среда, 8. јун 2016.

Prava priča o popisu-guske u magli


Srpski političari u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini kada je popis u pitanju lutaju kao guske u magli. Niko ne zna šta radi osim Milorada Dodika, tvrde moji izvori koji odlično poznaju tematiku, koji svjesno manipuliše pričom oko popisa. Opozicija svjesno ili iz neznanja a ne zna se šta je gore upada u zamku Milorada Dodika kada je u pitanju popis tvrde moji sagovornici. Jedna od tih zamki je dogovor Ivanić-Dodik o vanrednoj-posebnoj sjednici NSRS.

Republika Srpska trenutno može uraditi malo šta ili gotovo ništa kada su u pitanju objavljivanje popisa i rezultati popisa u Bosni i Hercegovini. Jednostavno je tako jer su Zakon o popisu i Metodologija vodjenja statistike na nivou Bosne i Hercegovine usvojeni u februaru 2013 godine i za njih su glasali srpski predstavnici u zajedničkim BiH institucijama. Vlast na nivou BiH u ime Srpske većinski je predstavljao u to vrijeme SNSD.

Zakonom i Metodologijom precizirano je da je vlasnik kompletnog popisnog materijala Agencija za statistiku BiH a da su entitetske statističke agencije-zavodi samo servis državne Agencije. Agencija za statistiku BiH ima kompletna ovlašćenja kada su popis i popisni materijal u pitanju, to nije dobro za Republiku Srpsku ali to se nije desilo preko noći već je neko u ime Republike Srpske dao pristanak da se to desi. Činjenica jeste da se popisni materijal nalazi u Istočnom Sarajevu ali to ne mijenja suštinski ništa jer Republika Srpska i kada bi željela do materijala ne može doći.

Moji sagovornici uvjeravaju da su svi detalji oko popisa usaglašeni prije popisa Metodologijom vodjenja statistike. Ponavljaju da dosta stvari nije povoljno po Republiku Srpsku, najblaže rečeno, ali isto tako kažu da je vlast Republike Srpske o svemu bila detaljno upoznata i upozorena.

Popis je pokazao da Bosna i Hercegovina ima 190000 nerezidentnih stanovnika, 120 000 ih je u Federaciji i 70 000 u Republici Srpskoj. Oko broja nerezidentnih stanovnika su se zabavili svi političari u Srpskoj a ta stavka u čitavoj priči oko popisa je najmanje bitna tvrde moji sagovornici. Mnogo su opasnije stavke: medjuentitetska linija, vojna i državna imovina, evidencija i Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS.


Nastaviće se...

уторак, 7. јун 2016.

Mirjanić za sada spašen

Vlada je mljekarima uplatila podsticaje za mlijeko za oktobar i novembar prošle godine. Ukupno pet miliona maraka i tako bar za sada spasila ministra poljoprivrede Stevu Mirjanića.
Uplata je hitno izvršena nakon što su mljekari krajem prošle sedmice ponovo zaprijetili protestima. Tada je Vladimir Usorac predsjednik Udruženja mljekara RS rekao i da mljekari više nemaju s kim ni razgovarati i da slobodno mogu da ugase proizvodnju.

Vlada mljekarima za prošlu godinu sada duguje još premiju za mlijeko za decembar plus još oko osam miliona . Mljekarima se duguju premije za pet mjeseci ove godine.


Nakon današnje uplate ostaju zahtjevi mljekara da im sva dugovanja u što skorijem roku budu uplaćena. Vrh Udruženja mljekara i dalje traži smjenu ministra Steve Mirjanića.

Ministarsvo prosvjete, Donja Gradina poništen konkurs

Ministarstvo prosvjete Republike Srpske nakon ogromnih pritisaka i rješenja Kancelarije za žalbe donijelo je Odluku o poništenju postupka javne nabavke za izbor najnoljeg ponuđača za gradnju Memorijalnog centra Donja Gradina.
Vlada je u januaru ove godine prvobitno prihvatila idejno riješenje za izradu spomen područja i to tako što je ministarstvo prosvjete kao najbolji rad izabralo rad člana žirija arhitekte iz Beograda Slobodana Maldinija iako taj ponuđač nije učestvovao na konkursu već je nakon što su dodijeljene nagrade za drugo i treće mjesto na konkursu kao najbolje riješenje predložio svoju kompilaciju dva nagradjena rada ( o svemu je detaljno izvještavao na svom blogu Slobodan Vasković u februaru i martu ove godine). Konkurs je inače raspisan u  julu 2015 godine.

