Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove pohvalila
se prije nekoliko dana da će do kraja ove godine u tri političke opštine
stupiti na snagu Jedinstvena evidencija nekretnina sve na bazi novog zakona. To
znači, prema istim najavama iz RUGIP-a, da će do kraja ove godine biti
uspostavljeno nešto više od trideset katastarskih opština.
U RUGIPU-u se opasno igraju sa strpljenjem Svjetske banke.
O čemu se radi?
Odlukom o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj
banci od 27.12.2012 godine koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske
RUGIP odnosno RS se obavezao Svjetskoj banci kao zajmodavcu da će do polovine 2017 godine
sa sredstvima koja su mu data na raspolaganje uspostaviti 245 katastarskih
opština. To nije sav posao jer kompletno uspostavljanje evidencije nekretnina u
Srpskoj, predvidjalo se, trajao bi bar još narednih deset godina pošto se radi
o ogromnom poslu. RUGIP-u, odnosno Republici Srpskoj koja je stvarni dužnik je
odobreno 16,7 miliona dolara kredita sa rokom otplate od 25 godina i kamatnom
stopom od 1,25 godišnje.
U obrazloženju za prihvatanje kredita koji su potpisali Zoran
Tegeltija ministar finanisja, Gorana Zlatković tadašnji ministar pravde i
Tihomir Gligorić tadašnji direktor RUGIP-a navedeno je da je pravljenje
Jedinstvene evidencije nekretnina u Republici Srpskoj od strateškog interesa
za razvoj Republike Srpske jer se radi o strateškim resursima sa kojima
Republika raspolaže. U tu evidenciju ušla bi sva imovina Republike Srpske. Tada
je bilo dogovoreno i da se sa Evidencijom krene iz najvećih gradova, prvo iz
Banja Luke ali to se nikada nije desilo.
Moji izvori uvjeravaju da nikada ne bi postojali slučajevi
Poljoprivredna škola, Grčka ulica i drugi u Banja Luci da je taj posao uradjen
kako je planirano. Moji izvori tvrde i da je sasvim očigledno da neko nema
interes da se popiše ono što pripada lokalnim zajednicama i Republici Srpskoj
jer ovakvo stanje ostavlja prostor za manipulaciju zemljištem što se i dešava.
Pretpostavke su da za kompletan posao uspostave jedinstvene
evidencije nekretnina Republike Srpske treba oko 120 miliona maraka ali je sada
pitanje hoće li Republika Srpska kod Svjetske banke u ovom slučaju dobiti drugu
šansu. Drugo pitanje nije ništa manje važno. Da li su i ako jesu na koji način
potrošene pare od kredita a posao nije uradjen?