уторак, 14. август 2018.

Treći entitet Preko Drine januar 2017, novembar 2016

понедељак, 30. јануар 2017.

Treći entitet za raspad Srpske

U redu. Konačno je neko od hrvatskih političara rekao da bi se u eventualnom formiranju Trećeg entiteta dobro zašlo u granice Republike Srpske (u koje se već zašlo usvajanjem popisne Metodlogije i proširenjem medjuentitetske linije razgraničenja).
“Nadam se kako ćemo mi, s jednim novim, federalnim uređenjem BiH, što zagovara naša stranka, Hrvatski narodni sabor, a ja sam to zagovarao i ranije, Hrvati morati naći svoj kutak u ovoj našoj BiH. Svima je jasno kako ovakva zemlja bez reorganizacije nema izgleda, a posebno je važno reći da je za Hrvate to najvažnije, jer bi u tome slučaju hrvatska federalna jedinica mogla snažnije pomoći sunarodnicima koji se ne bi nalazili u okviru te federalne jedinice”, rekao je potpredsjednik RS Josip Jerković u Mostaru.
Rukovodstvo Republike Srpske predvodjeno liderima SNSD-a godinama podržava ideju HDZ BiH i Dragana Čovića o formiranju Trećeg entiteta jer se eto Srbi solidarišu sa Hrvatima u BiH a žele da naštete Bošnjacima (još malo pa će neko pomisliti da se ustvari ne radi o klasičnom nacionalnom politikanstvu na kojem se zasniva kompletna politika u BiH). Istovremeno predstavnici Srba konstantno su uvjeravali narod da Treći entitet na bilo koji način neće ugroziti ni jedno jedino parče RS.
Ono što su mi tvrdili a i dalje tvrde ljudi koji ovoj problematici pristupaju izuzetno ozbiljno jeste da je nemoguće formirati bilo kakvu treću jedinicu u BiH bez otkidanja teritorija postojeće dvije a da je eventualno formiranje treće jedinice uvod u kantonizaciju BiH koja će razoriti Republiku Srpsku.

уторак, 29. новембар 2016.
Treći entitet i uloga Srpske

“Split mora biti motor Dalmacije i cijelog hrvatskog juga a za mene je Split od Brača do Kupresa“.

Ove riječi prije nekoliko dana izgovorio je glavni kandidat za budućeg gradonačelnika Splita HDZ-ov Andro Krstulović Opara. Zašto je pomenuta rečenica uopšte bitna da bi se njoj davao prostor na ovom blogu i uopšte u javnosti Republike Srpske. Zato što indirektno govori o Trećem entitetu i nastavak je kampanje koju Hrvatska, HDZ i Hrvatska crkva vode za Treći entitet.



Kao ni na ranije istupe hrvatskih zvaničnika o Trećem entitetu tako ni u ovom slučaju nije reagovao niko iz Republike Srpske.
Republika Srpska, naprotiv, preko svog rukovodstva podržava ideju formiranja Trećeg entiteta.
Ta priča se na mala vrata uvodi u Republiku Srpsku uz ogradu da Republika Srpska neće biti žrtva eventualnog formiranja Trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini.

U narodu se stvara prostor za prihvatanje Trećeg entiteta koji neće naštetiti Republici Srpskoj ali kada se jednom udje u pregovore o formiranju Trećeg entiteta, tvrde relevantni izvori, ničija teritorija neće biti u potpunosti sigurna. U Srpskoj su u tom slučaju vrlo ugroženi dijelovi Posavine.

Eventualno formiranje Trećeg entiteta formiranju kojeg se Srpska ne protivi najvjerovatnije će biti početak kantonizacije u BiH. Republika Srpska i njena teritorija uopšte nisu nedodirljivi kako se želi prikazati narodu tim prije što ne postoji entitetska granica, granica kod Brčkog je izbrisana a medjuentitetska linija je Metodologijom popisa zasebno popisana i proširena sa 50 na 250 metara čime j Srpska već oštećena za ogromnu teritoriju. Niko nije reagovao.

недеља, 12. август 2018.

Šaka u Blagića za odbranu Srpske

Jedino što čudi jeste to što vas čudi napad na Stefana Blagića. Atmosfera linča je davno stvorena. Oni koji kritikuju godinama se kroz poltronska i kupljena pera polunovinara prikazuju kao izdajnici a oni koji su predmet kritike kao branioci srpstva i Republike Srpske. A stavrnost je u potpunosti drugačija. Oni koji kritikuju i ukazuju na propadanje društva stvarni su zaštitnici Republike.

