalje ili se prikloni pa skupljaj glasove pa malo kradi pa imaj i ti. Nema izbora.
-ma ne mogu ja sad uzeti ženu i dijete i bježati negdje, počinjati iz početka sve a ovdje gradiš kao nešto petnaest godina, jel sad trebam ići babama u Njemačku prati guzice a 16 godina sam u školu išao alo?
-tamo ćeš bar moći djetetu kupiti šta god poželiš
- ma ne možeš ti ovdje ni pametan uspjeti, ako nešto napraviš razvaliće te, što bi oni dozvolili konkurenciju
- ne znam, ja stvarno ne vidim kako ovo može opstati još dvadeset, trideset godina
-Zoka jel smetamo mi, koliko je sati
- provrijednili su se ovi iz komunalne obilaze često jebiga
-Ajd naplati života ti
-16.40
- u jebote ja nisam ponio novčanik
-ajde nema veze ti ćeš sljedeći put
- stvarno sam zaboravio ne muljam
-moglo bi se stati kod Klasa na burek
-ma joj bolan ne mogu, kasno je a i ustajem u pet i žena i ja smo prva smjena pa dok nju odvezem na posao.




среда, 22. новембар 2017.

Srpska kafe: Dolaze radari

Stiže stotinu radara na ulice RS: Milioni će se “sliti” u privatne džepove!


Ministarstvo unutrašnjih poslova RS u završnoj je fazi odabira partnera za posao nabavke stotinu radara!


Posao nabavke radara i instaliranja sistema biće odrađen po principu javno-privatnog partnerstva, u kojem će privatni partner da nabavi radare i instalira kompletan sistem a onda će, kada sistem počne sa radom, deset godina dijeliti zaradu sa ministarstvom.

Javni poziv za odabir privatnog partnera MUP je raspisao početkom juna ove godine a konkurs je zatvoren 17 jula. Još nije odlučeno koja kompanija će, od tri koje su se prijavile, dobiti posao sa MUP-om.

Čitav projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu stotinu radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina.

Naši izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti između ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.

Ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač rekao je da MUP traži privatnog partnera jer Vlada u ovom trenutku nema novac potreban za kupovinu radara a da su oni potrebni.

– Neće biti samo vezano za kontrolu saobraćaja i kontrolu brzine kretanja vozila već će to biti nadzorne kamere koje će snimati 24 sata prolazak svih vozila preko naših cesta, ulaze i izlaze iz naših gradova i na taj način ćemo imati bolju pokrivenost i kontrolu kretanja i kriminogenih osoba i onih počinilaca krivičnih djela koji izvrše krivično djelo bilo gdje u RS i ako su prošli vozilom mi ćemo to znati – rekao je Lukač.

Vlada je odobrenje na sklapanje javno-privatnog partnerstva dala u martu ove godine. Studijom ekonomske opravdanosti predviđeno je da stotinu radara godišnje, nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom, zarade 21 609 016 KM na osnovu predviđenih 745 084 kazni. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora između MUP-a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predviđena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni.

– Ta dobit biće ogromna, čak i do stotinu miliona u narednih deset godina – rekli su izvori našeg portala.

Opozicija je najavila da će tražiti poništenje javnog poziva za nabavku radara jer je prije svega čitav projekat, kako tvrde, u suprotnosti sa Zakonom o budžetskom sistemu RS. Član Odbora Narodne skupštine RS za bezbjednost Milanko Mihajilica rekao je da zabrinjava odluka Vlade kojom je dopušten ovaj posao jer je naplaćivanje kazni u isključivoj nadležnosti Republike Srpske.

– To je zaista suludo, mi smo imali namjeru da tražimo da se ta javna nabavka obustavi. Ona je štetna po Republiku Srpsku i u suprotnosti je sa Zakonom o budžetskom sistemu jer novčane kazne su u isključivoj nadležnosti RS i ne može sada neki tajkun blizak SNSD-u da dobije taj posao. Da on ubire 40 ili 50 odsto od novčanih kazni i da u narednih deset godina zaradi deset ili 15 miliona maraka i više. Valjda je trebalo urediti da se iz sredstava kojima se sada puni budžet od kazni u naredne tri godine sukcesivno kupi jedan broj radara i da se na taj način sredstva slijevaju u budžet Republike Srpske – rekao je Mihajilica.


Izvor našeg portala iz MUP-a tvrdi da Zakon o budžetskom sistemu neće biti prekršen jer će kontrola kamera i naplata kazni ostati u isključivoj nadležnosti MUP-a i da sa tim poslom privatni partner ministarstva, kako tvrdi, neće imati apsolutno ništa.

субота, 18. новембар 2017.

Srpska Kafe: Centar za razvoj i unapredjenje sela ostao dužan radnicima

Banjalučki Centar za selo radnicima ostao dužan više od 10 naknada!



Banjalučki Centar za razvoj i unapređenje sela nasamario je radnike koji su godinama radili na održavanju lokalnih vodovoda po banjalučkim selima, te im ostao dužan i preko deset naknada za rad!
– Mjesečna naknada iznosila je 250 maraka a radio sam na održavanju jednog sistema u okolini Banjaluke. Za to vrijeme trošio sam svoje gorivo, koristio svoje vozilo i gubio svoje vrijeme. Ostali su mi dužni za više od deset mjeseci – rekao je za SrpskaCafe jedan od radnika na održavanju vodosistema.

