Srpska u gubitku zbog koncesije

Studija ekonomske opravdanosti za društvo izgradnje male hidrocentrale Medna na izvorima rijeke Sane urađena u oktobru 2015 godine  za potrebe Ekološke koalicije unskog sliva pokazala je da će Republika Srpska nakon isteka koncesionog perioda zbog gradnje MHE Medna na Sani biti u gubitku od 1.056.012 KM.

Ugovorom o koncesiji i kasnijim aneksima tog ugovora predviđena je izgradnja male hidroelektrane Medna instalisane snage 4,9 MW i ukupnom godišnjom proizvodnjom procijenjenom na 18,40 FWh.

Koncesionar je banjalučka firma LSB Elektrane koja je dio slovenačkog Interenerga a koji je dio austrijske kompanije Kelag.

Ekonomsko finansijska analiza obuhvatila je, s jedne strane, trošak društvene zajednice kroz obavezan otkup električne energije a s druge strane korist za budžet od priliva po osnovu direktnih i indirektnih poreza, doprinosa, koncesione naknade i ostalih taksi.

Republika Srpska će gradnjom MHE Medna nakon isteka perioda koncesije zaraditi, prema Studiji ekonomske opravdanosti, 12.081.612 maraka. Po osnovu PDV na investiciju 670.069, po osnovu obračunatog PDV na fakture za isporuku električne energije 923.164, na osnovu poreza na dobit 3,3 miliona, koncesione naknade ukupno nešto više od 6 miliona i na osnovu raznih taksi 1,1 milion maraka.

Garantovanom otkupnom cijenom od 0,1327 feninga po kilovatu u periodu od prvih petnaest godina Republika Srpska će investitoru uplatiti 36.625.200 maraka za otkup električne energije odnosno čistih 13.137.600 maraka premije kada se referentna cijena prodaje na tržištu oduzme od garantovane cijene. 

U julu 2014 godine Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku kojom garantovanu otkupnu cijenu električne energije po kilovatu podiže na 0,1327 feninga za hidroelektrane snage od 1 do 5 megavati. Takvu odluku odobrila je i potvrdila Vlada Republike Srpske u septembru 2014 godine. Prije promjene garantovana cijena otkupa za ovaj tip elektrane iznosila je 0,1264 feninga po kilovatu.

Elektrokrajina-posao bez javne nabavke

Elektrokrajina a.d. Banja Luka posao izgradnje 35 kv voda od male hidroelektrane Medna do Čađavice vrijedan gotovo tri miliona maraka dodijelila je pregovaračkim postupkom bez javnog obaviještenja za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Elektrokrajina je posao vrijedan 2,8 miliona maraka 30.10.2015 godine sklopila sa firmom LSB Elektrane Banja Luka. LSB Elektrane su investitor u MHE Medna na rijeci Sani, u vlasništvu su slovenačkog Interenerga a dio su austrijske grupacije Kelag. Saglasnost za potpisivanje ugovora pregovaračkim postupkom dala je Vlada Republike Srpske.

Ugovorom je precizirano da Elektrokrajina izvođenje radova na gradnji voda od Medne do Čađavice treba da plati u roku od tri godine od preuzimanja u šest jednakih rata. Nije precizirano čije vlasništvo postaje vod ukoliko Elektrokrajina slučajno ne plati jednu ratu.

Elektrokrajina na zahtjev Transparensi Internašnala BiH nije dala na uvid ugovor koji je potpisala sa investitorom pravdajući se da to ne dozvoljava investitor koji je već imao mnogo problema oko gradnje MHE Medna.

Elektrokrajina je dodijeljivanje posla LSB Elektranama pregovaračkim postupkom pravdala time što LSB Elektrane već grade MHE Medna i što je u njihovom interesu da posao oko gradnje voda do Čađavice bude najbolje urađen.

La La Land

Kratki film o mogućnostima zaposlenja u RS, BiH.
https://www.youtube.com/watch?v=o2y8I3H573c

Ugovor o osnivanju Novih rudnika Ljubija Prijedor

уторак, 08. децембар 2015.

Novi rudnici Ljubija Ugovor o osnivanju

Priča oko Mitala i Rudnika Ljubija je zatalasana pa brže bolje obustavljena. Dobro upućeni tvrde da se oko Ljubije lome politička koplja SNSD-a i DNS-a i da je Ljubija sredstvo pritiska, ucjene, potkusurivanja...

Zanimljivo je da se nigdje ne spominje Ugovor o osnivanju Novih rudnika Ljubija Prijedor.

Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju željeznih i drugih ruda Novi rudnici Ljubija Prijedor zaključen je 30.04.2004 godine.

Osnivači Novih rudnika Ljubija su Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor i LNM Holdings N.V. sa sjedištem na Holandskim Antilima. Sjedište Društva je u Prijedoru.  

Osnovni kapital Društva po Ugovoru iznosi 49.019.605 KM.

Osnivački ulog Rudnika Ljubija iznosi 24.019.605 KM a LNM-a 25.000.000 KM.

Ulog RŽR sastoji se od upisanog novčanog uloga od 4900 KM i uloga u stvarima i pratećim pravima od 24.014.705 KM.

Ulog LNM-a sastoji se od upisanog novčanog uloga od 20.000.000 KM i uloga od 5.000.000 KM u stvarima i pravima.

LNM vlasnik je 51 procenta Rudnici Ljubija 49 odsto vlasništva u novoosnovanim Novim rudnicima Ljubija Prijedor.

RŽR će, piše u Ugovoru, u Društvo unijeti pokretnu i nepokretnu imovinu i što je vrlo važno eksplataciona prava i sva ostala prava vezana za istraživanje i eksplataciju mineralnih sirovina u okviru postojećih eksplatacionih polja.

Upravni odbor čini 5 članova od čega tri iz LNM-a a dva iz RŽR.

Nadzorni odbor čine 3 člana. Dva iz RŽR i jedan iz LNM-a. 

Popis nedeljom smrt pijetla ponedeljkom

Nedelja

Kafa prije posla. Gotovo zorom, sa izvorima koji znaju gotovo sve o popisu stanovništva u BiH i svemu što je prethodilo popisu. O usvajanjima zakona u parlamentu BiH i Savjetu ministara još prije tri, četiri godine. Ne odgovara mi lokacija sastanka, Jevrejski kulturni centar, više sam za nešto zabačenije mejdanske lokacije.

Zapisujem, Srpska ima više 250 popisnih krugova u odnosu na 91, Federacija 4000 više. Neko je to dozvolio kao što je neko dozvolio i da sva nadležnost bude prenesena na Agenciju za statistiku BiH uvjeravaju me. Jedan od sagovornika kasni, pruža ruku i viče „Ti ćeš dobiti batina od onog dezertera iz Mladog Krajišnika.“  Smijem se, znam da neću.

Metodologiju prekida gost kafane, sjedajući za sto do našeg. Visoki funkcioner SNSD-a. Dobacuje mojim sagovornicima da samo dižu dreku oko ničega oni mu odgovaraju da je on glasao za Zakon o popisu. Kulturna ali neprijatna rasprava...

Sklapam rokovnik, od dalje suvisle priče nema ništa. Dobacujem onako uzgred da sve ove političare treba metlom pomesti i dati šansu mladjima da pokušaju spasti šta se spasti da. Tvrdim da ima mladih pametnih ljudi.

Visoki funkcioner SNSD-a odgovara kako nema mladih a pametnih a ja mu u odlasku dobacujem kako nema jer svi oni koji nisu poltroni i stranačke ulizice nemaju nikakvu šansu u svijetu koji su oni stvorili.

Ponedeljak

Renoviranje stana je za sada završeno. U toku je posljednje čišćenje pred dolazak gosta koji će tu i da ostane.

Moja bivša soba kao da nikada nije spremana. Milion papira, brojeva...

Čak i notes sa pjesmama iz fakultetskih dana.

Čitam jednu, smijem se. Marina kaže kako je užasna i odmahuje glavom na moje insistiranje da ću je objaviti na blogu.

Ubijedjen sam da ima nekakve veze i sa pričom od nedelje samo još ne znam kakve.

Pogled umirućeg pijetla

Gledam iza brda sunce zalazi

Na vratu osjećam ruke umornog seljaka

Kako me pritišću uz umiruće deblo

Kokoške moje što naganjavah ih godinama

Utekoše srećne jer još nije došao na njih red

Ne proliše suzu za pijetla gospodara.

Djeca umornog seljaka stoje iznad mene srećna

U rukama drže kofe i već gladna zamišljaju kako im punim malene trbuhe

Sunce zalazi i kao da mi kaže

Slušaj pjetle kucnuo je i tvoj čas, više me vidjeti nećeš

Niti ćeš zorom ikada više najaviti rađanje moje.

