Sa gradonačelnikom Banjaluke Igorom Radojičićem sam razgovarao o stanju u gradu Banja Luka, prije svega o prekompoziciji skupštinske većine i novim političkim odnosima ali i o situaciji u kojoj se grad nalazi kada je riječ o imovini Grada, pritiscima različitih lobija na prve ljude Grada i gradske skupštine. Bivši predsjednik NSRS komentarisao je i najnovija dešavanja u Narodnoj skupštini i situaciju u RS.
Više od deset mjeseci je
prošlo od kada ste preuzeli funkciju gradonačelnika u Banjaluci. Kako Vam
izgleda Banjaluka iz današnje perspektive u odnosu na perspektivu kada ste tek
preuzeli funkciju i u odnosu na perspektivu kada niste ni bili blizu da budete
gradonačelnik?
Naravno da je puno toga što čovjek spozna onda kada udje u posao.
Kandidatura je jedna stvar a obavljanje posla i sudaranje sa realnim okruženjem
i ograničenjima tek kasnije nastupi. Za ovih deset mjeseci se poprilično moglo
vidjeti i stanje iproblemi. Mi smo
od zimus pa onda još pogotovo proljetos pokrenuli više od trideset projekata
što kroz redovne odsjeke i odjeljenja što kroz posebne projektne timove i ono
što mene lično nervira jeste sporost. Sporost procedura i sporost onoga što su
zakonska ograničenja i onoga što je administrativni put da nešto što ste
započeli zimus i proljetos da eventualno do izvršenja dodjete jesenas a ako vam
promakne gradjevinska sezona i da se to prenese čak za narednu godinu. Puno
toga je na stolu puno toga je započeto ali sporost je nešto što me najviše
nervira u cijeloj toj priči da se neke stvari uspiju riješiti.
Šta Vas koči?
Često su procedure...ako uspijemo završiti ovaj posao sa gradskom
toplanom do novembra, decembra, sa gradnjom nove eko toplane to će biti Case
study regionalno. I ovako svi dolaze sa strane da posmatraju gdje je nevidjena
količina posla koja se mora uraditi, pravnog, finansijskog, tehničkog,
gradjevinskog... To će biti primjer da može a to onda kada cijela uprava,
timovi i svi koji učestvuju u ovome zalegnu iza jednog konkretnog posla. Iza
nekih drugih poslova i projekata gdje nemate jasno dfinisan tim koji to vodi
onda stvari idu jako sporo. I javne nabavke su katastrofa...morate prvo
usvojiti budžet pa poslije budžeta plan javnih nabavki. Poslije plana javnih
nabavki u zavisnosti od operativnih sredstava u budžetu, uvijek je prvi kvartal
loš prilivom, ulazite u pokretanje javnih nabavki u pravilu tek u drugom
kvartalu. Ako imate bilo čiju žalbu od ponudjača na javnu nabavku to vas baca
unazad od mjesec do nekoliko godina i sav posao vam vraća unazad ili propustite
čitavu sezonu zbog procedure. Ako se ne javi niko obnavljanje postupka vas vodi
možda čak do naredne godine. Imamo famozni most u Priječanima. Prvo su to
vodile Vode RS jer je republička nadležnost. Onda smo mi rekli dajte nama da
radimo da bude brže. Mi uradili reviziju projekta, obezbijedili sredstva i dva
puta pao tender. Sad idemo na treće raspisivanje tendera, bukvalno molimo
izvodjače da se jave jer se na oba prethodna nije javio ni jedan izvodjač.
Vjerovatno im nije atraktivno nakon svih problema koji su bili. Sad bukvalno
molimo nekoga da se javi na tender da bi nam treći tender uspio a vuče se
čitavu ovu godinu.
Spomenuli ste toplanu. Da
li ste sigurni da će taj projekat biti dobar za grad Banjaluku? Jesu li
riješeni svi imovinsko pravni odnosi? Bilo je pojedinih tvrdnji da to nije
riješeno.