Blagić je dobro prošao. I teško da će ovo biti posljednji napad ili na njega ili na nekog drugog ko ukazuje na komadanje plijena koji se zove Republika Srpska. Idioti koji slijepo vjeruju novinarima režima i grlima Partije nemaju kapacitet da shvate suštinu. Idioti vjeruju da su najveći neprijatelji Republike ustvari njeni najveći čuvari.

Ima i onih koji bi da tuku ali nisu baš toliki idioti. Oni sve rade iz interesa jer im je postojanje u ovako prilagodjenom društvu premija. U normalno uredjenim društvima ne bi dobacili dalje od kafe kuvarica što su i bili prije stupanja u Partiju. Ne zna se koja kategorija je opasnija ova što vjeruje ili ova što zna kako stoje stvari ali ima mnogo toga stečenog da brani.

Tragedija je da Republika nestaje. Lična mentalna tragedija pojedinaca je u tome što misle da nestaje zbog Blagića i Blagiću sličnih. Kolektivna tragedija je u tome što ćemo, ukoliko se nešto dramatično ne dogodi, uskoro imati naciju odgojenu na obrazovanju koje je Sistem napravio u posljednjih desetak godina.

Opoziciona tragedija je u tome što je dijelom dozvolila razvoj Partije i u tome što dojučerašnje članove Partije prima kao odjednom osvješćene i pameti dozvane.
Tragedija svih nas je i u tome što ne znamo čije nam interese zastupa predsjednik (koji je mnogima i glavni urednik).
Godinama je u fazi najpopularnijeg portparola hrvatskih interesa koji su u najvećoj suprotnosti sa interesima Republike Srpske. O Trećem entitetu koji bi oteo dijelove Srpske na ovom blogu je pisano u više navrata.
Da li je sada za Republiku već kasno? Vjerovatno jeste jer to odavno nije Republika za koju su borci ratovali i da bi se sistem vratio u normalu biće potrebno mnogo rada. Pitanje je ko je za to spreman.

Pitanje je da li je opozicija spremna i sposobna da ne bude samo puki nasljednik Partije.

петак, 27. јул 2018.

Krug po Mejdanu

Sastanak kućnog savjeta. Mitar predsjedava. Bolje bi vodio državu od ovih koji je sada vode ali to i nije neki uspjeh. Za njegovog vakta račun nam se samo povećava dok svi znamo šta je sa računima Republike Srpske. 

Tačka 1.
Jedna firma želi da uvede optičke kablove. "Može, kad smo dali Mtelu vala možemo i njima."
"Ja sam sa Mtelom odavno raskrstio". I ja bih ali šta ću kad imaju i SK i Arene."

Tačka 2.

"Moramo riješiti ovo ispred ulaza, voda nam prolazi nekud i stradale su kocke ove."

Zaključak je da se pronađe neko ko legalno posluje pa da se vidi šta treba da se uradi. Ja već mjerkam pločice, trebaju mi za selo. Ivo je skeptičan, više vjeruje u ovo što je napravljeno prije trideset godina kakvo god da je nego u popravku. 
Valja to napraviti pa nek potraje bar dvadeset godina i dobro je. Do tada će nas raseliti odavde dobacuje komšinica sa trećeg sprata. 

Sastanak zavšava. Selim se u market. Dolaze gosti. Njima sok meni pivo. Mira iz komšiluka za sve jedan proizvod pita za cijenu. Primjećujem da primjećuje razliku i u deset feninga. Snježana kuka kako joj je sin već predugo u Njemačkoj i kako mu je najteže to što ne viđa ženu i djecu. 

Selim u pekaru. M.V. twiteraš u usponu ulazi poslije mene.

"Kako je? Dobro je? Šta ima po twiteru, vidim tučeš? Ja imam problem u kafani sa twiterom." "Primjetio sam ja to, šta te briga ionako svi samo pametuju i da oprosti ova radnica seru po twiteru." "Ma da, svi se bune svi kao nezadovoljni a Mile svake izbore dobije."
"Ja recimo najviše volim ove kad pametuju a što su Milu i doveli na vlast."

"Vidimo se." Vidimo se."

Nego, drugar me zove da večeras na Manjači fotkamo pomračenje Mjeseca. Ako se razvedri kaže. 
Kakvo pomračenje davno nam se smrklo davno je rekao Baja, pomišljam.

петак, 20. јул 2018.

