Univerziteti po mjeri stranke

Gerila info

Učiti, učiti i samo učiti… Mantra “druga Lenjina” o potrebi kontinuirane edukacije i razvoja svakog pojedinca živi već  jedan vijek. S tom mantrom koja je zaostavština iz vremena komunizma došla je još jedna jako bitna pojava, a to je partijsko kontrolisanje svih institucija i segmenata obrazovanja, naročito kontrolisanje procesa u visokom obrazovanju.  Autonomija univerziteta je već odavno samo  prazna riječ na papiru, jer na uštrb znanja i kvaliteta presudnu ulogu, ipak imaju partijske knjižice i odnosi unutar partija.

Protekla 2018.godina bila je puna turbulencija na političkom i javnom životu. Činilo se da su obrazovne ustanove, a posebno visokoškolske, već odavno izašle iz tih vrsta sukoba, međutim jedan događaj na samom kraju godine, postao je tema broj 1, a to je svojevrsna zabrana rada sa studentima doktoru ekonoskih nauka Mladenu Ivaniću.

Jedan od najmlađih doktora ekonomije u bivšoj Jugoslaviji i zasigurno čovjek koji je ostao upamćen kao najmlađi član Predsjedništva BiH nakon više od tri decenije rada sa studentima izgubio je mjesto profesora na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci. Razlozi su bili “tehničke prirode”. Na naša pitanja o ovoj temi nije bio pretjerano raspoložen.

“Ne bih ja puno ovo komentarisao. To se u suštini svelo na to da je Univerzitet imao primjedbu na Izvještaj o izboru, iako taj izvještaj nema veze sa mojim radno-pravnim statusom. Ja imam rješenje da mi miruje radni odnos i da se vraćam po isteku mandata člana Predsjedništva BiH, pa sam podnio zahtjev da me vrate i još uvijek nisam dobio nikakav odgovor”, kratko je na naš poziv prokomentarisao Ivanić.

On pojašnjava da se  u međuvremenu jdogodio sporni konkurs. “Komisija je predložila mene, jer ispunjavam sve uslove, a Senat Univerziteta je imao neke tehničke primjedbe znajući da će isteći rok. “Svjesno se išlo da mene sklone sa Univerziteta. Ne znam zašto, ali ne vidim ni neke velike efekte tog poteza. Još uvijek nemam nikakvog obavještenja osim da je konkurs stavljen van snage i dok se ne provede novi konkurs ja ne mogu držati nastavu. Praktično, Senat Univerziteta je vratio na doradu izvještaj, a u međuvremenu je istekao rok od 6 mjeseci”, kaže Ivanić.

Na naše pitanje da li je riječ o vidu političkih pritisaka, on je dodao: “Generalno, moj stav je da je prirodno da je Univerzitet izvor političkih ljudi i ne bi bilo dobro da ga nema, ali nije normalno kada ti ljudi koriste Univerzitet za međusobno političko razračunavanje. To vise govori o realnoj pedagoškoj, profesionalnoj strukturi tih ljudi, nego o bilo čemu drugom”.

Slučajno ili ne, Ivanić je u prethodnom periodu bio jedna od najčešćih meta političkih napada ljudi koji su takođe u sistemu visokog  obrazovanja.

Sakriveni iza krinke političkih analitičara mnogi od njih su u javnosti etiketirali političke protivnike, zaboravljajući pri tome da objasne prirodu odnosa sa najvećom političkom strankom.

Jedan od njih je i politički analitičar, prodekan za nastavu na Fakultetu političkih nauka i savjetnik za politička pitanja predsjednika Republike Srpske, Aleksandar Vranješ.

Vranješ je u nekoliko istupa, posebno na sajtu Sve o Srpskoj (čiji su sadržaj preuzimali mediji bliski SNSD-u i vladajućoj koaliciji), optuživao političke protivnike, pa tako i Ivanića kao saradnike stranih centara moći.

Slična je situacija i sa dekanom Fakulteta za bezbjednost Predragom Ćeranićem, koji takođe, na istom sajtu ne štedi protivnike Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a da je riječ o poslu koji je plaćen iz džepova građana pokazuje da je održavanje pomenutog sajta platila državna kompanija Hidroelektrane na Vrbasu.

Ono što je nevjerovatno, Senat Univerziteta u Banjaluci nije pravio primjedbe za izbor pomenutog Predraga Ćeranića prilikom kandidature za mjesto dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci 2017. iako je u spisak naučnih radova uvrstio svoje medijske istupe , intervjue i slične forme.

ISTAKNUTI ČLANOVI SNSD-a, REKTOR, PROREKTORI, DEKANI I PRODEKANI

Da je politika odavno zagospodarila sistemom visokog obrazovanja, pokazuje nam jedno mini istraživanje, koje je sproveo naš portal. Od čak 17 fakulteta koji se nalaze u sklopu Univerziteta u Banjaluci, istaknuti članovi SNSD-a su u najužem rukovodstvu 6 fakulteta, te Instituta za generičke resurse.