U medijima je bilo svakakvih natpisa. Ima onih koji ne vole što se
to radi. Ima lobija koji su od početka bili protiv. Grad da nije riješio ovo ne
bi imao grijanje. Toga moramo biti svjesni. Sa postojećom toplanom, sa ugovorom
za mazut koji postoji i sa tim da svaka nova sezona u postojećoj toplani znači
deset di dvadeset miliona maraka minusa novog grad ovu sezonu ja ne znam kako
bi zatvorio a iduću nema šanse da bi organizovali gradsko grijanje. Mi smo
morali podvući crtu, presjeći naprosto taj čvor koji se vuče dugo godina i
krenuti od nule. Nova toplana, novo privredno društvo, novi energent i nešto
što bi trebalo da bude profitabilno.
OK pričate o nekoliko
projekta, medjutim Vi kada ste preuzeli funkciju u gradu dočekalo Vas je
nekoliko afera koje se kroz grad Banjaluku vuku proteklih petnaestak godina.
Najzvučnije su zemljišno gradjevinske afere. Oko Poljoprivredne škole i još
nekoliko atraktivnih lokacija. Šta je konkretno sa Poljoprivrednom školom?
Sve je to u nizu sudskih sporova. Ima tu više sudskih sporova u
raznim fazama. Recimo Bingo je u nekoj ranoj fazi ja mislim da nije ni jedno
ročište još uvijek bilo. Ima tu nekoliko postupaka. Tim više se stvari
komplikuju jer dosta postupaka kada je riješ o imovini, poput evo Autoprevoza i
stare autobuske stanice, to traje deset, petnaest godina. Prolazi sve vertikale
pa se vrati na početak. Onda krene ponovo ispočetka. Ima nekih koji su
novi...mene je Naš dom dočekao na stolu, a ima ovih poput Autoprevoza koji
traju petnaestak godina. To je u raznim nivoima sudskih odluka. Kad i kako će
završiti to sad samo sudovi znaju. Imali smo par mjeseci na početku mandata
koje ja vidim kao opipavanje kakav će biti stav i Uprave i gradonačelnika. Hoće
li biti mekn ili tvrd, da li se može ili ne može nešto uraditi. Tako da je
prvih nekoliko mjeseci bilo prilično frustrirajuće da se uspostavi neki gard i
kaže šta je interes grada i kako će se ponašati gradska uprava u tih nekoliko
novih i ponavljanju starih slučajeva gdje smo mi ostali pri stavu zaštite
gradske imovine i imali smo dosta sudara sa Pravobranilaštvom i sa Republičkom
upravom za geodetske i imovinsko pravne poslove. Sad se u Pravobranilaštvu
mijenja postava dolaze neki novi ljudi valjda. Izabran je Pravobranilac.
Jeste li imali već
kontakte sa zamjenikom Pravobranioca u Banja Luci?
Mislim da još uvijek nema zamjenika da je tu nekakva zapetljancija
jer ovaj koji je imenovan bio je nešto pritvoren. Mislim da nije ušao u posao.
Pravobranilac je ove sedmice položio zakletvu i ja već iduće sedmice imam
namjeru da se vidim sa pravobraniocem. Nama je važan zamjenik pravobranioca u
Banjaluci gdje je mjesto prazno. Situacija se popravila u prethodnih par
mjeseci u smislu komunikacije. Prvih nekoliko mjeseci kada sam došao bilo je
jako frustrirajuće u tom odnosu. I sa
geodetskom upravom i dalje postoji dosta problema jer tamo se mnogo dugo čeka,
beskrajno dugo traju procesi, donose se dosta čudne odluke i mislim da sa
Geodetskom upravom sada imamo, ne sada već duže vremena, ako smatramo da se
Pravobranilaštvo riješilo ili se riješava da ostaje ozbiljan problem Geodetske
uprave.
Da li je to možda
rezultat toga što su gradom Banjaluka proteklih desetak godina ustvari
upravljali ljudi koji nisu sjedili u gradskoj upravi? Sa raznih adresa,
pominjete i Geodetsku upravu. Pominju se i ljudi koji upravljaju Geodetskom
upravom, konkretno su u vezi i sa slučajevima Poljoprivredna škola...