Gerila info: Vlada i ministarstvo su znali za namjeru Puteva da gradi naplatne kućice. Nije prihvaćeno da ih preuzmu Autoputevi!


Naplatne kućice u Glamočanima koje nikada nisu puštene u rad konačno će biti srušene. To se makar očekuje jer su ministar saobraćaja Neđo Trninić i direktor Puteva Republike Srpske uveli u rad izvođača radova koji je dobio posao rušenja naplatnih kućica. To što su na taj događaj pozvani mediji i što je to predstavljeno kao hvale bitan događaj sasvim je druga priča i pokazatelj u kom pravcu plovi ovaj brod već odavno.


Istorija naplatnih kućica u Glamočanima

Naplatne rampe Puteva Republike Srpske izgradjene su u Klašnicama na kraju magistralnog puta Banja Luka-Klašnice u smijeru iz Banja Luke 2013 godine. Nakon njih izgradjene su rampe na autoputu Banja Luka- Gradiška svega nekoliko kilometara od Klašnica. Tim rampama gazduje preduzeće Autoputevi Republike Srpske i te rampe su u funkciji.

Projekat proširenja magistralnog puta M-16, dionica Banja Luka-Klašnice, započet je izradom Studije saobraćajno ekonomske opravdanosti fazne rekonstrukcije i modernizacije na dionici Prijedorska petlja -Klašnice 2010-te godine. Kao razlog rekonstrukcije navedeno je povećanje bezbjednosti saobraćaja na ovom dijelu puta.
Studija je pokazala ekonomsku opravdanost na način da se Putevi RS kreditno zaduže a da kredit vraćaju na način da se uvede naplata za korišćenje ove dionice puta.
Vlada je odobrila kreditno zaduženje od 35 miliona maraka kao i dodatno kreditno zaduženje od 5 miliona za dodatne radove. Ukupno su rekonstrukcija i proširenje te dionice koštali 40 miliona maraka.


Projekat proširenja u svom sastavu imao je i projekat za izradu naplatnog mjesta u Glamočanima.

Problem je nastao pravljenjem naplatnih kućica Puteva RS i Autoputeva RS na svega nekoliko kilometara udaljenosti jednih od drugih. Problem je nastao zbog nedovoljne komunikacije između Puteva, Autoputeva, Vlade RS odnosno ministarstva saobraćaja Republike Srpske. Ministar saobraćaja Neđo Trninić čitav mandat, kada god se spomenu naplatne kućice u Glamočanima, uvjerava kako ministarstvo sa tim projektom nije imalo nikakve veze odnosno da je ministarstvo nevino u čitavoj priči. Ne zna se šta je gore, to da je moguće da ministarstvo nije bilo upoznato sa projektom Puteva ili to što u ministarstvu obmanjuju javnost.

Istina je da je ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu se tada nalazio Nedeljko Čubrilović (član DNS-a kao i Trninić i Nešić), bilo blagovremeno upoznato sa namjerom tadašnjeg rukovodstva Puteva da gradnjom naplatnih kućica u Glamočanima pokrije dio troškova proširenja i rekonstrukcije magistralnog puta M-16.


U vrijeme raspisivanja tendera i realizacije projekta proširenja puta M-16 na snazi je bio Zakon o javnim putevima koji je ostavljao mogućnost propisivanja posebne naknade za upotrebu dijela javnog puta. Vlada Republike Srpske kao Skupština preduzeća i vlasnik Puteva o svemu je bila obaviještena.
Putevi su se 06.02.2013, nakon što je dionica završena, obratili Vladi Republike Srpske sa zahtjevom da bude izvršena prekategorizacija dionice puta Prijedorska petlja -Klašnice u brzu cestu. Traženo je da se ta dionica preda u nadležnost Autoputeva zajedno sa već izgradjenom naplatnom rampom. Na ovaj prijedlog nije stigao nikakv odgovor.

U medjuvremenu je donesen novi Zakon o javnim putevima 17.10.2013-te godine. Tim zakonom naplata putarine omogućuje se samo Autoputevima Republike Srpske. Dakle, zakon je promijenjen a Putevi su iz ministarstva onemogućeni da vrše naplatu putarine iako je to bilo predvidjeno planskim aktima Puteva koje je usvojila Vlada RS. Prijedlog da već izgrađene naplatne kućice u Glamočanima preuzmu Autoputevi, bez gradnje svojih, nije dobio odgovor.