Izdvajamo samo neke:

Ranko Škrbić, bivši ministar zdravlja – DEKAN MEDICINSKOG FAKULTETA
Željko Mirjanić, bivši narodni poslanik- DEKAN PRAVNOG FAKULTETA
Maja Dodik, kandidat na izborima 2016. na listi SNSD- DEKAN AKADEMIJE UMJETNOSTI
ALEKSANDAR VRANJEŠ, savjetnik predsjednika RS- PRODEKAN ZA NAUČNO ISTRAŽIVAČKI RAD U FPN

Isto tako, članske knjižice imaju i aktuelni rektor Radoslav Gajanin, kao i bivši rektor Milan Mataruga, koji je podnio ostavku nakon spleta čudnih okolnosti. Štaviše, ime Mataruge i Gajanina se pojavljuje i na zvaničnim stranicama SNSD-a kao članova Savjeta za visoko obrazovanje SNSD-a. 

Podsjećamo, bivši rektor Univerziteta u Banjaluci Milan Mataruga kazao je da je razlog  podnošenja ostavke na ovo mjesto što „nije pristao na ucjene i nije dozvolio da se od Univerziteta pravi cirkus“.
Ostavka je uslijedila nakon pobune grupe studenata, predvođene predsjednikom Unije studenata RS Ratkom Savićem, a koji su “zauzeli” zgradu rektorata i deklamovali nekoliko uslova. Jedan jedini uslov koji je ispunjen bila je smjena rektora, dok su priče o brojnim nepravilnostima u radu ili problema standarda studenata odmah nakon smjene gurnute pod tepih.
“Dešavanja i ponašanje grupe studenata za mene su neprihvaljtivi, očigledno orkestrirani i smišljeni kako bi se srušio ugled Univerziteta”, kazao je Mataruga.
Podsjetio je da je do „pobune“ došlo na dan kada je Univerzitet obilježavao 42 godine postojanja, kada su ugostili 16 rektora i prorektora iz regiona te dodjeljivali zlatne značke najboljim studentima. Nakon toga je ocijenio da grupa studenata koji su izveli svojevrsni puč, „ne mogu ni po čemu da se porede sa najboljima, ni po dužini trajanja studiranja ni po prosjeku“.
“Okupirali su rektorat i gazili ugled i dostojanstvo Univerziteta”, istakao je tom prilikom Mataruga.

Jedan od rijetkih koji imaju člansku kartu neke druge stranke i koji je htio dati izjavu na temu političkih uticaja na Univerzitetu je prof. dr Branko Blanuša, dekan Elektrotehničkog fakulteta. Blanuša koji je član SDS-a, kaže da lično nije imao veće političke pritiske, ali da ne zna do kada će ta situacija potrajati.

“Ja lično nisam imao veće političke pritiske, s obzirom na moje političko opredjeljenje, koje kao što je poznato, ne pripada vladajućoj strukturi. Nisam imao nekakvih direktnih političkih pritisaka, ali je bilo nekih komentara i nekih razgovora sa mnom. To su bili neformalni razgovori koji su bili vise usmjereni na to da li je dobro da javno iznosim neko svoje mišljenje. Definitivno, postoji uticaj politike na rad Univerziteta, a i na visoko školstvo uopšte. Mi imamo centralizovan Univerzitet. On bi trebalo da bude integrisan, ali nije integrisan, nego je centralizovan. Taj Univerzitet je sad pod krovom ovog novog ministarstva, Ministarstva za tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo. Naravno da i oni koji su imenovani u tom ministarstvu pripadaju određenoj političkoj opciji. Univerzitet bi trebao da bude depolitizovan. Ne trebam govoriti o tome da to nije tako”, jasan je Blanuša.

Prema njegovim riječima, trenutna tendencija, a koja nije dobra je da je politički uticaj sve izraženiji i među studentskim organizacijama, dakle u Uniji studenata i Studentskom parlamentu koji su, kako kaže, u dobroj mjeri politički instrument i gdje su na određenim mjestima već neki pojedinci koji su prepoznatljivi u određenim političkim strankama.

“Ja dolazim s fakulteta gdje je taj politički uticaj jako mali, odnosno minoran, ali to je specifičan fakultet gdje dolazi do izražaja znanje i stručnost, dakle, kvalifikacije, a gdje god je to u prvom planu, politički uticaj je mnogo manji.

Kada pričamo o zapošljavanju po političkoj liniji, sigurno je da se takve stvari dešavaju, ali ne mogu reći u kojoj je to mjeri izraženo i koji su to konkretni primjeri jer ja nemam argumente, ali zna se da tog ima. Znam kad je posebno pitanje o administrativnom osoblju koje se zaposlilo u nekom prethodnom periodu da je tu bilo različitih uticaja, posebno onih stranačkih”, dodaje Blanuša.

Da nepravilnosti prilikom zapošljavanja ima, zadokumentovao je i Transparency International.

Uglješa Vuković, projekt menadžer u TI napominje je u 2016. i 2017.godini zaprimljeno 55 prijava kada je riječ o obrazovanju. Iako je uglavnom riječ o slučajevima iz osnovnog i srednjeg obrazovanja, pažnju je privukao i jedan predmet iz visokog obrazovanja, a koji je imao i sudski epilog.

