Iz arhiva Nabavka radara 16 jul

недеља, 16. јул 2017.

MUP nabavlja 100 radara, kupuje privatni partner zarada se dijeli

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske traži privatnog partnera sa kojim će ući u posao nabavke stacionarnih i prenosivih radara. Privatni partner će u poslu od deset godina zaraditi milione maraka. Čitav projekat nazvan je „Unaprijedjenje bezbjednosti saobraćaja upotrebom radarskih uredjaja i primjenom savremenih tehnologija za evidentiranje prekršaja, prenos i obradu podataka o prekršajima“.

Javni poziv raspisan je 06.06 ove godine a otvoren je do 17. jula. Tada će na osnovu pristiglih ponuda biti razmotreno koji od javnih partnera ima najbolju ponudu, odnosno ko će zajedno sa MUP-om ući u više nego isplativ posao.

Projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu 100 radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina. Moji izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti izmedju ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.

Studijom ekonomske opravdanosti predvidjeno je da 100 radara godišnje nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom zarade 21.609.016 KM na osnovu predvidjenih 745.084 kazne. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora izmedju MUP.a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predvidjena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni. Moji izvori tvrde ta dobit biće ogromna čak i do stotinu miliona u narednih deset godina.

Radari bi trebalo da budu postavljeni širom Republike Srpske. Biće postavljani u tri etape.

Dragan Ćutković pisao ministru Mirjaniću- bruceloza i vakcine

Postovani gospodine ministre,ja sam Dragan Cutković iz Donjih Kola,Banjaluka.

Od 08.10.2017.imam problem sa brucelozom,poceli su pobacaji, u stadu koza. Naime koze su vakcinisane protiv bruceloze 30.8.2017. i do danas je 20 koza pobacilo i 1 je uginula.Napominjem da su 2 koze pobacile,a ostale su gravidne nakon vakcinacije.

Gradska veterinarska inspekcija mi je odredia karantin i poduzeli su sve te nekakve mjere radi ispitivanja,Po mom laickom misjenju,a ja sam covjek seljak-čobanin,to vam je isto da nekome date da jede supu čačkalicom.

Jer se ne poklapaju rezutati Instituta Vaso Butozan sa rezultatima koje sam privatno radio. Analiza uzoraka krvi se ne vrsi kod vakcinisanih životinja,jer ce sve biti pozitivne,a u krvi se ne mogu izdvojiti vrste Brucelle...

Karantin mi je ukinut 08.11.2017.usmeno telefonom,a rjesenje trebam da cekam do 30.11.2017,tako mi je juce saopsteno i izdat Zapisnik.

U tom zapisniku se navodi da mogu upotrebljavati mlijeko,ali ga moram prokuvavati-zasto,ako su koze zdrave?

Rekli su mi da mi NE MOGU garantovati da ce koze biti negativne na brucelozu,nakon tog perioda predvidjenog u uputstvu. Naime,tvrdii su mi da je to 6 mjeseci,a sad kazu 7 mjeseci.Meni nije bitno koliko je,ja od sebe dajem jos 15 dana,ali koze moraju biti negativne.

Lično mi se čini da je ovo nekakav eksperiment,sličan onima koje je vrsio dr Mengele a da sam ja i svi ostali mjestani koleteralna šteta,ako eksperiment ne uspije.

Zamolio bi vas da ako zelite pomognete,da barem dobijem to rijesenje,kako bi dalje nastavio spor,a ako ne želite,jer mozda svim ovim ugrozavate i sebe,ja vam iskreno zelim sve najbolje.

Daće Bog,pa ce se i ovo zavrsiti dobro po sve.

Pozdrav.

Srpska kafe: Banjaluci prijeti gubitak

SrpskaCafe istražuje: Banjaluci prijeti ogroman finansijski gubitak!

