среда, 6. септембар 2017.

Srpska cafe: Evropsko prvenstvo u košarci

SRBIJA UVELA SANKCIJE REPUBLICI SRPSKOJ I PRIJETI NOVIM!

Evropsko prvenstvo u košarci prenos
Od juče, tačnije 5.septembra 2017. godine, dogodio se presedan nezapamćen u novijoj istoriji odnosa Srbije i Srpske. 
RTS, odnosno Radio televizija Srbije, je građanima Republike Srpske uvela sankcije ili bolje rečeno medijski mrak!
Da, dobro ste pročitali.
Dragan Bujošević, generalni direktor RTS, lično je potpisao pismo upućeno kablovskim operaterima u Republici Srpskoj u kojem se zahtjeva od kablovskih operatera da moraju onemogućiti gledanje utakmica Srbije u BiH, a ako to ne naprave dobiće kaznu od strane RTS-a tako što će za Republiku Srpsku oduzeti pravo emitovanja programa RTS 1 i RTS 2.
Riječ je, naravno, o najaktuelnijoj temi u Republici Srpskoj ovih dana – MOGUĆNOSTI odnosno, tačnije rečeno, NEMOGUĆNOSTI GLEDANJA EVROPSKOG PRVENSTVA U KOŠARCI.
U sučaju da taj zahtjev kablovski operateri ne urade tokom prvog narednog prenosa, Bujošević navodi da će sankcije uslijediti i to u vidu “povlačenja saglasnosti za reemitovanje programa RTS i navedeni kablovski operateri  neće imati pravni osnov za reemitovanje RTS-a”.
Drugim riječima rečeno – emitujte još jednu utakmicu koju prenosi RTS i RTS se više neće moći vidjeti na teritoriji BiH i Republike Srpske.
Problem je nastao kada je kablovski TV kanal Sportklub kupio ekskluzivna (i kablovska i zemaljska) prava za teritoriju BiH za EP u košarci za muškarce. U Srbiji su zemaljska prava prodali RTS-u, a u Hrvatskoj HRT-u. U BiH je Sportklub oba prava (i zemaljska i kablovska) zadržao za sebe, odnosno zemaljska prava nije prodao nijednoj zemaljskoj televiziji (a koja pri tome ne može da iskoristi jer se ne vidi zemaljski).  Zahtjeva za kupovinu zemaljskih TV prava je bilo, međutim Sportklub na te upite nije čak ni odgovorio sa ponudom?!
TV kanal koji je kupio prava za jednu zemlju, a vidi se i u drugoj zemlji (u ovom slučaju RTS) ima obavezu da operatere u drugoj zemlji obavijesti da ne raspolaže pravima za određeni sadržaj i upozori operatere da su dužni  njihov signal zatamniti za vrijeme emitovanja tih sadržaja. Kablovski operateri svugdje u svijetu, pa i u BiH, imaju mogućnost da riješe problem tih prava na tri načina: samostalno (da ih kupe ako je moguće), da se ogluše o navedenu molbu i plate odštetu vlasniku TV prava ili da zatamne te sadržaje, a sve po vlastitoj procjeni i izboru. Međutim, ovaj put RTS je prisilio kablovske operatere, mogli bi reći i ucjenio,  taktikom: Ugasi i ne dam ti  izbor!
Situacija u koju je Republika Srpska došla juče, nakon pisma direktora Bujoševića, je više nego apsurdna!
Prvo, NET TV PLUS, firma u vlasništvu UNITED MEDIA GROUP (grupacija koja je vlasnik i povezano pravno lice sa Telemach, Sportklub, Total TV) emituje preko svoje internet platforme program više od 500 TV kanala do 200 000 korisnika širom Evrope i svijeta bez regulisanih TV prava, pa i navedeno EP u košarci, i to upravo na RTS!?! Korisnici koji koriste NET TV PLUS, uglavnom dijaspora, uredno mogu da gledaju RTS bez straha od zamračenja, za razliku od Srba u Republici Srpskoj, koji su očito manje vrijedni. Ili je ipak u pitanju nešto drugo? Ovo je već pitanje za RTS na koje ćemo se potruditi dobiti odgovor u što skorijem vremenu.
Ovdje smo došli u situaciju da RTS brani interese druge firme (Sportklub). Na očigledno kršenje tih istih TV prava (koje tako zorno brani u Republici Srpskoj) ŠIROM EVROPE preko firme povezane sa Sporklubom (NET TV PLUS) RTS neće da reaguje. Ako imate nedoumicu da li je NET TV PLUS emitovao RTS – u prilogu imate fotografije naših čitalaca širom Evrope koji su nam poslali fotografije na kojima se vide utakmice EP u košarci na RTS, ali i na Sportklubu (O da, i Sportklub nema prava na tim teritorijama na emitovanje utakmica EP u košarci, tako da je ovdje u pitanju dvostruko kršenje tih prava!).
Drugo, nakon pisma RTS-a juče je došlo do zatamnjenja signala RTS-a u svim operaterima u BiH, ali pazite apsurd – Sportklub uopšte nije emitovao utakmicu Srbija-Velika Britanije iz nepoznatih razloga ili možda tihih sankcija?!? Tako da je u BiH, odnosno Republici Srpskoj, bio MEDIJSKI MRAK!
Utakmica košarkaške reprezentacije Srbije, miljenika srpskog naroda sa obe strane Drine  još od EP 1995. u Atini, nije se mogla gledati u Srpskoj!
Složićemo se da ove sankcije (jer ovo jesu sankcije) za građane Srpske nisu ničim zaslužene ni od građana pa ni od njenih političara, a dokaz da su te sankcije usmerene samo protv Republike Srpske i BiH je da imamo kao primjer Net TV PLUS koji nesmetano emituje RTS za sve Srbe širom svijeta.
Postavlja se pitanje – kako je do ovoga došlo?
Zašto se reprezentacija Srbije ne može gledati u Republici Srpskoj ni na jednom jedinom TV kanalu u BiH?
Kome takav rasplet stvari ide u korist?
Da li je ljubav koju ovaj narod godinama gaji prema popularnim “orlovima” i prema svojoj matici Srbiji zavrijedila takve sankcije i čime?
I na kraju jedna digresija:
U najmračnija vremena, pred kraj nesrećnog građanskog rata u BiH, 1995. godine građani Srpske su gledali Sašu Đorđevića kao igrača kako osvaja zlatnu medalju na EP u Atini. Danas, nakon 22 godine, građani Srpske neće moći gledati Sašu Đorđevića kao selektora na putu ka novoj zlatnoj medalju. Treba li slikovitije prikazati medijski haos u ovom trenutku u Srpskoj i BiH?