Posljednji put pokušavam da se otrgnem iz žilavih ruku

Uzalud, oštrica odranije krvave sjekire presječe me po vratu

Ugledah svoje tijelo što ga baciše u jednu kofu punu vrele vode

Prema mojoj umirućoj glavi već su trčali psi.

Afera Banka Srpske

Afera, TV Žurnal, Sistemska pljačka

https://www.youtube.com/watch?v=SKPq9nSrpRM

Frka na Pravu

Pravni fakultet u Banja Luci, tehnički, nema dekana.

Komisija za izbor dekana na ovom fakultetu je 12 maja ponovo na mjesto dekana izabrala Vitomira Popovića dosadašnjeg dekana ovog fakulteta.

Popović je, zanimljivo, bio jedini kandidat nakon što je svoju kandidaturu povukao Željko Mirjanić, nekadašnji poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

U čemu je problem? U tome što rektorat, prema mojim saznanjima, neće potvrditi izbor Popovića jer bi mu to bio treći mandat na mjestu dekana Pravnog fakulteta u Banja Luci. Isti stav imao je i doskorašnji rektor Univerziteta u Banja Luci, Stanko Stanić.

Statutom Pravnog fakulteta u članu 26 precizirano je da se dekan bira na period od četiri godine sa mogućnošću jednog reizbora. Vitomir Popović dekan na pravu  prvi put je postao 2008 godine.

Ono što je takođe interesantno jeste to da niko u Komisiji za izbor dekana nije reagovao na član 59 Statuta. Popović je izabran za dekana glasanjem na Pravnom fakultetu sa 27 glasova za, 3 protiv i 1 uzdržanim. Njegov izbor treba da potvrdi rektor banjalučkog Univerziteta što se još nije desilo.

Mito Travar: Izdajnici vs. Lopovi

         

  NE MOŽE NAM NIKO NIŠTA - OSIM NAS SAMIH

Sama činjenica da nije bilo ni mrtvih ni razbijenih glava predstavlja, reklo bi se, civilizacijsko dostignuće i potvrdu da u Republici Srpskoj demokratija, ipak, zna tu i tamo da iždžiklja, makar i ako na nju motri 2.000 policajaca. Svijetu (ako je to neko u njemu uopšte prepoznao kao vijest), regionu, a i nama samima prilično nevjerovatno je zvučala i izgledala subotnja „monotonija“, okončana za dva i po sata, u kojoj nije bilo belaja, Srbi nisu krenuli na Srbe, a oba skupa su završena pjesmom i mirnim razlazom Ali budući da vlast nije srušena niti najurena, izostanak drame sa elementima tragedije zapravo je najznačajniji, ako ne i jedini dobačaj Protesta i Kontramitinga.

    Moram priznati da sam se kidao od smijeha dok sam gledao onu dvojicu nesretnika iz Slobodarske partije Austrije kako pocupkuju uz taktove „Ne može nam niko ništa“ by Mitar Mirić, a u interpretaciji Milorada Dodika, trudeći se da shvate kakva je to muzika i šta to on, pobogu, pjeva. Numera se završila, ali ne i agonija Haralda Vilimskog i njegovog mlađeg kolege, jer je Dodik nastavio sa „Ovo je moja kuća“ Marinka Rokvića, još jednim folk hitićem iz njegovog predizbornog džuboksa. I iako nije rekao ništa novo Dodik je opet pokazao da je neprevaziđeni štimung-majstor šatora i mitinga, te da ostali na bini i oko nje samo figuriraju. U polučasovnom govoru, koji je na momente ličio na urlikanje, prvo je prizivao državnost Republike Srpske.

„Srpski narod je, kroz istoriju, naučio jednu stvar, da je sloboda jednaka onome što jeste država, ako nemate državu nemate ni slobodu, ako nemamo slobodu bićemo pokupljeni i pobijeni, zato moramo da se borimo za državu, a naša država je Republika Srpska, ne interesuje me niko, ni Server, ni razni drugi bjelosvjetski hohštapleri koji kažu da Republika Srpska nije država, ona je država“, grmio je Dodik, a egzaltirana masa pozdravljala.

Potom je odigrao na provjerenu kartu svoje ljubavi prema Srbiji i izdaje nacionalnih interesa u institucijama BiH, optužujući opozicionare da šuruju sa Bakirom Izetbegovićem koji zagovara neoosmansku politiku na Balkanu.