Spor sa Autoprevozom

Grad Banjaluka će, ukoliko izgubi spor sa Autoprevozom, ostati bez desetina miliona maraka i jedne od najatraktivnijih preostalih lokacija u strogom centru grada!

Riječ je o parceli od dvadeset i tri dunuma na kojoj su trenutno dva najprofitabilnija parkinga u gradu i zgradi u kojoj se nalazi Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Razlog za zabrinutost predstavlja nevjerovatan podatak, da i dalje niko ne uspijeva pronaći originalni Ugovor o zamjeni imovine!

Čitav postupak odlukom Ustavnog suda BiH, koji je prihvatio raniju apelaciju Autoprevoza, vraćen je na početak a grad će, ukoliko presude na prvostepenom organu ponovo budu u korist Autoprevoza, pored imovine izgubiti i milione zbog odštete. Naime, kako tvrde izvori portala SrpskaCafe, u takvom scenariju grad bi morao platiti privatnom preduzeću odštetu zbog uzurpacije imovine posljednjih desetak godina, koliko traje spor.

Deset godina sporenja

Inače, dva parkinga koja se nalaze na spornom zemljištu, na godišnjem nivou zarade oko 40 odsto ukupnih gradskih prihoda od parkiranja, koji u prosjeku iznose oko tri miliona maraka.

– Shodno tome, ukoliko proces završi negativno po interese grada, Banjaluka će pored gubitka lokacije, izgubiti i dodatnih oko 12 miliona maraka, koliko su u posljednjih deset godina zaradila ta dva parkinga, jer to privatni vlasnici Autoprevoza mogu posmatrati kao štetu koju su pretrpjeli. Plus saobraćajnica koja prolazi po sredini dvije parcele – rekao je izvor portala SrpskaCafe, koji je upućen u kompletan sudski proces.

Spor između grada i Autoprevoza predstavlja jako dugotrajan sudski proces, koji traje već preko deset godina.

– On je sa Ustavnog suda BiH vraćen na Osnovni sud. Taj sud je dalje bez provođenja ponovne rasprave zaključio u korist druge strane. Sad je ponovo u toku dalji postupak. Koliko i kako će trajati ne znam, grad i dalje tvrdi da se radi o zemljištu koje pripada njemu. Smatramo da je grad ostvario pravo, da su izvršene isplate i da to ne treba da po privatizaciji pripadne nekim drugim licima – rekao je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.

Proces dokazivanja vlasništva nad spornim lokacijama traje od 2004. godine kada je grad tužio Autoprevoz i zahtjevao upis vlasništva nad pomenutim parcelama. Okružni privredni sud u Banjaluci je taj zahtjev grada odbio tek 2012. godine, jer nije prihvaćena kopija Ugovora iz 1979. godine, kojim je Autoprevoz pravo korištenja nad parcelama prenio na grad a zauzvrat dobio lokaciju na kojoj se sada nalazi autobuska stanica.

Ono što je nevjerovatno jeste to da su iz arhiva nestali svi originalni dokumenti u ovom slučaju!

Nestali svi originalni dokumenti

Ono što je nevjerovatno jeste to da su iz arhiva nestali svi originalni dokumenti u ovom slučaju!

Viši privredni sud prihvatio je žalbu grada ali je u konačnici nakon apelacije Autoprevoza Ustavni sud BiH osporio presudu Višeg privrednog suda i predmet vratio na početak.

Pored pomenutog, grad vodi još nekoliko sporova u vezi gradskog zemljišta. Okružni sud u Banjaluci poništio je ranije rješenje Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove kojim su parcela i zgrada u Grčkoj ulici dodijeljeni preduzeću „Naš dom“. Grad tvrdi da je vlasnik sporne parcele, dok RUGIP mora donijeti novo rješenje.

– To je samo jedan od predmeta u kojem vodimo borbu za gradsku imovinu. Od početka smo bili sigurni da smo u pravu jer postoji valjana evidencija o vlasništvu grada, kao i presuda Vrhovnog suda u našu korist – rekao je gradonačelnik Banjaluke, nakon odluke Okružnog suda.