Zbog gradnje naplatnih kućica u Glamočanima vođena je istraga protiv dvojice bivših direktora Pteva RS, Nedeljka Kneževića i Mladena Lazendića zbog sumnje da su gradnjom naplatnih kućica oštetili budžet Puteva za 2,1 milion maraka. Istraga je odlukom Okružnog tužilaštva obustavljena pod obrazloženjem da nije sporno da su pomenuta dvojica potpisali ugovore o izvođenju radova ali da je dokazano da je Vlada kao skupština preduzeća znala za rekonstrukciju magistralnog puta kao i da je bila o svemu upoznata.

четвртак, 19. јул 2018.

Gerila: Tajson na dvije stolice

Politički podobni dobijaju poslove u BiH i RS. Čak i ukoliko nisu najbolji kandidati i čak ukoliko već rade u državnoj upravi. Matrica po kojoj funkcioniše društvo Republike Srpske. Primjer koji slijedi nije ništa drugačiji i samo potvrđuje pravilo da pojedinci ukoliko su članovi stranaka na vlsati na bilo kom nivou mogu da rade po nekoliko dobro plaćenih poslova.
Komisija za Tajsona!
Zoran Maletić pomoćnik je ministra za resor poljoprivrede i ruralnog razvoja u ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske. I pored nekoliko utemeljenih žalbi na rezultate konkursa Maletić je od nedavno (odlukom Komisije za izbor ali još ne i zvanično dok to ne potvrdi Senat Univerziteta) i docent na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu. Maletić je ujedno i član SNSD-a, gradski odbor Bijeljina, iako to kao državni službenik ne bi smio da bude.
Maletić je docent na Poljoprivrednom fakultetu postao nakon imenovanja za pomoćnika ministra. Izvori Gerile tvrde da nije, u krajnjem slučaju, sporno to što je neko istovremeno i pomoćnik ministra i docent na fakultetu ali tvrde da je upitno to na osnovu kojih kriterijuma je Maletić izabran za docenta jer je bilo mnogo boljih kandidata. Naši izvori sa Poljoprivrednog fakulteta tvrde da pomoćnik ministra Steve Mirjaniće uopšte nije ispunjavao sve potrebne uslove za prijem na mjesto docenta jer, kao prvo ima samo jedan rad od neophodna tri kao i  da ima doktorat iz svinjogojstva koji nema nikakve veze sa radom na genetičkim resursima. Dva mnogo bolja kandidata jednostavno su odbijena, tvrde izvori Gerile, pod obrazloženjem da nemaju završen poljoprivredni fakultet iako je uslov za rad na genetičkim resursima diploma biološkog fakulteta što su kandidati koji su ocjenjeni kao lošiji i imali.
Zoran Maletić kojeg inače zovu Tajson vječiti je kandidat za ministra poljoprivrede Republike Srpske. Tu fotelju mu za sada ne prepušta Stevo Mirjanić. Maletić je pomoćnik ministra za resor poljoprivrede i ruralnog razvoja od kraja 2015. godine. Na tu poziciju je doveden uz ogromnu asistenciju Vojina Mitrovića, narodnog poslanika iz Bijeljine, koji je u mandat na zalasku ušao kao član NDP-a pa u aferi “Papak” prešao u SNSD.
Ključan u čitavoj priči nije izbor Zorana Maletića već ponašanje Komisije koja je na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci odlučivala o izboru kandidata. Komisija u čijem sastavu su bila tri profesora (Gordana Đurić, Sonja Ivanovska, Aleksandar Ostojić) jednostavno je odbacila prijave pojedinih kandidata pod obrazloženjem da njihovo stručno znanje ne zadovoljava kriterijume konkursa jer su tumačili da se na Poljoprivrednom fakultetu mogu birati samo doktori poljoprivrednih nauka. Komisija je u izboru osporila doktorat iz bioloških nauka iako je biran docent na “očuvanju genetičkih resursa”. Komisija je Riješenje dostavila 29 maja 2018. godine. Komisija nigdje nije konstatovala, piše u žalbi na ovu odluku Komisije, savršen prosjek odbijenog kandidata kao i nagrade Univerziteta u Banjaluci.
Mišljenje Komisije za izbor kandidata su osporili ministarstvo prosvjete, institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH i Komitet za etička pitanja Univerziteta u Banjaluci. Svi su konstatovali da je tročlana komisija bezrazložno odbacila prijavu kandidata sa doktoratom bioloških nauka. I pored toga komisija u istom sastavu donosi istu odluku i konstatuje da to nije dovoljan uslov za ispunjavanje osnovnog posebnog uslova.
(nastaviće se…)