izvor srpska cafe

понедељак, 4. септембар 2017.

Popis dolazi na naplatu

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine svim opštinama i gradovima u BiH dostavila je upustvo o utvrdjivanju kvalifikacija, broja, imenovanju i razrješenju i obuci članova lokalnih izbornih komisija. CIK zahtjeva od lokalnih zajednica da ubuduće prilikom formiranja lokalnih izbornih komisija vode računa o nacionalnoj strukturi a u skladu sa rezultatitma popisa iz 2013 godine.
Ovakva dešavanja najavio sam sredinom prošle godine. Popis je, inače, vrlo nepovoljan po Republiku Srpsku jer je pokazao da Srba u BiH ali i u RS ima znatno manje od očekivanog broja.



среда, 08. јун 2016.

Prava priča o popisu-guske u magli


Srpski političari u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini kada je popis u pitanju lutaju kao guske u magli. Niko ne zna šta radi osim Milorada Dodika, tvrde moji izvori koji odlično poznaju tematiku, koji svjesno manipuliše pričom oko popisa. Opozicija svjesno ili iz neznanja a ne zna se šta je gore upada u zamku Milorada Dodika kada je u pitanju popis tvrde moji sagovornici. Jedna od tih zamki je dogovor Ivanić-Dodik o vanrednoj-posebnoj sjednici NSRS.

Republika Srpska trenutno može uraditi malo šta ili gotovo ništa kada su u pitanju objavljivanje popisa i rezultati popisa u Bosni i Hercegovini. Jednostavno je tako jer su Zakon o popisu i Metodologija vodjenja statistike na nivou Bosne i Hercegovine usvojeni u februaru 2013 godine i za njih su glasali srpski predstavnici u zajedničkim BiH institucijama. Vlast na nivou BiH u ime Srpske većinski je predstavljao u to vrijeme SNSD.