U obrazloženju Odluke na zvaničnoj stranici ministarstva piše da će se postupak ponoviti jer ni jedna ponuda nije prihvatljiva a kao nezakonit se odbija prijedlog Odluke konkursne komisije iako je taj prijedlog ministarstvo prvobitno prihvatilo.

Ministarstvo je ovakvu odluku donijelo tek nakon žalbi i velikih pritisaka stručne javnosti.

Kancelarija za razmatranje žalbi BiH donijela je riješenje po kojem ministarstvo mora platiti sve troškove žalbenog postupka u iznosu od 1.312,50 KM.

Čitav postupak izbora najboljeg idejnog rješenja je poništen. U poništenom postupku nagrađena su dva rada, za drugo i treće mjesto sa po 15 i 10 hiljada maraka

http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/Documents/%D0%9E%D0%B4%D0%BB%D1%83%D0%BA%D0%B0%20%D0%BE%20%D0%BF%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B5%D1%9A%D1%83%20%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%BA%D0%B0%20%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B5%20%D0%BD%D0%B0%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%BA%D0%B5%20-%20%D0%9C%D0%B5%D0%BC%D0%BE%D1%80%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8%20%D1%86%D0%B5%D0%BD%D1%82%D0%B0%D1%80%20%D0%94%D0%BE%D1%9A%D0%B0%20%D0%93%D1%80%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D0%BD%D0%B0_133746986.pdf

понедељак, 6. јун 2016.

RUGIP kasni Svjetska banka dolazi u junu


Posao uspostave jedinstvene evidencije nekretnina u Republici Srpskoj zapao je u ćorsokak iako to u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove prikazuju drugačije, tvrde moji odlično obaviješteni izvori.
Rukovodstvo RUGIP-a prije nekoliko dana javnosti je predstavilo dosadašnje rezultate rada na uspostavi jedinstvene evidencije i na tom predstavljanju rečeno je kako posao ide odlično.
Međutim urađeno je vrlo malo posla. Geodetska uprava RS ima obavezu da uspostavi jedinstvenu evidenciju nekretnina za 250 katastarskih opština u Srpskoj po kreditu koji je dobijen od Svjetske banke.
Do sada je urađeno dramatično malo, manje od 2 odsto posla tvrde moji izvori. Svako izlaganje stupa na snagu tek kada bude objavljeno u Službenom glasniku a do sada je objavljeno tek 1 odsto izlaganja.

Zbog svega toga Svjetska banka prijeti da će da zaledi kredit i aktivira klauzulu i ukine grejs period a kamatu poveća na komercijalnu.
Delegacija Svjetske banke u RS dolazi u junu. Svjetska banka insistirala je i na takozvanoj C komponenti koja podrazumjeva jačanje svijesti gradjana o registraciji imovine.

Kredit Svjetske banke za uspostavu jedinstvene evidencije nekretnina u RS težak je 35 miliona maraka. Izvještaj o utrošku sredstava nikada nije podnesen Narodnoj skupštini RS.
Vrlo je upitno na koji način su trošena sredstva od tog kredita tvrde moji izvori.

Uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina u Srpskoj najuže je vezano sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o premjeru i katastru. U principu uspostavljanje jedinstvene evidencije nekretnina značilo bi da se će se pročešljati svi upisi vlasništva. To jeste odlično ali nije u interesu onima koji su u posljednjim godinama na sumnjiv način došli do vrijednog zemljišta.
Zato se, tvrde izvori bliski Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove, krenulo u rušenje pomenutih zakona putem izmjena i dopuna.


Svjetska banka inače je, u posljednjem izvještaju, izračunala da će ovim tempom uspostava jedinstvene evidencije nekretnina u Srpskoj trajati 30 do 40 godina i da će koštati 100 miliona maraka. Sav posao trebalo je da bude okončan aktuelnim kreditom u roku od deset godina.