Radnici su, s vremena na vrijeme, pitali upravu Centra, u čijoj su donedavno nadležnosti bili vodovodi, šta je sa njihovim platama ali im je, kako su nam potvrdili, uvijek iznova obećavano da će sve biti izmireno.
– Poseban problem je taj što ugovori o djelu nisu obnavljani na mjesečnom nivou kako je bilo predviđeno, što su u Centru pravdali time da je lakše odjednom potpisati više ugovora, ali to nikada nije učinjeno. Kako su radnici radili bez ugovora sada ne postoji ni osnov da budu isplaćeni – ističu za naš portal oštećeni radnici.

U međuvremenu izvršena je transformacija ove gradske institucije iz Centra za razvoj i unapređenje sela u Centar za razvoj poljoprivrede i sela a Centar je izgubio nadležnosti u vodosnadbijevanju koja su prešla u nadležnost banjalučkog Vodovoda.

Direktor Centra Draško Ilić u razgovoru za portal SrpskaCafe kaže da u njegovom mandatu nije napravljen nikakav dug prema bilo kom radniku.

Podsjećamo, on je na čelu Centra od početka ove godine kada je na tom mjestu zamijenio Milenka Šarića. Ilić je prije toga bio odbornik SNSD-a u skupštini Banjaluke, dok je Šarić Centar vodio od njegovog osnivanja 2003 godine.

– Kada je izvršena primopredaja dužnosti meni nije ostavljen ni jedan zvaničan dokument o tome da postoje bilo kakva dugovanja pa i prema radnicima koji su održavali te vodovode. Za sve ostale informacije možete kontaktirati bivšeg direktora Centra gospodina Šarića – rekao je Ilić.

Milenko Šarić, iako više nije direktor, ostao je u Centru za razvoj poljoprivrede i sela.


– Svi rukovodioci vodovoda koji su imali potpisane ugovore svakako su isplaćeni – rekao je Šarić za SrpskaCafe.

Na pitanje kako je moguće da su radnici radili bez potpisanih ugovora, kako tvrde, i da zbog toga sada i ne mogu biti isplaćeni za svoj rad, Šarić je rekao da je zatečen.

– Sada ste me zatekli, ne znam da li je to moguće. Sve je moguće, ali morao bih da znam imena ljudi o kojima se radi da bih bilo šta mogao više da kažem – rekao je Šarić.


U banjalučkom Vodovodu su nam nezvanično rekli da je tačno da je održavanje seoskih vodovoda sada u njihovoj nadležnosti ali da isto tako oni nemaju nikakvu obavezu prema radnicima koji su radili na održavanju tih sistema. Razlog za to je činjanica da sa njima nisu ni sklapali bilo kakve dogovore ili potpisivali ugovore jer je to sve rađeno u vrijeme kada je vodosnadbijevanje bilo u nadležnosti Centra za razvoj i unapređenje sela.

петак, 17. новембар 2017.

Iz arhiva Nabavka radara 16 jul

недеља, 16. јул 2017.

MUP nabavlja 100 radara, kupuje privatni partner zarada se dijeli


Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske traži privatnog partnera sa kojim će ući u posao nabavke stacionarnih i prenosivih radara. Privatni partner će u poslu od deset godina zaraditi milione maraka. Čitav projekat nazvan je „Unaprijedjenje bezbjednosti saobraćaja upotrebom radarskih uredjaja i primjenom savremenih tehnologija za evidentiranje prekršaja, prenos i obradu podataka o prekršajima“.
Javni poziv raspisan je 06.06 ove godine a otvoren je do 17. jula. Tada će na osnovu pristiglih ponuda biti razmotreno koji od javnih partnera ima najbolju ponudu, odnosno ko će zajedno sa MUP-om ući u više nego isplativ posao.

Projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu 100 radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina. Moji izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti izmedju ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.


Studijom ekonomske opravdanosti predvidjeno je da 100 radara godišnje nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom zarade 21.609.016 KM na osnovu predvidjenih 745.084 kazne. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora izmedju MUP.a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predvidjena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni. Moji izvori tvrde ta dobit biće ogromna čak i do stotinu miliona u narednih deset godina.


Radari bi trebalo da budu postavljeni širom Republike Srpske. Biće postavljani u tri etape.

четвртак, 16. новембар 2017.

Dragan Ćutković pisao ministru Mirjaniću- bruceloza i vakcine


Postovani gospodine ministre,ja sam Dragan Cutković iz Donjih Kola,Banjaluka.

Od 08.10.2017.imam problem sa brucelozom,poceli su pobacaji, u stadu koza. Naime koze su vakcinisane protiv bruceloze 30.8.2017. i do danas je 20 koza pobacilo i 1 je uginula.Napominjem da su 2 koze pobacile,a ostale su gravidne nakon vakcinacije.

Gradska veterinarska inspekcija mi je odredia karantin i poduzeli su sve te nekakve mjere radi ispitivanja,Po mom laickom misjenju,a ja sam covjek seljak-čobanin,to vam je isto da nekome date da jede supu čačkalicom.
Jer se ne poklapaju rezutati Instituta Vaso Butozan sa rezultatima koje sam privatno radio. Analiza uzoraka krvi se ne vrsi kod vakcinisanih životinja,jer ce sve biti pozitivne,a u krvi se ne mogu izdvojiti vrste Brucelle...