Zakonom i Metodologijom precizirano je da je vlasnik kompletnog popisnog materijala Agencija za statistiku BiH a da su entitetske statističke agencije-zavodi samo servis državne Agencije. Agencija za statistiku BiH ima kompletna ovlašćenja kada su popis i popisni materijal u pitanju, to nije dobro za Republiku Srpsku ali to se nije desilo preko noći već je neko u ime Republike Srpske dao pristanak da se to desi. Činjenica jeste da se popisni materijal nalazi u Istočnom Sarajevu ali to ne mijenja suštinski ništa jer Republika Srpska i kada bi željela do materijala ne može doći.

Moji sagovornici uvjeravaju da su svi detalji oko popisa usaglašeni prije popisa Metodologijom vodjenja statistike. Ponavljaju da dosta stvari nije povoljno po Republiku Srpsku, najblaže rečeno, ali isto tako kažu da je vlast Republike Srpske o svemu bila detaljno upoznata i upozorena.

Popis je pokazao da Bosna i Hercegovina ima 190000 nerezidentnih stanovnika, 120 000 ih je u Federaciji i 70 000 u Republici Srpskoj. Oko broja nerezidentnih stanovnika su se zabavili svi političari u Srpskoj a ta stavka u čitavoj priči oko popisa je najmanje bitna tvrde moji sagovornici. Mnogo su opasnije stavke: medjuentitetska linija, vojna i državna imovina, evidencija i Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove RS.

петак, 10. јун 2016.
Srpska nakon popisa


Raspored snaga kada je glasanje u pitanju u Sarajevu za sada  je siguran jer je Dejton čvrst garant ali će mnogo problema da nastane u entitetima kada rezultati popisa budu zvanični pojašnjavaju stručnjaci iz oblasti „popisne problematike u BiH“. Republika Srpska je u evidentnom problemu jer je popis pokazao da u Srpskoj živi dosta manje stanovnika nego što se to predvidjalo. 1,2 miliona rezultati su popisa tvrde moji izvori. Što znači da je Republiku Srpsku u godinama nakon rata napustio ogroman broj ljudi.


Bošnjaka će po popisu biti 51 odsto u BiH. Moji izvori ne tvrde ni da je ta brojka realna ni da nije samo kažu da je vrlo upitan, najblaže rečeno, broj u odnosu na prije rata novih popisnih krugova. U Federaciji je u odnosu na posljednji popis iz 91 godine 4000 popisnih krugova više a u Republici Srpskoj samo 250. Broj novih popisnih krugova u Federaciji omogućava manipulaciju sa približno 400 000 stanovnika tvrde moji izvori. Kažu i da je o tome trebalo voditi računa mnogo ranije a ne sad, još u vrijeme prije nego što su usvojeni Zakon o popisu i Metodologija. Kažu da je izmedju ostalih na vrijeme upozoren tadašnji ministar civilnih poslova Sredoje Nović.



Brojka od ukupno 190 000 nerezidentnih stanovnika najmanje je bitna u cijeloj priči jer razlika u broju nerezidentnih stanovnika Srpske i Federacije ne može mnogo uticati na odnose unutar BiH. FBIH 120 000, RS 70 000.

Popis nije statističko pitanje i ne služi samo da se prebroje svi stanovnici u BiH pojašnjavaju moji izvori. Kažu i da je problem što u Republici Srpskoj još niko ne priča o pravoj suštini problema i da bi se Narodna skupština ukoliko dodje do posebne sjednice o popisu (već je izvjesno da hoće i to 21 juna) mora zabaviti pitanjima koja uskoro sijede a to su vojna imovina, državna imovina, medjuentitetska linija, centralizacija Uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove- koja je na mala vrata predvidjena usvojenom Metodologijom.

четвртак, 30. јун 2016.

Demografska katastrofa u Srpskoj- lagano umiranje


Kao što sam na ovom blogu i najavio u posljednjih mjesec dana rezultati popisa su katastrofalni po Republiku Srpsku. Na stranu sada Zakon i Metodologija koji su vrlo upitni isto koliko i uloga tadašnjih predstavnika Republike Srpske u Sarajevu u donošenju istih ali u Republici Srpskoj živi dosta manje stanovnika od onog broja o kojem se spekulisalo svih ovih godina a u BiH je 280 000 Srba manje nego 1991 godine. Popis je pokazao da Srbi u Federaciji praktično ne postoje.