Pa dobro, tu je puno priče iza scene. Ja mogu da govorim na nivou
onoga što je na sceni i što su zvanični stavovi. Kada dobijete riješenje
geodetske uprave koje nije valjano, koje nije provedeno kako treba, gdje nisu
utvrdjene činjenice kako treba onda morate odmah da reagujete. Ako
Pravobranilaštvo ne reaguje u medjuvremenu ako mu promakne da nas obavijesti
ili da se žali onda nastupa daleko veći problem. Ja o tome mogu da govorim, ono
što je vidljivo kao nivo problema. Šta se sve iza scene dešava, koji interesni
krugovi, a ima ih sigurno, djeluju i u čiju korist ne znam ali ono što sam ja
bar po svojim saradnicima pogotovo u prvih par mjeseci...shvatio sam kao
ispipavanje pulsa. Kako će se neko ponašati, da li se može sa njim raditi kako
hoće ili ne može i ti procesi su bili prilično frustrirajući kada je riječ o
gradskoj imovini...Postavili smo neki gard vidjećemo kako ćemo izaći s tim
pogotovo imajući u vidu da sve završi na sudu.
Jesu li uspjeli da
opipaju puls grada odnosno uprave?
Ja mislim da se i kroz javnost profilisao odredjen stav. Grad mora
da štiti svoju imovinu, postoji jedna pogrešna predodžba često da je nešto
gradska imovina. Usstvari Grad raspolaže sa izuzetno malo imovine. Kada udjete
u neke poslove na terenu, kada vam treba lokacija za bilo šta, od objekta za
djecu sa posebnim potrebama, vrtića ili do nekih većih stvari dodjete do toga
da većina imovinskih odnosa nije riješena i da Grad vrlo malo toga čisto ima u
svojim rukama. Ili je kroz privatizaciju ili kroz neprivedenost namjeni ili
kroz razne druge postupke i procese izuzeto ili prešlo na druge vlasnike.
Mislim da je pretprošle godine Grad imao oko 6000 postupaka pred sudovima.
Možete misliti kako to izgleda...
Imate li sada pritisaka
zbog priča u koje ste ušli a kada je u pitanju zemljište i imovina grada? I Vi
ste spominjali da je bilo odredjenih prijetnji. Dobio sam potvrdu od Policijske
uprave Banjaluka da je bilo prijavljenih prijetnji gradonačelniku...
Bilo je neugodnih situacija. Ako mogu da kažem da je u posljednjih
dva, tri mjeseca nešto mirnije. Nije bilo nikakve vrste intervencija ili
pritisaka ali lobija i interesa ima. To je ono što mogu da kažem sve ostalo
kada dodje do odredjene granice prijavi se MUP-u pa onda oni rade svoj posao.
Da li je možda sada
pritisak dijelom sa Vas prešao na novog predsjednika Skupštine grada?
Ne vjerujem zato što predsjednik skupštine nema direktnu
ingerenciju. Ovdje je sistem vrlo centralizovan. Većina stvari je koncentrisana
prema gradonačelniku a nešto prema Skupštini grada. Ne sumnjam da će biti
interesovanja prema predsjedniku Skupštine grada kao nekome ko jeste jedan od
faktora odlučivanja ovdje ali se nadam da neće imati nikakvih poteškoća zbog
toga.
Kako komentarišete sva
ova dešavanja posljednjih petnaestak dana. I kada je u pitanju formiranje Kluba
Sloboda i istupanje nekoliko odbornika iz dosadašnjih stranaka, prekompoziciju
skupštinske većine. Bilo je nekoliko protesta zbog imenovanja Zorana Talića na
mjesto predsjednika skupštine...