Karantin mi je ukinut 08.11.2017.usmeno telefonom,a rjesenje trebam da cekam do 30.11.2017,tako mi je juce saopsteno i izdat Zapisnik.

U tom zapisniku se navodi da mogu upotrebljavati mlijeko,ali ga moram prokuvavati-zasto,ako su koze zdrave?
Rekli su mi da mi NE MOGU garantovati da ce koze biti negativne na brucelozu,nakon tog perioda predvidjenog u uputstvu. Naime,tvrdii su mi da je to 6 mjeseci,a sad kazu 7 mjeseci.Meni nije bitno koliko je,ja od sebe dajem jos 15 dana,ali koze moraju biti negativne.

Lično mi se čini da je ovo nekakav eksperiment,sličan onima koje je vrsio dr Mengele a da sam ja i svi ostali mjestani koleteralna šteta,ako eksperiment ne uspije.

Zamolio bi vas da ako zelite pomognete,da barem dobijem to rijesenje,kako bi dalje nastavio spor,a ako ne želite,jer mozda svim ovim ugrozavate i sebe,ja vam iskreno zelim sve najbolje.

Daće Bog,pa ce se i ovo zavrsiti dobro po sve.
Pozdrav.


среда, 15. новембар 2017.

Srpska kafe: Banjaluci prijeti gubitak

SrpskaCafe istražuje: Banjaluci prijeti ogroman finansijski gubitak!



Spor sa Autoprevozom

Grad Banjaluka će, ukoliko izgubi spor sa Autoprevozom, ostati bez desetina miliona maraka i jedne od najatraktivnijih preostalih lokacija u strogom centru grada!


Riječ je o parceli od dvadeset i tri dunuma na kojoj su trenutno dva najprofitabilnija parkinga u gradu i zgradi u kojoj se nalazi Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Razlog za zabrinutost predstavlja nevjerovatan podatak, da i dalje niko ne uspijeva pronaći originalni Ugovor o zamjeni imovine!

Čitav postupak odlukom Ustavnog suda BiH, koji je prihvatio raniju apelaciju Autoprevoza, vraćen je na početak a grad će, ukoliko presude na prvostepenom organu ponovo budu u korist Autoprevoza, pored imovine izgubiti i milione zbog odštete. Naime, kako tvrde izvori portala SrpskaCafe, u takvom scenariju grad bi morao platiti privatnom preduzeću odštetu zbog uzurpacije imovine posljednjih desetak godina, koliko traje spor.

Deset godina sporenja

Inače, dva parkinga koja se nalaze na spornom zemljištu, na godišnjem nivou zarade oko 40 odsto ukupnih gradskih prihoda od parkiranja, koji u prosjeku iznose oko tri miliona maraka.

– Shodno tome, ukoliko proces završi negativno po interese grada, Banjaluka će pored gubitka lokacije, izgubiti i dodatnih oko 12 miliona maraka, koliko su u posljednjih deset godina zaradila ta dva parkinga, jer to privatni vlasnici Autoprevoza mogu posmatrati kao štetu koju su pretrpjeli. Plus saobraćajnica koja prolazi po sredini dvije parcele – rekao je izvor portala SrpskaCafe, koji je upućen u kompletan sudski proces.

Spor između grada i Autoprevoza predstavlja jako dugotrajan sudski proces, koji traje već preko deset godina.

– On je sa Ustavnog suda BiH vraćen na Osnovni sud. Taj sud je dalje bez provođenja ponovne rasprave zaključio u korist druge strane. Sad je ponovo u toku dalji postupak. Koliko i kako će trajati ne znam, grad i dalje tvrdi da se radi o zemljištu koje pripada njemu. Smatramo da je grad ostvario pravo, da su izvršene isplate i da to ne treba da po privatizaciji pripadne nekim drugim licima – rekao je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

Proces dokazivanja vlasništva nad spornim lokacijama traje od 2004. godine kada je grad tužio Autoprevoz i zahtjevao upis vlasništva nad pomenutim parcelama. Okružni privredni sud u Banjaluci je taj zahtjev grada odbio tek 2012. godine, jer nije prihvaćena kopija Ugovora iz 1979. godine, kojim je Autoprevoz pravo korištenja nad parcelama prenio na grad a zauzvrat dobio lokaciju na kojoj se sada nalazi autobuska stanica.

Ono što je nevjerovatno jeste to da su iz arhiva nestali svi originalni dokumenti u ovom slučaju!

Nestali svi originalni dokumenti

Ono što je nevjerovatno jeste to da su iz arhiva nestali svi originalni dokumenti u ovom slučaju!

Viši privredni sud prihvatio je žalbu grada ali je u konačnici nakon apelacije Autoprevoza Ustavni sud BiH osporio presudu Višeg privrednog suda i predmet vratio na početak.

Pored pomenutog, grad vodi još nekoliko sporova u vezi gradskog zemljišta. Okružni sud u Banjaluci poništio je ranije rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove kojim su parcela i zgrada u Grčkoj ulici dodijeljeni preduzeću „Naš dom“. Grad tvrdi da je vlasnik sporne parcele, dok RUGIP mora donijeti novo rješenje.


– To je samo jedan od predmeta u kojem vodimo borbu za gradsku imovinu. Od početka smo bili sigurni da smo u pravu jer postoji valjana evidencija o vlasništvu grada, kao i presuda Vrhovnog suda u našu korist – rekao je gradonačelnik Banjaluke, nakon odluke Okružnog suda.