Manje je i ostalih naroda i u BiH živi manje gotovo 900 000 stanovnika nego prije rata ali je ta razlika najizraženija kod Srba. Što će dugoročno imati katastrofalne posljedice po Republiku Srpsku.

Ovom prilikom moram i da pohvalim svoje izvore koji su mi u prethodnim razgovorima prije objavljivanja rezultata popisa tvrdili da Srpska ima 1,2 miliona stanovnika (1.228.423 su zvanični podaci). Isto tako tvrdili su mi da će popis pokazati Srba u RS ima oko 900 000 što je otprilike brojka koja odgovara rezultatima popisa. Poražavajuće i volio bih da nisu bili u pravu.

Činjenica je, dakle, da je nakon rata Republiku Srpsku napustio ogroman broj ljudi a strašno je što su i ovakvi kakvi su rezultati popisa već stari tri godine i vrlo je vjerovatno da je situacija danas još poražavajuća. Svakako pored emigracije veliku ulogu igra i loš prirodni priraštaj. Loša ekonomska situacija, beznadje, stvaranje društva idiota i društva podobnih polurobotizovanih stranačkih poslušnika od Srpske u posljednjih dvije decenije stvara ljušturu koju će vjetar uskoro da odnese. Truo orah koji i najslabiji zub može da polomi.

недеља, 3. септембар 2017.

Toplana odlukama spriječava isključenja


Banjalučka Toplana donijela je odluku o uslovima isključenja iz toplifikacionog sistema i raskidu ugovora o isporuci i korišćenju toplotne energije. Potrošačima je ostavljeno da ispune pet uslova od kojih je nazanimljiviji prvi. Potrošač u zgradi moraće da pribavi saglasnost svih stanara zgrade i da te saglasnosti ovjeri kod notara i takav zahtjev preda Toplani.  I dalje ostaje apsurdno da bilo ko primorava bilo koga da kupuje proizvod ili uslugu koju ne želi. Na stranu što će pribavljanje saglasnosti svih stanara u mnogim slučajevima, makar kod nas je tako, biti nemoguća misija.



Odluka Toplane

субота, 2. септембар 2017.

MHE na Plivi

Prva etapa ekološke katastrofe je urađena: Počela izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Plivi
Foto: Boro Marić, Facebook

Novo narušavanje prirode upravo se dešava. Naime, prije nekoliko dana počela je izgradnja mini hidroelektrana na rijeci Plivi kod Šipova.

Ova vijest nija imala bitniju medijsku pažnju, kao da smo navikli da je normalno da uništavamo prirodna blaga koja imamo.

Iako su ekološke posljedice nesagledive, bageri su započeli svoj rad.  Povodom toga pokrenuta je i peticija da se zaustavi ova izgradnja, a građani se pozivaju da potpišu ovu peticiju
Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da se gradi MHE Glavica na rijeci Plivi, uzvodno od Šipova. Investitor je BBB doo Šipovo koji je dobio ekolosku dozvolu za izgradnju MHE instalisane snage od cca 1.5 MW.

Posljedice izgradnje ove MHE će, kaže Viktor Bjelić, svakako da se očituju na biljnom i životinjskom svijetu koji živi u i kraj vode, a trenutno u fazi gradnje je prisutna devastacija korita i obala rijeke, te zamućenost vode što utiče na fizičko-hemijske karakteristike Plive.  


“Za rijeku ovo znači da se u njenom koritu vrše građevinski radovi na izgradnji ustave (manja brana) i derivacionog kanala kojim se usmjerava 90% vode na mašinski dio, tj. turbine. Pojednostavljeno, izgradnja takve MHE izgleda ovako: teška mehanizacija dolazi usred netaknute prirode. U koritu i na obali u dužini od najčešće 2 do 4 km uništava se sav biljni i životinjski svijet, pa u roku od nekoliko mjeseci umjesto neprohodne „džungle“ od vrbinog i ostalog drveća dobije se kanalisana rijeka sa golim priobaljem, koje je tad podesno za rast invazivnih vrsta ali i moguću eroziju zemljišta. Prva etapa ekološke katastrofe je urađena - nestalo je nekoliko stotina/hiljada primjeraka drveća i obalne vegetacije”, kaže za BUKU Bjelić.
On kaže da su posljedice remećenja prirodnih tokova (nadzemnih i podzemnih voda) bukvalno nesagledive, a što je najgore, nema ni nagovještaja da će se iko od nadležnih zainteresovati za ovu problematiku, već će bez sagledavanja šire slike i izlaska na teren da izdaju dozvole za gradnju MHE.