„Branimo danas republiku od unutrašnje izdaje, a izdaja je kad odete u Sarajevo i klimate glavom umjesto da kažete da ne može, izdaja je kad u Sarajevu ne smiješ da kažeš da si Srbin, izdaja je kad ne smiješ da kažeš da voliš Srbiju i kad ne navijaš za Srbiju u Sarajevu, izdaja je kad doneset mehanizam koordinacije, a da niste pitali mene“, dreknuo je Dodik i udario se po prsima. Ipak, uputio je i apel okupljenima da se raziđu i miru, tvrdeći da se na trgu okupilo 35.000 ljudi, iako ih, brat-bratu, nije bilo više od 10.000.

„Na ovom skupu je danas sedam puta više nego na ovom drugom u blizini, ali nismo došli da se brojimo, nego smo došli da se pokažemo da smo tu, jer hoćemo stabilnost i mir, a odavde ćemo mirno otići kao što smo i došli, otići svojim kućama, porodicama i prijateljima. Ja znam da su i ovdje u parku naši prijatelji, naši sugrađani, naši kumovi, čak naša braća, ali su u zabludi oni koji ih vode“, poentirao je Dodik i priprijetio masi da ni pod razno ne odlazi u pravcu parka.

A u parku je Mladen Bosić, na zaprepaštenje mnogih, dreknuo. Ni manje ni  više nego „Mile, lopove!“, pokazavši da nije baš beskrvan. Bosić je pročitao neke prilično konkretne zahtjeve, kao što su raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i njihovo sprovođenje zajedno sa lokalnim, formiranje prelazne vlade nacionalnog spasa, isplata boračkih dodataka, podsticaja poljoprivrednicima i ostalih davanja, ukidanje poskupljenja struje, raskidanje sumnjivih koncesionih ugovora i zaustavljanje rasprodaje nacionalnih resursa, te dva možda i najneostvarljivija: rasvjetljavanje svih ubistava i korupcionaških afera i oživljavanje privrede. Lijepo i kratko sročeno, ali za koga obavezujuće? Vlast se sigurno ni počešati neće.

Ne može se prenebregnuti činjenica da su park, za razliku od trga, pohodili mahom oni koji su to željeli. Dobro, bilo je partijskih igrača, podmlatka i aktivista, ali su protest omasovili nekadašnji borci, ratni-vojni invalidi, bivša i ugnjetena radnička klasa i mali akcionari, ali i penzioneri, studenti i nezaposleni. U SzP-u su tvrdili da su skupili 20.000. Teško. Biće prije upola manje, čisto da bude nerješeno sa onima na trgu.

Paradigma srpskih podjela u malom je, svakako, bilo i prisustvo Sonje Karadžić, ćerke Radovana Karadžića na jednom, odnosno Darka Mladića, sina Ratka Mladića, na drugom skupu. Oni su se, takođe, obraćali masi, ne pretjerano zapaljivo, preovladavali su umirujući tonovi. I pozivanje na budućnost.

Ma šta ko mislio o jednodnevnoj prohibiciji u banjalučkim kafanama, kafićima i prodavnicama, ona je dala rezultat. Naravno da niko nije mogao zabraniti pristalicama jednog ili drugog skupa da se obezbjede sa bar litrom „žeste“ za usput, ali treba porazmisliti šta bi se desilo da im je dozvoljeno da se razmile po gradskim birtijama i podmažu, a onda tako podmazani negdje sretnu. Vjerovatno bi svjetski mediji tada imali razloga da više pažnje posvete banjalučkom dešavanju naroda.

Na kraju, ali ne manje bitno, negdje na barikadama, dok su policajci kunjali ili jeli burek, a u parku i na trgu se gromko zborilo o izdaji i slobodi, o Bakiru i opljačkanim milionima, o prenesenim nadležnostima i trendu opšte bježanije odavde, dogodio se brak. Nije patetika, svega mi, samo čista, nepatvorena ljubav Dijane i Miroslava Saradžića koju nisu željeli da krunišu nekog drugog dana. Štrčalo je tako njih dvoje, u vjenčanici i odijelu, srećni i zagrljeni, na putu od matičara ka restoranu.

Nasuprot silesiji kolektivnog jada, nesreće  i zavađenosti koja je tog ranog majskog popodneva kružila Banja Lukom.

P.S. Srećniji od Dijane i Miroslava je vjerovatno bio anonimni harmonikaš iz Gospodske ulice. Izašao je da svirajući od prolaznika izmami koju marku, a dobio je trećinu prosječne mjesečne penzije u Republici Srpskoj. Stotkom ga je častio neko čija plata iznosi petnaest prosječnih penzija.