Okružni sud je, prije svega, predmet vratio RUGIP-u na ponovno odlučivanje jer je u čitavom procesu izbjegnuto obavještavanje grada o toku postupka. Grad nisu obaviještavali ni Geodetska uprava ni zamjenik Pravobranioca sa sjedištem u Banjaluci.

Zbog ovog slučaja krajem oktobra uhapšeni su funkcioneri Geodetske uprave Dragan Grulović, Aleksandar Deurić i Željka Milinković, a ranije i nekadašnji zamjenik Pravobranioca Mirko Stojčinović, kao i njegov nekadašnji pomoćnik Borislav Jeličić.

Epilog u oba slučaja, i spora sa Autoprevozom i zgrade u Grčkoj ulici, tek slijedi. Ostali sporovi će se tek naći na dnevnom redu u narednom periodu.


Dobar korak gradske administracije

Posljednja presuda, u korist grada, u slučaju zgrade u Grčkoj ulici, prema riječima predsjednika banjalučke Skupštine Zorana Talića, predstavlja dobar korak gradske administracije u pokušaju zaštite imovine grada.

– Samim tim, i procesi koji se vode, a u kojima su i Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove i Pravobranilaštvo su dokaz da je gradska uprava na putu da zaštiti kompletnu svoju imovinu – tvrdi Talić.

уторак, 14. новембар 2017.

Vakcine krive za brucelozu u Donjim Kolima!?



Dragan Ćutković iz Donjih Kola kod Banjaluke i dalje čeka epilog situacije u kojoj se našao. 8 oktobra u njegovom stadu koza otkrivena je bruceloza. Dragan je sam prijavio da mu je stado oboljelo jer je u to posumnjao nakon što su koze počele da pobacuju.
Institut Vaso Butozan utvrdio je kontrolom da su sve koze u stadu zaražene brucelozom jedan privatni institut koji je angažovao Ćutković utvrdio je brucelozu kod 51 od 53 koze.
Ćutkoviću je naredjeno da koze smjesti u karantin što je on i uradio. Čekali su se dodatni rezultati iz Zagreba.

Rezultati analize u Zagrebu pokazali su da koze nisu zaražene brucelozom. Tu nastaje dodatni problem. Posebna priča je ta kako su domaći instituti otkrili brucelozu dok je u Zagrebu utvrdjeno da bruceloze ipak nema. Navodno su domaći stručnjaci u Banjaluci analizu radili vadjenjem krvi što nema nikakvog smisla jer se kod vakcinisanih koza u krvi ne može izdvojiti tipovi bruceloze.

Posljednjih desetak dana Dragan Ćutković obilazi sve nadležne institucije u Banjaluci od ministarstva, gradske veterinarske inspekcije, Instituta Vaso Butozan. Kaže da mu je usmeno ukinut karantin, da nadležni inspektori tvrde da su koze zdrave ali da niko o tome neće da mu izda zvaničnu potvrdu. Ćutković ne zna šta da radi i plaši se, rekao mi je, da neko ne oboli zbog njegovih koza i nemara države. Ćutkovića plaše i sudom i savjetuju mu da se drži podalje od medija. Srećom, koliko sam uspio da shvatim, Ćutković se o svemu podrobno informisao i kod inostranih stručnjaka pa ne odustaje tako lako.

Inače, stado Dragana Ćutkovića vakcinisano je vakcinom Oceruv koju nikako, pojasnili su mi stručnjaci, ne bi trebalo koristiti za vakcinaciju koza već isključivo ovaca jer su koze izuzetno osjetljive na bilo kakve lijekove a pogotovo na žive vakcine kakva je Oceruv. Pogotovo se ne bi smjele vakcinisati gravidne životinje što jeste bio slučaj u stadu Dragana Ćutkovića.

2012 godine iste vakcine kojima je vakcinisano stado u Donjim Kolima napravile su pomor medju kozama u Federaciji BiH. Koze su vakcinacijom protiv bruceloze a oboljele su od nepoznatog tipa bruceloze.

http://www.poljoprivreda.ba/info-servis-korisno-63/13-stostvo/7722-zbog-neprovjerenih-vakcina-veliki-broj-koza-u-bih-zaraen

http://vkovacevic.blogspot.ba/2017/11/bruceloza-u-donjim-kolima.html

субота, 11. новембар 2017.

Srpskakafe: Potkozarje mjesec dana bez vode

Potkozarje mjesec dana bez vode: Bez riješenja i odgovornosti!

Potkozarje


Veći dio Potkozarja duže od mjesec dana nema vodu, još od kada je početkom oktobra nastala havarija na sistemu vodosnadbijevanja sa izvora Sigovac, a priča o uzroku i odgovornima, gura se u drugi plan!


Desetak mještana je tada tvrdilo da je kolaps nastao jer je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Đurađ Ivić provalio u šahtove, odvrnuo sve ventile, da bi onda, usljed ogromnog pritiska, nastala havarija, koju već mjesec dana niko ne uspijeva da riješi.

Ivić, koji je na posljednjim izborima za Savjete MZ izabran u ime SNSD-a, demantovao je svoju umješanost oko havarije koja je nastala u sistemu vodosnadbijevanja ovog sela. Demantovao je i navode mještana da se poziva na bliske veze sa gradonačelnikom Banjaluke Igorom Radojičićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem.

– Ja sam samo uočio kvar i o tome obavijestio banjalučki Vodovod – rekao je Đurađ Ivić.