Otimanje rijeke, film o MHE Medna :

петак, 1. септембар 2017.

Korida

Jedan moj dobar prijatelj zamolio me je da objavim njegov tekst na svom blogu ali da ga ne potpišem. Razmišljao sam malo jer sam baš danas čitajući kojekakav politički blog primjetio kako mi baš smetaju tekstovi bez potpisa naročito oni koji pljuju po političkim neistomišljenicima. Ako već kritikuješ potpiši se....Ukratko pristao sam jer sam i sam juče razmišljao da napišem tekst o slučaju koji dole slijedi ali o umjetnosti zaista znam vrlo malo a film nisam pogledao tako da sam odustao. Tekst prenosim bez izmjena.

(anti)Srbovanje gdje mu mjesto nije!

U koliku bijedu i kalamužu smo dospijeli svjedoči i najnovija medijska (anti)kampanja protiv mladog sineaste iz Banjaluke Siniše Vidovića.
Da krenemo redom:

Siniša Vidović je višestruko nagrađivani reditelj i producent koji je svoje školovanje završio u Austriji. Tvorac je nekoliko nagrađivanih fimova, ali i komercijalnih reklama i promotivnih korporativnih filmova. Kao šlag na svoju dosadašnju karijeru uradio je film pod imenom KORIDA, a koji se bavi fenomenom grmečke koride, ali i (su)životom sva tri naroda prisutna na tom prostoru ali i BiH uopšte. Kroz specifičnosti vezane za ove krajeve, pri tom provlačeći i motive običaja, ali i nacionalnih i vjerskih razlika, ai na kraju ipak suživota i kompromisa između, do juče, zaraćenih komšija - Siniša nam daje uvid u možda ponajbolji film o koridama uopšte.

FIlm je osvajao nagrade na brojnim festivalima, između ostalih i na SFF. Prije izvesnog vremena prava na TV premijeru je otkupila AJ Balkans koja je film i emitovala.
Nakon svih tih uspjeha - Siniša odlučuje da premijeru dokumentarca upriliči u svojoj Banjaluci i to - besplatno.
O, kakva greška - ispostaviće se.

Iz PR službe Sineplexa Palas - medijima je stigao poziv na premijeru filma. Na novinskoj agenciji SRNA  - dan prije premijere stigao je dopis da će premijeri filma prisustvovati i predstavnici udruženja žrtava srpskog naroda proisteklih iz otadžbinskog rata. Čudno, zar ne?
Na samu premijeru dolazi popriličan broj ljudi zaljubljenika što u koridu, što u dokmentarni film, ali i predstavnici par medija, kao i nekoliko članova navedenih udruženja.
Negdje poslije polovine filma - predstavnici udruženja uz psovke izlaze iz dvorane gdje ih ispred same kino dvorane čekaju već pripremljeni (gle čuda!) diktafoni agencije SRNA. Počinje kanonada: antisrpski film, Srbi prikazani kao divljaci, itd itd.

Više od 90% sale ostaje da pogleda film do kraja i film nagrađuje gromoglsnim aplauzom. 
Glavni "krivac" za film izlazi pred tu publiku, ali zbunjen i vidno uznemiren.
Jutro nakon premijere - na agenciji SRNA izlazi tekst sa naslovom - FILM KORIDA ANTISRPSKI.
Ni upitnika na kraju. Znači - konstatacija i oko toga nema rasprave. Nema izjave od reditelja filma, nema druge strane. Ubrzo nakon toga, saznajemo od izvora u SRNA, nakon poziva Siniše Vidovića menadžmentu SRNA - tekst se povlači.