Nisu to protesti. To je iz odredjenih krugova. Prvo, do same
prekompozije je došlo nakon unutrašnjih sudara u DNS-u. To nije inicirano iz
kabineta gradonačelnika to je bio unutrašnji, porodični obračun u DNS-u. Iz
toga su proizašli problemi u skupštini grada. Još dodatno kuvanje koje je
pokušano, ja sam ga prepoznao na vrijeme, gdje se pokušala praviti neka
paralelna ili većina u sivoj zoni koja bi pokušala da drži kontrolni paket
odlučivanja u Skupštini grada što je potpuno neprihvatljivo. Niko, niti ova ili
ona mafija ili lobi pa ni neki krug odbornika neće od gradonačelnika napraviti
fikus koji mora da izvršava njihove naredbe ili razmišljanja.
Tako da se moralo ući u raščišćavanje skupštineka većine i u
prekompoziciju.
Izbor gospodina Talića za predsjednika skupštine grada ne odgovara barem dvijema interesnim grupama. Jedna je vezana za PDP jer se tu radilo o sukobu unutar PDP-a pošto je gospodin Talić bio predsjednik gradskog odbora, izašao je iz PDP-a sa gospodjom Čičić-Odžaković. Uvijek je, iz ličnog iskustva znam, najteži sudar u porodici odnosno u političkoj partiji kada dodje do raskola i on je gori nego sukob medju partijama. Tako da jedan dio kritika i negativnih internet kampanja ide iz PDP-a kao jedna brakorazvodna parnica koja može biti vrlo prljava.
Drugi dio ide od onih koji su iz pozicije otišli u opoziciju. Prilično je bolno poslije sedamnaest godina nekome iz pozicije otići u opoziciju i onda iz tog ugla kritikovati. Bilo je čak smiješno ili žalosno gledati prošlu i pretprošlu sjednicu skupštine kako sve ono što su do prije dvije, tri sjednice hvalili sada odjednom kude samo zato što su neki prešli u opoziciju. Samo unazad, ne dvije godine ili deset godina već unazad tri sjednice, treba uzeti nečije rasprave i vidjeti kako se stav mijenja u zavisnosti od fotelje.
Završena je prekompozicija
u skupštini, očekuju se imenovanja načelnika, direktora. Šta se s tim dešava?
Načelnici treba da budu izabrani na sjednici Skupštine grada 27
oktobra. Konkurs je završen i ovih dana trebaju biti završeni intervjui. Ima
prijavljenih nekih dvadeset, trideset kandidata tako da bi sve trebalo biti
pripremljeno do sjednice 27-og. Nova je
skupštinska većina, bilo je dosta tumbanja. Za danas je (četvrtak 14.septembar)
najavljeno da će gospodin Dragan Talić objaviti da je u DNS-u. Vidjeli ste da
je devet odbornika u proteklih nekoliko mjeseci promjenilo stranu ili političku
partiju što se nikada nije ranije dešavalo u tom obimu. Čak ni sada nije
sigurno da se ti procesi neće nastaviti i dalje jer još ima previranja u
političkim partijama i ja mislim da taj proces nije završen. Proljetos je bilo
vidljivo da se većina partija u Banjaluci nalazi u problemima i unutrašnjim
raskolima i da se to onda reflektuje na odbornike koji onda napuštaju partije i
idu svojim putem. U novoj skupštinskoj većini mi još uvijek nemamo kompletan
dogovor, to je činjenica. Imali smo sastanke ove sedmice, nastavićemo i iduće
sedmice. Nije to nešto traumatično ali kao i u svakom drugom poslu svako gleda
da za sebe dobije što više. Stvar je dogovora i ja mislim da ćemo mi uspjeti
dogovoriti i da ćemo naći neke kompromise,
ne djeluje to ništa problematično i legitimno je da svako zastupa svoj
interes. Dodatni problem je bio i što se za neke odbornike doslovno nije znalo
gdje su. Jesu li u skupštinskoj većini ili nisu i ako jesu u čijoj su partiji.
Sve se to dešavalo u proteklih dva, tri mjeseca...Čini mi se da je većina
partija u Banjaluci u unutrašnjim poteškoćama i da ti procesi nisu sasvim
završeni.
Šta je sa SNSD-om?