Djuradj Ivić i gradonačelnik Banjaluke


Kako portal SrpskaCafe nezvanično saznaje, radnici Vodovoda ne uspijevaju locirati, a samim tim ni otkloniti, kvar koji je nastao na mreži, jer se radi o kilometrima vodovodne mreže i gotovo devastiranim sistemom, nastalim pod ogromnim pritiskom, do koje je došlo odvrtanjem ventila, nakon čega je ona svom silom projurila kroz cijevi.

– Jasno nam je šta se dogodilo, ali samo, nažalost, nemoćni – rečeno je nezvanično za SrpskaCafe iz Vodovoda.

Mještani Potkozarja u posljednjih mjesec dana alarmirali su i Gradsku upravu i Vodovod i Centar za razvoj i unapređenje sela, međutim, za sada bezuspješno.

– Još uvijek nemamo vodu. Sreća u cijeloj priči je što dio sela ima gradsku vodu, na koju je priključena i seoska škola, ali i u tome što dio domaćinstava ima bunare u dvorištima pa stanovništvo za sada ima vodu za piće. Sve ostalo veliki je problem – rekli su za naš portal mještani ovog sela.

Stanovnici nekoliko sela Potkozarja skupili su 500 potpisa koje će odnijeti gradonačelniku Igoru Radojičiću i načelniku Odjeljenja za komunalne poslove Petru Bilčaru, a kako saznajemo, traže i smjenu predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Đurađa Ivića.

mještani se snalaze kako znaju i umiju



Gradonačelnik Banjaluke priznaje da postoji problem vodosnadbijevanja na ovom području ali ne želi da ulazi u priču oko nastanka problema. Tvrdi i da je priča u dobroj mjeri ispolitizovana.

– Meni je žao što se situacija do kraja politizovala i što smo došli u situaciju da je priča o vodi otišla u drugi plan. Tamo se dvije ili čak tri političke partije, narodski rečeno, nadgornjavaju oko vodovoda. U osnovi bi trebalo da se tehnički riješi pitanje i obezbjedi voda građanima a to što se tamo vodi politička borba oko toga ko će voditi mjesnu zajednicu zaista ne bi trebalo imati veze sa vodovodom. Što se nas tiče, uradićemo sve ono što je tehnički moguće da se voda obezbjedi građanima. Takođe, pozivam i sve da se okanu političke borbe na račun vode – rekao je Radojičić.

Nadležnost nad vodosistemom Sigovac sa kojeg se napaja Potkozarje sada ima banjalučki Vodovod, a do prije nekoliko mjeseci o tom sistemu brigu je vodio Centar za razvoj i unapređenje sela.

Posebno je zanimljivo da se u drugi plan pokušava gurnuti priča o uzroku same havarije. U banjalučkoj policiji su u nekoliko navrata saopštili da oni nisu dobili nikakve informacije o počinjenom krivičnom djelu provale u šahtove, dok su u policijskoj stanici Potkozarje ispitivali pojedince, ali nisu došli do nikakvih saznanja. U policiji su demantovali da veliki uticaj na njihove pripadnike u Potkozarju ima već pomenuti Đurađ Ivić.

Predsjednik Skupštine grada Zoran Talić potvrdio je za naš portal da prati problem oko vode u Potkozarju te najavio posjetu toj mjesnoj zajednici.

Zoran Talić


– Razgovarao sam sa ljudima iz Potkozarja, pojedinci su me kontaktirali da me upoznaju o problemu koji posljednjih mjesec dana imaju sa vodom. Razgovarao sam i sa direktoricom Vodovoda. Jedino šta u ovom trenutku mogu da kažem jeste da taj problem mora biti riješen. Planirao sam i posjetu tom kraju i nadam se da ću to i učiniti uskoro, čim pronađem dovoljno vremena – rekao je za SrpskaCafe Talić.


U banjalučkom Vodovodu, u međuvremenu, u toku je smjena aktuelne direktorke Branke Trninić, a na njeno mjesto biće postavljen Zoran Popović, aktuelni odbornik SNSD-a u gradskoj Skupštini.x

петак, 10. новембар 2017.

Iz arhive: Razgradnja Univerziteta: uloga Medicinskog fakulteta

петак, 13. јануар 2017.

Zarada Medicinskog fakulteta- uslov studiranja 4000 maraka

Medicinski fakultet u Banja Luci na pravom je putu da postane ništa drugo do privatni fakultet. Ne doslovno ali na njemu će prema svemu sudeći moći da studira bilo ko ko bude imao dovoljno novca a to je praksa koja važi za gotovo sve privatne fakultete u Republici Srpskoj.
O čemu se radi?


Ove godine na banjalučkom Medicinskom fakultetu bilo je mjesta za upis 120 novih studenata.
Dvadeset njih koji su imali najbolji rezultat donesen iz srednje škole kombinovan sa prijemnim ispitom neće plaćati studiranje odnosno biće na budžetu. Tu nema ništa sporno. 

Sedamdest studenata koji nisu medju najboljih dvadeset studiraće na način da će država sufinansirati njihovo školovanje a sami studenti će godinu plaćati 2000 maraka. Najmanje 18000 maraka će da plate studenti pojedinačno za sve godine studiranja. Ukupno godišnje po ovom osnovu Medicinski fakultet će da zaradi 140 000 maraka.