Ali avaj!
Šteta je već počinjena. Najveći dio nazovi medija u RS, ali i Srbiji (čast izuzecima) je ili preuzeo sam tekst ili je nastavio medijski linč protiv mladog autora, čak takmičeći se ko će u svojim naslovima biti "ubojitiji".

Drage kolege, kada već kritikujete naše kolege iz Federacije koji zaista često odlutaju u svojim pričama kada se govori o nesretnom ratu koji nas je sve pogodio, ali pobogu, prije više od 20 GODINA, zapitajte se koliko vi doprinosite takvoj vrsti medijske histerije.

Koliko vas je zaista pogledalo film KORIDA? 
Da li ste se zapitali da su članovi udruženja koji su napustili projekciju prije kraja samog filma možda izmanipulisani?

Da li možda postoji veza između autora teksta na agencija SRNA i osobe koja stoji iza ove cijele ujdurme?
Pitanja je mnogo, a mi ćemo se na ovom blogu potruditi da u najskorije vrijeme odgovore na sva ova pitanja dobijemo i od samog autora fillma, odgovornih u agenciji SRNA, kao i predstavnika udruženja koji su bili na samoj projekciji, ali i onih čija će imena tek isplivati na površinu u ovom slučaju.

Gradjani BiH bez Evropskog prvenstva u košarci- razlozi



Gradjani Bosne I Hercegovine jedini u regionu, za čitavu Evropu nisam siguran, ne mogu da gledaju Evropsko prvenstvo u košarci koje se od 31 avgusta održava u četiri zemlje.
Ekskluzivno pravo prenosa evropskog prvenstva za sve zemlje bivše Jugoslavije otkupio je Sport Klub i to kablovska i zemaljska prava. Sport Klub, inače, nije prisutan u zemaljskom signalu a ovaj kanal od kablovskih operatera zbog različitih razloga u ponudi u cijeloj BiH imaju samo Mtel i Telemah. Sport Klub prisutan je i na Totalu ali sve u svemu procjene su da Evropsko prvenstvo u BiH može da gleda tek oko 30 odsto stanovništva.

Ni jedan javni emiter u Bosni i Hercegovini ne prenosi Evropsko prvenstvo jer nisu otkupili prava. Moji izvori tvrde da je RTRS pokušao da otkupi prava od Sport Kluba ali da na njihovu ponudu nije stigao odgovor.
Javni emiteri u Srbiji i Hrvatskoj za razliku od bosanskohercegovačkih prenose prvenstvo jer te dvije države nisu dozvolile da ostanu bez prenosa prvenstva. Sport Klub je RTS-u i HRT-u prodao pravo prenosa za te dvije zemlje.

Na činjenicu da gradjani BiH, uglavnom, iako plaćaju RTV taksu ne mogu da gledaju prvenstvo u košarci nije reagovao ni RAK ni Košarkaški savez BiH iako su obaviješteni o aktuelnom problemu. Jedan od kablovskih operatera, Telemah, koji u svojoj ponudi ima Sport Klub sponzor je seniorske košarkaške reprezentacije Bosne i Hercegovine što ne mora ništa da znači ali i može.


Danas sam pokušao da stupim u kontakt sa predsjednikom Košarkaškog saveza BiH Daliborom Milošem ali se nije javljao na telefon.

Žedna djeca u Boškovićima

Stanje u zdravstvu i obrazovanju najrealniji su pokazatelj stanja u društvu.
Nova školska godina je počela a roditelji djece koja idu u Osnovnu školu Holandija u Boškovićima, opština Laktaši jutros mi šalju slike i informaciju da je 17 prvačića prvi dan škole započelo bez struje i vode u školi. Školu pohadja oko 200 učenika a problem sa vodom imaju godinama. Učenici vodu za piće nose od kuće. Tvrde i da selo, inače, ima problem sa vodosnadbijevanjem jer nekome nije u interesu da se spoji na gradski vodovod koji je udaljen tri kilometra od Boškovića. Izvor koji je za svoje potrebe napravilo selo prije dvadeset godina više nije dovoljan za sve stanovnike. Osnovna škola priključena je na seoski vodovod, gradski je od škole udaljen svega jedan kilometar. Roditelji napominju da niko ne vrši higijensku ispravnost vode sa seoskog izvora pa kada vode i ima u školi roditelji se boje da djeci dozvole da je piju.