Da ne ureknem što se tiče gradske organizacije mi u ovim mjesecima
nakon izbora nismo imali ni jedan problem. Klub odbornika zajedno djeluje,
jedanaest odbornika su živi i zdravi u istom sastavu. Završili smo
unutarstranačke izbore. 243 mjesna odbora održali mjesne konferencije i 8
oktobra zakazana gradska izborna konferencija. Biramo novi gradski odbor.
Situacija, da ne ureknem, dobra. To je ogromna organizacija koja u Banjaluci
što se SNSD-a tiče za sada služi kao primjer.
U kakvim ste odnosima sa
vrhom stranke?
Solidnim.
Solidnim?
(Osmijeh) Solidnim. Svako radi svoj posao.
Naravno da pratite
dešavanja na republičkom nivou. Nedostaje li Vam fotelja predsjednika NSRS,
pogotovo kada vidite šta se dešava proteklih nekoliko dana u NSRS?
Žao mi je bilo gledati ovo što je bilo ova dva dana iako sam samo
djelimično pratio zbog posla koji ovdje radim i mislim da nikome ne služi na
čast jer najveću štetu trpi NSRS kao institucija i Republika Srpska u cjelini.
Kada pogledate twiter i internet vidite ko se raduje. Nema razloga da se raduje
ni jedna strana unutar RS bilo kakvom sukobu ili sudaru. To u krajnjoj liniji
samo može štetiti. To je sasvim drugačiji posao. Ta dva posla se ne mogu
porediti. Posao predsjednika NSRS je vrlo visoko protokolarna dužnost i
politička dužnost. Posao u NSRS je prilično ustaljen, on ima svoju jasnu proceduru
i u odnosu na ovo ovdje je sporovozan. Posao ovdje je čist menadžerski posao
koji se dnevno mijenja koji ima drugačije strateško i operativno planiranje,
koji ima drugačiju unutrašnju organizaciju, koji zahtjeva brze dnevne odluke i
promjene dok je skupština nešto što radi na dugogodišnjem nivou i planu...Nekad
mi bude žao ali i tamo je bilo teških odluka i kriza koliko hoćete...
Ne komentarišete naravno
politička dešavanja na republičkom nivou...
Pa teško mi je kada nisam unutra u detalje sve procjenjivati.
Nisam mislio konkretno na
politiku ali konkretno kako Vam izgleda situacija u Republici Srpskoj?
Svakodnevno se pojavljuju informacije o teškom stanju u zdravstvu,
obrazovanju...
Ja mislim da su se neke stvari morale riješavati odlučnije. Odgadjanje
nekada i bolnih odluka ne vodi ničemu osim komplikovanju problema. Opet da se
vratim na lokalni nivo, najslikovitiji primjer je toplana. Problem koji se deset godina odgadja i u jednom
momentu dodje do eksplozije i više ne može dalje. Ako svake godine pravite
dodatni gubitak ako svake godine imate sve teže obezbjedjenje funkcije grijanja
u nekom momentu to mora pući. Znači morate presjeći, neko mora da presječe.
Tako da neke stvari koje se godinama na republičkom nivou vuku ja mislim da je
trebalo presjecati i odlučnije riješavati. Možda je bilo prilike u prethodnom
mandata kada je skupštinska većina bila čvršća, sada je sve to prilično šareno.
Unutrašnja struktura NSRS u ovom mandatu je teško upravljiva, tamo je tanka
većina, mnogo političkih subjekata, lošija politička atmosfera i to onda nije
ambijent za donošenje teških odluka. Ono što je možda najveća karkteristika
jeste sve veća polarizacija. To je ono što se vidjelo i ova dva dana. I ta
duboka polarizacija i raskol izmedju dva bloka pa onda iza njih njihovih
članova, simpatizera, stanovništva ne miriše na dobro nikako i to je ono što
zabrinjava jer nagledali smo se svega posljednjih godina na Balkanu, od Petog
oktobra u Srbiji do niza raznih dogadjaja u Crnoj Gori, nedavno u Makedoniji i
koječega drugog. Sa raskolom ovdje i sa povećanjem polarizacije izmedju dva
bloka to nikako ne vodi dobrom.