Biće omogućeno studiranje za još trideset kandidata koji su ostali ispod crte odnosno nisu znanjem zadovoljili da budu primljeni ali ukoliko sami plate svoje studiranje u ukupnom godišnjem iznosu od 4000 maraka. Pojedinačno svaki student najmanje će da za sve godine studiranja uplati 24000 maraka a godišnje će na samofinansirajućim studentima ispod crte fakultet da zaradi 120 000 maraka.

I sufinansirajući i samofinansirajući studenti studiranje će plaćati čitavo vrijeme studiranja. Ukupno će godišnje Medicinski fakultet da zaradi 260 000 maraka. Milionski iznos i više samo na jednoj generaciji.

Zvuči korektno omogućiti i onima koji nisu uspjeli da se nadju iznad crte da probaju da završe fakultet ali nastaće ogroman problem, tvrde stručnjaci, na način da će bilo ko ko želi a nema osnovno znanje za medicinu imati šansu da završi fakultet. Potrebno je samo da ima potreban novac i da sačeka da oni koji su ispred njega a nemaju novac odustanu od studiranja.

Potencijalno se stvara dugoročan problem za zdravstvo Republike Srpske koje je ionako suočeno sa odlaskom kvalitetnog kadra. Taj kvalitetan kadar biće očigledno zamijenjen hiperprodukcijom medicinara na Medicinskom fakultetu u Banja Luci.

Plan je da se sljedeće godine cijena studiranja za studente koji ostanu ispod crte poveća na 6000 maraka. Dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci je bivši ministar zdravlja RS Ranko Škrbić.

Ova odluka o naplaćivanju studiranja studentima ispod crte objavljena je u decembarskom broju Službenog glasnika.





Medicinski fakultet je sa studentima koji plaćaju studiranje 4000 maraka zaključio Ugovor o studiranju.

четвртак, 9. новембар 2017.

Iz arhive: Razgradnja banjalučkog Univerziteta

Danas i sutra objaviću nekoliko tekstova koje sam već objavio ove godine a u vezi su sa današnjim dešavanjima na banjalučkom Univerzitetu.
уторак, 07. фебруар 2017.

Pokušaj razgradnje Univerziteta!

Republika Srpska neće dobiti novi zakon o visokom obrazovanju. Petnaest mjeseci rada na novom zakonu bačeno je niz vjetar jer je Vlada 2 februara donijela odluku po kojoj odustaje od novog zakona.
Odustajanje od zakona rezultat je, saznajem, nevjerovatnih pritisaka na resorno ministarstvo da se kroz mnoštvo amandmana omogući razgradnja dva postojeća javna univerziteta. Prije svega onaj banjalučki. 


Univerzitet u Banja Luci na prijedlog Zakona podnio je nekoliko amandmana za koje je u ministarstvu prosvjete ocjenjeno da idu na štetu kvaliteta visokog obrazovanja a za konačan cilj imaju razgradnju Univerziteta i davanje mogućnosti pojedinim fakultetima koji imaju nekoliko studijskih grupa da organizuju sopstveni univerzitet. Tako bi na primjer mogli da imamo banjalučki Medicinski univerzitet ili banjalučki Univerzitet nauka i umjetnosti. Primjeri nisu slučajno navedeni.

Moji izvori tvrde da je ovaj pokušaj razgradnje Univerziteta izuzetno opasan i da bi u izrazito loš požaj stavio neke manje fakultete koji bi ostali u sastavu aktuelnog Univerziteta u Banja Luci. Novi univerziteti koji bi nastali postali bi pravno lice i imali bi sopstvene račune i mogućnost apsolutnog upravljanja sredstvima. Sada tu mogućnost nemaju jer nad njima postoji vrhovna vlast Univerziteta.
Kada plaćate bilo šta na bilo kom fakultetu na računu piše da je primalac Univerzitet a ne taj fakultet.

Iz ministarstva prosvjete saopštili su da ostavljaju vremena da se dva javna Univerziteta u Republici Srpskoj pokušaju dogovoriti i usaglasiti svoje stavove. Univerzitet u Istočnom Sarajevu protivio se amandmanima koje je predložio Univerzitet u Banja Luci. Rektor tog Univerziteta Radoslav Grujć rekao je da se protivi razgradnji Univerziteta i stvaranju desetak manjih.


P.S. Sa banjalučkog Medicinskog fakulteta još nisu odgovorili na pitanja u vezi sa novom upisnom politikom po kojoj medicinu u Banja Luci mogu da studiraju i oni studenti koji nisu zadovoljili znanjem na prijemnom ispitu ali ukoliko godinu studiranja plate 4000 maraka.

Sloboda Veri, Sloboda u osipanju, Zima dolazi

Banjalučkim odbornicima kako su smanjene naknade izgleda da se povećao obim posla. Šalu na stranu, posljednja sjednica lokalnog parlamenta trajala je dvadeset časova sam nastavak sjednice koji je održan u ponedeljak trajao je 12 časova. Novo skupštinsko rukovodstvo očigledno je uvelo nove standarde kako će to na kraju sve da ispadne pokazaće vrijeme.