Foto, od 10:00 do 11:00

Pritisak ministara

Ministri u Vladi Republike Srpske, ministri iz redova SNSD-a I Socijalističke partije preko pomoćnika ministara u petak su odaslali naredbu svim zaposlenim u ministarstvima da se u subotu moraju pojaviti na kontraprotestu koji organizuje SNSD na Trgu Krajine. Radnicima ministarstava rečeno je I gdje će se nalaziti punktovi na kojima moraju prijaviti svoj dolazak. Punkt ministartsva industrije je, primjera radi, kod Staklenaca u Parku Petar Kočić. I pored ogromnih pritisaka mnogi radnici u Vladi neće se pojaviti na kontraprotestu. Od radnika zaposlenih u Vladi izričito je zahtjevano da moraju braniti režim. Sudbina onih koji se ne pojave nije optimistična. Oni koji ne žele da budu oružje u rukama vladajuće koalicije kažu da su administrativni radnici koji rade za Republiku Srpsku a ne za bilo koju vlast.

Slično ili gotovo isto je u svim javnim preduzećima. Punktovi na kojima se radnici moraju prijaviti su rasporedjeni u užem centru grada. Elektrokrajina je promijenila mjesto na kojem će biti njihov punkt nakon objavljivanja informacije na ovom blogu da su im punktovi na parking Kraša I kod Galerije. Novi punkt na kojem će radnici ovog preduzeća prijaviti svoj dolazak na kontraprotest je ispred direkcije Elektrokrajine u kafiću.

Naredbe radnicima u entitetskim I gradskim preduzećima nisu u svim slučajevima prošle glatko. U pojedinim javnim preduzećima glasnici vladajuće stranke naišli su na aktivan otpor pojedinaca.

P.S. Kontraprotest vladajuće stranke na Trgu Krajine po nalogu SNSD-a biće sniman iz vazduha sa dva drona a sve kamere koje se nalaze na zgradi na Trgu Krajine su pomjerene I njima je onemogućeno da snimaju okupljanje vladajuće stranke

Obavezno prijavljivanje

Svi oni koji dođu na kontraprotest koji organizuje SNSD u Banja Luci na Trgu Krajine a zaposleni su u nekoj od javnih institucija ili preduzeća moraće da po dolasku na kontramiting prijave svoj dolazak. To je potvrdilo desetak radnika zaposlenih u javnom sektoru. Neki od njih su mi telefonom jutros rekli da su obaviješteni o obavezi odlaska na miting usmeno i o punktovima na kojima će biti evidentiran njihov dolazak ili u slučaju nedolaska pribilježeno odsustvo sa protesta vlasti.

Punktovi će biti rasporedjeni po užem centru grada u blizini Trga Krajine. Radnici Elektrokrajine su rekli da su oni obaviješteni od strane rukovodstva preduzeća da će punktovi na kojima moraju da prijave svoj dolazak biti raspoređeni na parkingu kod Kraša i kod Galerije.

Imperija uzvraća udarac- Foto

SNSD očigledno je neće odustati od najavljenog kontraprotesta najavljenog za isti dan u isto vrijeme u Banja Luci kada je svoj protest najavio i Savez za promjene.
Na bilborde Saveza za promjene koji su u Banja Luci na devet lokacija postavljeni 8 maja SNSD je odgovorio transparentima iznad saobraćajnica koje vode u Banja Luku. 10 maja transparenti koji pozivaju na kontraprotest u 16 i 30 postavljeni su u Klašnicama na ulazu u Banja Luku iz pravca Laktaša i iz pravca Prnjavora.

Komunalna policija vs Savez za promjene

Borba pred proteste je nastavljena. Komunalna policija grada Banja Luka naredila je agenciji koja se bavi iznajmljivanjem reklamnog prostora da ukloni bilborde koje je iznajmio Savez za promjene i kojima se gradđani pozivaju na protest 14 maja u Banja Luci. O naredbi komunalne policije kompanija u čijem vlasništvu su bilbordi obavijestila je Savez za promjene. Komunalna policija ovakav vid oglašavanja tumači kao političko oglašavanje koje je zabranjeno na teritoriji grada sem u vrijeme kada se objave izbori i za vrijeme trajanja izbora. U Savezu za promjene odgovorili su da na bilbordima nema političkih poruka niti naziva bilo koje političke opcije.