Okružni sud je, prije svega, predmet vratio RUGIP-u na ponovno odlučivanje jer je u čitavom procesu izbjegnuto obavještavanje grada o toku postupka. Grad nisu obaviještavali ni Geodetska uprava ni zamjenik Pravobranioca sa sjedištem u Banjaluci.

Zbog ovog slučaja krajem oktobra uhapšeni su funkcioneri Geodetske uprave Dragan Grulović, Aleksandar Deurić i Željka Milinković, a ranije i nekadašnji zamjenik Pravobranioca Mirko Stojčinović, kao i njegov nekadašnji pomoćnik Borislav Jeličić.

Epilog u oba slučaja, i spora sa Autoprevozom i zgrade u Grčkoj ulici, tek slijedi. Ostali sporovi će se tek naći na dnevnom redu u narednom periodu.

Dobar korak gradske administracije

Posljednja presuda, u korist grada, u slučaju zgrade u Grčkoj ulici, prema riječima predsjednika banjalučke Skupštine Zorana Talića, predstavlja dobar korak gradske administracije u pokušaju zaštite imovine grada.

– Samim tim, i procesi koji se vode, a u kojima su i Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove i Pravobranilaštvo su dokaz da je gradska uprava na putu da zaštiti kompletnu svoju imovinu – tvrdi Talić.

Vakcine krive za brucelozu u Donjim Kolima!?

Dragan Ćutković iz Donjih Kola kod Banjaluke i dalje čeka epilog situacije u kojoj se našao. 8 oktobra u njegovom stadu koza otkrivena je bruceloza. Dragan je sam prijavio da mu je stado oboljelo jer je u to posumnjao nakon što su koze počele da pobacuju.
Institut Vaso Butozan utvrdio je kontrolom da su sve koze u stadu zaražene brucelozom jedan privatni institut koji je angažovao Ćutković utvrdio je brucelozu kod 51 od 53 koze.
Ćutkoviću je naredjeno da koze smjesti u karantin što je on i uradio. Čekali su se dodatni rezultati iz Zagreba.

Rezultati analize u Zagrebu pokazali su da koze nisu zaražene brucelozom. Tu nastaje dodatni problem. Posebna priča je ta kako su domaći instituti otkrili brucelozu dok je u Zagrebu utvrdjeno da bruceloze ipak nema. Navodno su domaći stručnjaci u Banjaluci analizu radili vadjenjem krvi što nema nikakvog smisla jer se kod vakcinisanih koza u krvi ne može izdvojiti tipovi bruceloze.

Posljednjih desetak dana Dragan Ćutković obilazi sve nadležne institucije u Banjaluci od ministarstva, gradske veterinarske inspekcije, Instituta Vaso Butozan. Kaže da mu je usmeno ukinut karantin, da nadležni inspektori tvrde da su koze zdrave ali da niko o tome neće da mu izda zvaničnu potvrdu. Ćutković ne zna šta da radi i plaši se, rekao mi je, da neko ne oboli zbog njegovih koza i nemara države. Ćutkovića plaše i sudom i savjetuju mu da se drži podalje od medija. Srećom, koliko sam uspio da shvatim, Ćutković se o svemu podrobno informisao i kod inostranih stručnjaka pa ne odustaje tako lako.

Inače, stado Dragana Ćutkovića vakcinisano je vakcinom Oceruv koju nikako, pojasnili su mi stručnjaci, ne bi trebalo koristiti za vakcinaciju koza već isključivo ovaca jer su koze izuzetno osjetljive na bilo kakve lijekove a pogotovo na žive vakcine kakva je Oceruv. Pogotovo se ne bi smjele vakcinisati gravidne životinje što jeste bio slučaj u stadu Dragana Ćutkovića.