Sedmica za nama u banjalučkoj gradskoj skupštini donijela je nekoliko gorućih tema u gradu na Vrbasu. Prva i najvažnija, bar što se tiče konkretnog riješavanja problema gradjana, je svakako grijanje. Banjalučani su nezadovoljni grijanjem i to nezadovoljstvo je opravdano jer je grijanje sada već po tradiciji loše, u pojedinim dijelovima grada i očajno ali na žalost to je surova realnost jer se nova Toplana i dalje gradi a stara je klinički mrtvo preduzeće kako je prije nekoliko dana rekao gradonačelnik Igor Radojičić. Radojičiću treba skinuti kapu za nekoliko stvari, naravno da njegov posao nije bezgrešan, a jedna od njih je ta što je zaustavio saradnju Grada sa naftnim lobijem koji je Gradu godinama prodavao mazut a Toplana se zajedno sa Gradom u kontinuitetu zaduživala. Radojičić je presjekao i trpi kritike zbog toga što je grijanje loše jer nova Toplana još nije počela da radi. Te kritike mora da istrpi i vjerovatno ih je bio svjestan prije ulaska u posao. Prave kritike ili pohvale može da očekuje tek kada se vidi da li je pogodio sa projektom Toplana. O tome da li i kada neko treba da odgovara zbog situacije u kojoj se Toplana našla i zbog cijena po kojima je od dobavljača nabavljan mazut možda će se pričati jednog dana.

Toplana je bila tema posebne sjednice na kojoj je grad izdao odredjene garancije i ta priča će do Nove godine još biti aktuelna.

foto: Grad Banja Luka



Skupština grada je na redovnoj sjednici usvojila izvještaj o radu Centra za predškolsko obrazovanje iako je bilo nekoliko oštrih primjedbi na račun Uprave ove ustanove, prije svega na njihov odnos sa radnicima i roditeljima. Predsjednik skupštine Zoran Talić ponovio je da insistira na konačnoj transparentnosti upisne politike i lista za upis u vrtiće. Taj problem aktuelan je godinama i to nije nešto što se može riješiti gradnjom još dva vrtića kako je u jednom nedavnom intervjuu najavio Radojičić za sljedeću godinu. To je nešto što treba da bude riješeno na nivou Grad- Centar.

Zanimljivo, ni najmanje nevažno, jeste to da je sa skupštine povučena odluka o izboru direktora Centra za socijalni rad. V.D. ostaje Dalila Bojić-Rold koja je u mandatu Vere Sladojević bila pomoćnik direktora. Usvajanje odluke čeka SNSD-ov Vladimir Kajkut.
Izbor novog direktora onemogućen je zato što smjenjena direktorica Centra, Vera Sladojević, nije uskladila statut ustanove sa Zakonom. 

Vera Sladojević, inače, bila je tema posljednjeg zasjedanja jer su u Klubu Sloboda, prije svega Budimir Balaban insistirali na tome da je Sladojevićka, za koju se veže nekoliko afera u Centru, smjenjena nelegalno i prije bilo kakve potvrde pravosudnih institucija o njenoj umješanosti u te afere. Balaban nije u krivu što se toga tiče ali Sladojevićka nije smjenjena zbog procesa koji je protiv nje vodjen već zbog velikog broja pritužbi radnika Centra na njen rad i nekoliko stvari koje su vezane i za troškove Centra i socijalnu pomoć. Sladojevićka je izmedju ostalog smijenjena i zbog prekompozicije skupštinske većine. Njen zaštitnik, bivši predsjednik skupštine Budimir Balaban ispao je iz većine pa su se na udaru našli i njegovi ljudi na pozicijama. Ta priča nije završena, Balabanovi ljudi su i dalje na pojedinim funkcijama u gradskim preduzećima, jedno od njih je Depot iako se ne radi o direktorskom mjestu.
foto: Grad Banja Luka


Klub Sloboda, u situaciji kada se opozicija u gradu bavi sama sobom vještački je preuzeo ulogu opozicije. Na posljednjem zasjedanju sukobili su se i sa odbornikom PDP-a Draškom Stanivukovićem sa kojim su do prije izvjesnog vremena odlično saradjivali. Stanivuković je optužen da balansira izmedju vlasti i opozicije što je on demantovao. Klub Sloboda mogao bi uskoro ostati bez najmanje jednog odbornika jer pojedini traže kišobran drugačijih boja pod koji će da se sklone. Nekima bi to mogao biti ko zna koji po redu kišobran.

SDS se oporavlja od gubitka dva odbornika, biće dobro ukoliko ne dodje do fizičkog sukoba medju bivšim stranačkim kolegama, PDP je u Banjaluci u nokdaunu i čeka sljedeći potez Draška Stanivukovića. Novi vjetrovi odavno duvaju samo će kako se zima bliži postajati sve jači i jači...

P.S. Sela Potkozarja mjesec dana su bez vode. Niko nije odgovarao i niko ne reaguje!


среда, 8. новембар 2017.

Bruceloza u Donjim Kolima?


U Donjim Kolima, selu kod Banja Luke, otkrivena je Bruceloza u jednom stadu koza. Vlasnik stada je uznemiren jer iako je prijavio bolest prije gotovo mjesec dana i dalje čeka da nadležne institucije odreaguju. Vlasnik sumnja i da je bolest prouzrokovana vakcinama protiv bruceloze jer su koze vakcinisane mjesec i po dana prije pojave bolesti.

U institutu Vasko Butozan su kontrolom utvrdili da je stado od 53 koze zaraženo Brucelozom. Bruceloza je otkrivena 8 oktobra u stadu u vlasništvu Dragana Ćutkovića. Ćutković napominje da je on primjetio simptome opasne bolesti, reagovao i alarmirao nadležne institucije ali da se posljednjih mjesec dana suočava sa užasno sporom reakcijom države. Ćutković se plaši posljedica po zdravlje i svojih ukućana ali i mještana koji žive ili se kreću u blizini njegovog imanja. Posljednja informacija koja mu je saopštena jeste ta da se čekaju dodatni rezultati iz Zagreba koji nikako da stignu. Sve to su informacije od prije pet dana.