субота, 4. јун 2016.

Srpska zauvijek iz Srpske zauvijek


Popio sam jednu od posljednjih kafa sa jednim mojim odličnim drugarom. Borio se I borio I na kraju konačno digao ruke. Odlazi, vjerovatno zauvijek, za koji dan. Viza je spremna, posudio je nešto novca za put, tamo gdje ide čeka ga nesigurnost I posao koji će raditi od jutra do sutra. Bukvalno. Ovdje ostavlja roditelje I sigurnost da vise nema šta da čeka. Strašno.
Još strašnije je što smo na toj kafi očas posla napravili listu ljudi sa kojima smo se družili a koji su u posljednjih nekoliko godina napustili Republiku Srpsku. Vjerovatno zauvijek.

A. šifra Tigar odredište tajno.
I. šifra šmeker iz Krajine, USA, kamiondžija
R. šifra Srbin, Australija, fizički poslovi
M. šifra protein, Austrija, fizički poslovi
M. šifra buraz, Austrija, fizički poslovi
P. šifra Kotor Varoš, Austrija, posao u struci
R. šifra gimnazija, Austrija, posao u struci
N. šifra Južni front, Srbija-Bugarska, posao u struci
G. šifra Olimpijakos, Grčka, ugostiteljstvo
D. šifra Kopre Nedri, Njemačka, medicinski radnik
Č. šifra čova buraz, USA, zavodnik
R. šifra Soka progledala, Kanada, zanimanje nepoznato
A. šifra Švarceneger, pokušaj Čile vraćen sa aerodroma u Santjagu
R. šifra sokolski, USA, gradjevinski poslovi

Ljudi sa spiska su generacija od 23 do 33 godine, većina je fakultetski obrazovana. Niko od njih nije bio član ni jedne stranke, svi su bili suviše ponosni da mirno gledaju kako nemaju šansu. U svojoj zemlji je nisu dobili. Bilo bi patetično pominjati da medju njima ima I onih čiji su očevi poginuli za Republiku Srpsku.

Odlično se borimo za Republiku Srpsku. 

петак, 3. јун 2016.

Rekordna dugovanja mljekarima!

U ponedeljak 6 juna biće održan sastanak upravnog odbora Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske. Tema sastanka biće isključivo situacija oko neuplaćivanja podsticaja iz ministarstva poljoprivrede prema poljoprivrednicima mljekarima.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske mljekarima trenutno duguje nešto više od dvadeset miliona maraka na ime podsticaja. Ministarstvo kasni sa plaćanjem osam mjeseci i to je novi rekord sa kašnjenjem te vrste podsticaja. Mjesečni iznos koji ministarstvo odnosno Vlada po zakonu treba da uplate mljekarima je 2,4 miliona maraka. Te obaveze preuzete su usvajanjem i prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg budžeta. Mljekarima se ne duguje samo za mlijeko već i za junice, investicije...

Broj poljoprivrednika proizvođača mlijeka u Republici Srpskoj drastično je opao u posljednjih nekoliko godina. Sa 10500 mljekara Srpska je spala na njih oko 4000 danas. Mljekari tvrde da i u takvoj katastrofalnoj situaciji postoje viškovi mlijeka zbog nekonkurentnog tržišta a da dobar dio mljekara više i ne daje mlijeko u otkup već mlijeko propada.

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede u tom ministarstvu uopšte i ne obračunavaju dokumentaciju koja im pristiže za ovu godinu što stavlja veliki upitnik na kraju pitanja hoće li podsticaji za ovu godinu mljekarima uopšte i biti isplaćeni.

Ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić u nekoliko navrata je u posljednjih nekoliko mjeseci govorio da će se to desiti ali se to nije desilo.


среда, 1. јун 2016.

Otimanje rijeke

Film o gradnji MHE Medna, koncesiji, dozvolama, prihodima i rashodima Republike Srpske za vrijeme trajanja koncesije.

https://www.youtube.com/watch?v=8wWuC3S5K-g