Inače obrazloženje komunalne policije više je nego diskutabilno. Iz gradske uprave su mi pojasnili da Odluka na koju se poziva komunalna policija nema veze sa političkim ili nepolitičkim oglašavanje, da je tako nešto na nivou BiH odnosno CIK-a i da ne može svaka lokalna zajednica ponaosob donositi svoje odluke o tome. Nadležnost lokalnih zajednica su takse, cijene i razlika između komercijalnog i nekomercijalnog oglašavanja.

Savez za promjene u Banja Luci je iznajmio devet bilborda 8 maja.

Odgovor grada Banja Luka Savezu za promjene, zvanično

Prijavljena dva protesta u Banja Luci 14 maja, definitivno.

Savez za promjene prijavio je održavanje protesta najavljenih u Banja Luci za 14 maj Centru javne bezbjednosti Banja Luka. Skup u organizaciji Saveza za promjene CJB Banja Luka prijavljen je 28 aprila.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske rekao je da je MUP primio dvije prijave za okupljanje u Banja Luci 14 maja.

Drugu prijavu, potvrđeno je BN televiziji iz MUP-a, podnio je SNSD. Svoju prijavu SNSD je podnio u CJB Banja Luka danas u srijedu 4 maja.

U SNSD-u su ranije izjavili kako su dobili odobrenje za svoj skup što nije moguće jer MUP ne izdaje odobrenja već eventualno zabranjuje održavanje skupova.

Kiše nad Mejdanom

Bn televizija proslavila je 18 rođendan. Ne sjećam se baš kako je to bilo ranije ali u posljednjih pet i nešto jače od kada sam prešao na ovu televiziju ona je jedini realan izvor informacija u Republici Srpskoj. Ustvari ne jedini, postoji nekolicina portala i prije svega jedan Blog (a nije moj) koji su mjesta na kojima građani Republike Srpske uspjevaju da spoznaju pravo stanje u Republici Srpskoj. Vjerovatno sam subjektivan ali to je moje apsolutno pravo jer sam jedini vlasnik i urednik ovog bloga pa ne odgovaram nikome.

U Bijeljini se povodom rođendana ove kuće svake godine organizuje proslava. Ponovo nisam otišao. Pravdam se ženinom poodmaklom trudnoćom. Bliže istini je da sam nezgodan kad popijem pa izbjegavam nepoznata okruženja kad god mogu.

Vaskrs u Kovačevićima po prvi put je nakon više od deset godina obilježen baš onako porodično. Škoda je prvo odjezdila do Potkozarja, kao svaki pravi novopečeni suprug prvo sam ispoštovao punca i punicu. Nakon toga Škoda se makadamom preko Bistrice popela do Kovačevića. Stanoja je napravio ručak, Marina mu je pravila društvo. Ja sam za to vrijeme gledao Mančester Lester. Kao i većina navijam da Lester uzme titulu mada im nisam zaboravio bojkot Beograda i primoravanje Zvezde da igra u Beču.

Predsjednik Vlade nazvala je smišljenom akcijom usmjerenom protiv Vlade objavljivanje informacije o usvojenom Zaključku o obustavi isplata naknada i sličnog iz budžeta do daljnjeg.

Priznajem smišljao sam čak pola sata nakon što mi je iz Vlade proslijedjen dokument i nakon što sam se uvjerio u vjerodostojnost istog. Prava smišljena akcija nema šta. Doduše lavina reakcija uslijedila je tek nakon što je Zaključak objavila Bn televizija. Što ukazuje na to da premijerka uopšte ne čita moj blog.

Predsjednica Vlade rekla je i da je Zaključak upućen pojedinim ministarstvima iako u njemu to ne piše. Rekla je i da je neistina da neće biti isplaćivane plate i penzije iako to niko nije ni napisao.

Vlada ima poteškoće u budžetu zbog toga što su penzije (80 miliona mjesečno) prešle na trezor i zato što su penzioneri prioritet u isplatama takođe je prije nekoliko dana izjavila predsjednik Vlade. Pitanje je onda i to veliko da li iko više uopšte posluje u Republici Srpskoj kada Vlada plaća sama penzije. Ispada da niko ne plaća doprinose ili je uplata doprinosa dramatično opala.

1 maj je praznik rada u Republici Srpskoj. Sreća kiša je pa smo ostali uskraćeni za slike mladih na izletištima. Kiša je odavno sprala tragove radničke klase i ono revolucionarno u njima. Revolucija je nestala zajedno sa slobodnim danima na Veliki petak i punim godišnjim odmorom.