Dragan mi je danas javio da mu je juče poslijepodne uginula jedna koza, ranije je njih 18 pobacilo.

Potvrdio mi je i da je obaviješten da su stigli rezultati iz Zagreba koji su, navodno, pokazali da koze nisu zaražene brucelozom. javljeno mu je i da koze ne mora više da drži u karantinu. Dragan mi je rekao da apsolutno ne zna šta da radi jer su rezultati instituta Vaso Butozan pokazali da su sve koze zaražene, rezultati jednog privatnog instituta da je zaražena 51 koza a sada rezultati iz Zagreba da bruceloze nema. 

Bruceloza je opasna bolest od koje oboljevaju domaće ali i divlje životinje. Čovjek se može zaraziti direktnim kontaktom sa životinjama ili konzumacijom mesa ili mlijeka zaražene životinje. Bolest se rijetko prenosi vazduhom ali ukoliko ljudi obole bolest može da ostavi teške posljedice.

понедељак, 6. новембар 2017.

Deset godina od ubistva Milana Vukelića

Tekst od prije tri godine. Ništa se osim broja godina nije promijenilo.


Sedam (deset) godina smrti koja odzvanja


Nevjerovatno ali sjećam se šta sam radio šestog novembra 2007-me godine. U Sarajevu sam sa snimateljem, nakon nekakvih cjelodnevnih, uglavnom nebitnih, snimanja po Parlamentu BiH, završavao obilazak sarajevskih lokala. To smo radili gotovo uvijek kada završimo posao a ostajemo da noćimo bilo gdje.  Kasno naveče prije odlaska u hotel čuo sam se sa kolegom u Banja Luci koji mi je rekao da je užasna frka, da je eksplodirala auto-bomba na Starčevici i da najvjerovatnije ima mrtvih.  Snimatelj i ja, nakon što sam mu to saopštio, bili smo blago pogodjeni tom viješću. On nešto više jer je sa Starčevice, banjalučkog naselja u kojem je eksplodirala auto-bomba. Kasnije smo saznali da je ubijen Milan Vukelić, to ime nije nam ništa značilo, ne tada.....
Novembra 2014 navršilo se sedam godina od te vijesti i od eksplozije na Starčevici. Novembra 2014-te prvi put radim priču o godišnjici ubistva Milana Vukelića.
Sa sestrom ubijenog Milana dogovorio sam da se nadjemo na groblju, tamo će biti porodica. Tako je i učinjeno. Osjećao sam neprijatnost zbog donošenja kamere na groblje i narušavanja privatnosti porodice, znam kako bih se ja osjećao. Taj dan su bile i zadušnice pa je groblje bilo puno. Vidio sam i neke od najviših funkcionera Republike Srpske sa obezbjedjenjem. Nisu svratili do porodice Milana Vukelića. Ko zna, vjerovatno i oni osjećaju sličnu vrstu neprijatnosti.
Milan Vukelić ubijen je na najbrutalniji način 6.11.2007-me godine. Pod njegov automobil Ford Fijestu postavljena je eksplozivna naprava koja je eksplodirala dok je vozilo bilo u pokretu, oko 20 časova u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je tada sjedio najviši vrh ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. U vozilu sa Milanom Vukelićem te večeri bilo je još dvoje ljudi. Oboje su preživjeli sa teškim povredama. Tijelo Milana Vukelića eksplozija je doslovno raskomodala.
Sedam godina policija i nadležno banjalučko Okružno tužilaštvo uvjeravaju odnosno pokušavaju da uvjere javnost da rade na pronalasku počinilaca i naručilaca kukavičkog zločina. Svakog šestog novembra koji je došao nakon kobnog prije sedam godina zvaničnici policije i tužilaštva daju iste izjave. Niko, iznenadjuje li to, nije osjetio bilo kakvu vrstu odgovornosti zbog nesposobnosti pronalaska ubica. Niko nije podnio ostavku.

Milan Vukelić ubijen je nakon što je progovorio o kriminalu u vrhu banjalučke gradske vlasti i Zavoda za izgradnju grada Banja Luka. Progovorio je o nizu neregularnosti kojima je svjesno oštećen budžet Banja Luke u korist nekolicine pojedinaca. Sve te za koje je smatrao da čine kriminal je imenovao a svoje tvrdnje je dokumentovane prijavio nadležnim institucijama. Ubistvu Milana Vukelića prethodilo je konstantno zastrašivanje, prema njegovim riječima prijetili su mu neki od najviših zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova, zapaljen mu je automobil, u plamenu je završila i porodična kuća njegovih roditelja. Vukelić je prije nego što je ubijen progonjen kao kriminalac samo zato što je upozoravao na kriminal.

Pojedinci koje je Vukelić prozvao za kriminal i danas su na vrlo bitnim funkcijama, pojedini će u novom sazivu biti narodni poslanici. Zato, oprostićete, smiješno djeluju izjave direktora policije i glavnog tužioca Okružnog tužilaštva da je istraga u toku i da se sve čini da se počinioci pronadju.
Ko uopšte više vjeruje da u ministarstvu unutrašnjih poslova i tužilaštvu ne znaju ko je ubio Milana Vukelića.