2012 godine iste vakcine kojima je vakcinisano stado u Donjim Kolima napravile su pomor medju kozama u Federaciji BiH. Koze su vakcinacijom protiv bruceloze a oboljele su od nepoznatog tipa bruceloze.

http://www.poljoprivreda.ba/info-servis-korisno-63/13-stostvo/7722-zbog-neprovjerenih-vakcina-veliki-broj-koza-u-bih-zaraen

http://vkovacevic.blogspot.ba/2017/11/bruceloza-u-donjim-kolima.html

Srpskakafe: Potkozarje mjesec dana bez vode

Potkozarje mjesec dana bez vode: Bez riješenja i odgovornosti!

Potkozarje

Veći dio Potkozarja duže od mjesec dana nema vodu, još od kada je početkom oktobra nastala havarija na sistemu vodosnadbijevanja sa izvora Sigovac, a priča o uzroku i odgovornima, gura se u drugi plan!

Desetak mještana je tada tvrdilo da je kolaps nastao jer je predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Đurađ Ivić provalio u šahtove, odvrnuo sve ventile, da bi onda, usljed ogromnog pritiska, nastala havarija, koju već mjesec dana niko ne uspijeva da riješi.

Ivić, koji je na posljednjim izborima za Savjete MZ izabran u ime SNSD-a, demantovao je svoju umješanost oko havarije koja je nastala u sistemu vodosnadbijevanja ovog sela. Demantovao je i navode mještana da se poziva na bliske veze sa gradonačelnikom Banjaluke Igorom Radojičićem i ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem.

– Ja sam samo uočio kvar i o tome obavijestio banjalučki Vodovod – rekao je Đurađ Ivić.

Djuradj Ivić i gradonačelnik Banjaluke

Kako portal SrpskaCafe nezvanično saznaje, radnici Vodovoda ne uspijevaju locirati, a samim tim ni otkloniti, kvar koji je nastao na mreži, jer se radi o kilometrima vodovodne mreže i gotovo devastiranim sistemom, nastalim pod ogromnim pritiskom, do koje je došlo odvrtanjem ventila, nakon čega je ona svom silom projurila kroz cijevi.

– Jasno nam je šta se dogodilo, ali samo, nažalost, nemoćni – rečeno je nezvanično za SrpskaCafe iz Vodovoda.

Mještani Potkozarja u posljednjih mjesec dana alarmirali su i Gradsku upravu i Vodovod i Centar za razvoj i unapređenje sela, međutim, za sada bezuspješno.

– Još uvijek nemamo vodu. Sreća u cijeloj priči je što dio sela ima gradsku vodu, na koju je priključena i seoska škola, ali i u tome što dio domaćinstava ima bunare u dvorištima pa stanovništvo za sada ima vodu za piće. Sve ostalo veliki je problem – rekli su za naš portal mještani ovog sela.

Stanovnici nekoliko sela Potkozarja skupili su 500 potpisa koje će odnijeti gradonačelniku Igoru Radojičiću i načelniku Odjeljenja za komunalne poslove Petru Bilčaru, a kako saznajemo, traže i smjenu predsjednika Savjeta Mjesne zajednice Đurađa Ivića.

mještani se snalaze kako znaju i umiju

Gradonačelnik Banjaluke priznaje da postoji problem vodosnadbijevanja na ovom području ali ne želi da ulazi u priču oko nastanka problema. Tvrdi i da je priča u dobroj mjeri ispolitizovana.

– Meni je žao što se situacija do kraja politizovala i što smo došli u situaciju da je priča o vodi otišla u drugi plan. Tamo se dvije ili čak tri političke partije, narodski rečeno, nadgornjavaju oko vodovoda. U osnovi bi trebalo da se tehnički riješi pitanje i obezbjedi voda građanima a to što se tamo vodi politička borba oko toga ko će voditi mjesnu zajednicu zaista ne bi trebalo imati veze sa vodovodom. Što se nas tiče, uradićemo sve ono što je tehnički moguće da se voda obezbjedi građanima. Takođe, pozivam i sve da se okanu političke borbe na račun vode – rekao je Radojičić.

Nadležnost nad vodosistemom Sigovac sa kojeg se napaja Potkozarje sada ima banjalučki Vodovod, a do prije nekoliko mjeseci o tom sistemu brigu je vodio Centar za razvoj i unapređenje sela.

Posebno je zanimljivo da se u drugi plan pokušava gurnuti priča o uzroku same havarije. U banjalučkoj policiji su u nekoliko navrata saopštili da oni nisu dobili nikakve informacije o počinjenom krivičnom djelu provale u šahtove, dok su u policijskoj stanici Potkozarje ispitivali pojedince, ali nisu došli do nikakvih saznanja. U policiji su demantovali da veliki uticaj na njihove pripadnike u Potkozarju ima već pomenuti Đurađ Ivić.

Predsjednik Skupštine grada Zoran Talić potvrdio je za naš portal da prati problem oko vode u Potkozarju te najavio posjetu toj mjesnoj zajednici.

Zoran Talić

– Razgovarao sam sa ljudima iz Potkozarja, pojedinci su me kontaktirali da me upoznaju o problemu koji posljednjih mjesec dana imaju sa vodom. Razgovarao sam i sa direktoricom Vodovoda. Jedino šta u ovom trenutku mogu da kažem jeste da taj problem mora biti riješen. Planirao sam i posjetu tom kraju i nadam se da ću to i učiniti uskoro, čim pronađem dovoljno vremena – rekao je za SrpskaCafe Talić.

U banjalučkom Vodovodu, u međuvremenu, u toku je smjena aktuelne direktorke Branke Trninić, a na njeno mjesto biće postavljen Zoran Popović, aktuelni odbornik SNSD-a u gradskoj Skupštini.x

Iz arhive: Razgradnja Univerziteta: uloga Medicinskog fakulteta

петак, 13. јануар 2017.

Zarada Medicinskog fakulteta- uslov studiranja 4000 maraka

Medicinski fakultet u Banja Luci na pravom je putu da postane ništa drugo do privatni fakultet. Ne doslovno ali na njemu će prema svemu sudeći moći da studira bilo ko ko bude imao dovoljno novca a to je praksa koja važi za gotovo sve privatne fakultete u Republici Srpskoj.

O čemu se radi?

Ove godine na banjalučkom Medicinskom fakultetu bilo je mjesta za upis 120 novih studenata.

Dvadeset njih koji su imali najbolji rezultat donesen iz srednje škole kombinovan sa prijemnim ispitom neće plaćati studiranje odnosno biće na budžetu. Tu nema ništa sporno. 

Sedamdest studenata koji nisu medju najboljih dvadeset studiraće na način da će država sufinansirati njihovo školovanje a sami studenti će godinu plaćati 2000 maraka. Najmanje 18000 maraka će da plate studenti pojedinačno za sve godine studiranja. Ukupno godišnje po ovom osnovu Medicinski fakultet će da zaradi 140 000 maraka.

Biće omogućeno studiranje za još trideset kandidata koji su ostali ispod crte odnosno nisu znanjem zadovoljili da budu primljeni ali ukoliko sami plate svoje studiranje u ukupnom godišnjem iznosu od 4000 maraka. Pojedinačno svaki student najmanje će da za sve godine studiranja uplati 24000 maraka a godišnje će na samofinansirajućim studentima ispod crte fakultet da zaradi 120 000 maraka.

I sufinansirajući i samofinansirajući studenti studiranje će plaćati čitavo vrijeme studiranja. Ukupno će godišnje Medicinski fakultet da zaradi 260 000 maraka. Milionski iznos i više samo na jednoj generaciji.

Zvuči korektno omogućiti i onima koji nisu uspjeli da se nadju iznad crte da probaju da završe fakultet ali nastaće ogroman problem, tvrde stručnjaci, na način da će bilo ko ko želi a nema osnovno znanje za medicinu imati šansu da završi fakultet. Potrebno je samo da ima potreban novac i da sačeka da oni koji su ispred njega a nemaju novac odustanu od studiranja.

Potencijalno se stvara dugoročan problem za zdravstvo Republike Srpske koje je ionako suočeno sa odlaskom kvalitetnog kadra. Taj kvalitetan kadar biće očigledno zamijenjen hiperprodukcijom medicinara na Medicinskom fakultetu u Banja Luci.

Plan je da se sljedeće godine cijena studiranja za studente koji ostanu ispod crte poveća na 6000 maraka. Dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci je bivši ministar zdravlja RS Ranko Škrbić.

Ova odluka o naplaćivanju studiranja studentima ispod crte objavljena je u decembarskom broju Službenog glasnika.

Medicinski fakultet je sa studentima koji plaćaju studiranje 4000 maraka zaključio Ugovor o studiranju.

Iz arhive: Razgradnja banjalučkog Univerziteta

Danas i sutra objaviću nekoliko tekstova koje sam već objavio ove godine a u vezi su sa današnjim dešavanjima na banjalučkom Univerzitetu.
уторак, 07. фебруар 2017.

Pokušaj razgradnje Univerziteta!

Republika Srpska neće dobiti novi zakon o visokom obrazovanju. Petnaest mjeseci rada na novom zakonu bačeno je niz vjetar jer je Vlada 2 februara donijela odluku po kojoj odustaje od novog zakona.

Odustajanje od zakona rezultat je, saznajem, nevjerovatnih pritisaka na resorno ministarstvo da se kroz mnoštvo amandmana omogući razgradnja dva postojeća javna univerziteta. Prije svega onaj banjalučki. 

Univerzitet u Banja Luci na prijedlog Zakona podnio je nekoliko amandmana za koje je u ministarstvu prosvjete ocjenjeno da idu na štetu kvaliteta visokog obrazovanja a za konačan cilj imaju razgradnju Univerziteta i davanje mogućnosti pojedinim fakultetima koji imaju nekoliko studijskih grupa da organizuju sopstveni univerzitet. Tako bi na primjer mogli da imamo banjalučki Medicinski univerzitet ili banjalučki Univerzitet nauka i umjetnosti. Primjeri nisu slučajno navedeni.

Moji izvori tvrde da je ovaj pokušaj razgradnje Univerziteta izuzetno opasan i da bi u izrazito loš požaj stavio neke manje fakultete koji bi ostali u sastavu aktuelnog Univerziteta u Banja Luci. Novi univerziteti koji bi nastali postali bi pravno lice i imali bi sopstvene račune i mogućnost apsolutnog upravljanja sredstvima. Sada tu mogućnost nemaju jer nad njima postoji vrhovna vlast Univerziteta.

Kada plaćate bilo šta na bilo kom fakultetu na računu piše da je primalac Univerzitet a ne taj fakultet.

Iz ministarstva prosvjete saopštili su da ostavljaju vremena da se dva javna Univerziteta u Republici Srpskoj pokušaju dogovoriti i usaglasiti svoje stavove. Univerzitet u Istočnom Sarajevu protivio se amandmanima koje je predložio Univerzitet u Banja Luci. Rektor tog Univerziteta Radoslav Grujć rekao je da se protivi razgradnji Univerziteta i stvaranju desetak manjih.

P.S. Sa banjalučkog Medicinskog fakulteta još nisu odgovorili na pitanja u vezi sa novom upisnom politikom po kojoj medicinu u Banja Luci mogu da studiraju i oni studenti koji nisu zadovoljili znanjem na prijemnom ispitu ali ukoliko godinu studiranja plate 4000 maraka.