“Posebno se ističe primjer na Medicinskom fakultetu u Banjaluci kada se jedna stranka žalila poslije konkursa, jer je ustanovljeno da su se desile nepravilnosti , to jeste da izabrana kandidatkinja nije provela najmanje tri godine u nastavi nakon posljednjeg izbora u zvanje”, kaže Vuković za Gerilu.

Izvor gerile sa banjalučkog Univerziteta kaže da ovo nisu usamljeni primjeri.

“Pogledajte samo strukturu ljudi koji sad rade u visokom obrazovanju. Evidentno je da je na Univerzitetu potpuno leglo političkih podanika i da je veoma malo broj ljudi koji imaju hrabrosti i morala da kažu neki svoj stav.

Dolazak bivšeg rektora Mataruge je bio dokaz da je politika definitivno preuzela Univerzitet, a njegov odlazak je još veća potvrda. Dovesti čovjeka u situaciju da drži govor na Danu Univerziteta, a da mu predstavnici studenata koji su, takođe, dio SNSD-a u tom trenutku upadaju u kancelarije. Njegov grijeh je vjerovatno što je bio brana nekim koncepcijama. Kada bi on samo smio da progovori, svašta bi rekao pod kakvim je pritiscima bio”, rekao je jedan od profesora, koji kaže da je situacija još i gora jer bi bilo kakvo zamjeranje određenim krugovima unutar Univerziteta moglo dovesti do gubitka zvanja.

PAŠALIĆ: ČLAN SAM SNSD-a ALI RADIM SVE PO ZAKONU

Rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Stevo Pašalić kaže za Gerilu da u njegovom slučaju ne postoji politički uticaj, jer su i on, a i njegov nasljednik izabrani bez takve vrste pritisaka.

“Što se tiče izbora u zvanje, prijema ili izbora dekana, tu postoje jasno propisane procedure kako se radi. I kad bi htjela, politika nema direktan uticaj. Možemo mi navijati za nekoga po partijskoj ili drugoj liniji. Mi možemo biti politički angažovani, ali mi to unutar Unverziteta ne pokazujemo niti se to odražava na rad Univerziteta. Ja sam član SNSD-a, ali to ni u čemu ne koristim, ni prije, ni za vrijeme rektorskog staža”, izjavio je Pašalić.

Napominje da sva zapošljavanja idu po zakonu, da li konkursima ili raznim prijavama,te da tu uvijek ima intervencija, ali bitno je da se sve zakonski provede.

“Kada bih vam rekao da nema intervencija, svi znaju da ih ima, ali vi tu morate da djelujete i radite u skladu sa zakonom. Koga god da primate, ako se prijavi 10 ljudi, primate jednog, a devet će biti nezadovoljno”, zaključio je Pašalić.

APSOLUTNA MOĆ STRANAKA

Profesor sociologije iz Mostara Slavo Kukić smatra da političke stranke imaju apsolutnu kontrolu nad svim univerzitetima u BiH.

“Što se tiče Sveučilišta u Mostaru, tu sam siguran jer sam donedavno bio profesor tamo. Ne samo da se ne može doći na mjesto rektora, prorektora, dekana ili rodekana, a da za to nije dao zeleno svjetlo lider HDZ-a, nego u najnovije vrijeme ne možete doći ni na mjesto asistenta. Po onome što ja znam ništa nije bolje ni na Unoverzitetu Džemal Bijedić, ali ni na drugim univerzitetima u BiH. Evenutalno se, barem za sada, može govoriti o Univerzitetu u Zenici kao izuzetku. Ovo govorim iz razloga jer to potvrđuju fakti. Tamo je na vlasti na kantonalnom nivou SDA, ali su u rukovodstvu Univerziteta ljudi koji ne pripadaju toj stranci, nego ni vrijedonosnom sistemu te stranke.
Dakle, sve je pod kontrolom stranaka. Posljedice toga su vrlo prepoznatljive, a to je činjenica da mi u ovom momentu nemamo po webometriksu nijedan javni univerzitet iz BiH među 2000”, napominje Kukić.

Prema njegovim riječima, to je izbor ne po kriterijumu kompetentnosti kandidata za asistentske i druge pozicije, nego po kriterijumu političke podobnosti i političkog pripadanja.

“Dovođenje takvih ljudi na visokoškolsku ustanovu zapravo se dobija I biračka baza jer ti ljudi ne isključujem da u pravilu imaju intenzivniju komunikaciju sa studentima I to komunikaciju koja je u funkciji lobiranja za one koji su ih doveli”, zaključio je Kukić.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Prokleta bila godino za nama

Radnik u marketu srdačno pozdravlja: Kako ste komšija? Nikako hvala na pitanju, odgovaram.

U godini za nama sam dobio drugog sina. Zatim su pokušali da me ubiju.
U godini za nama je ubijen David Dragičević. U godini za nama dio mojih sugrađana je tražio pravdu i istinu a dio, znatno veći, je sve to nijemo posmatrao. Mnogima je ukazivanje na problem smetalo jer valjda ukoliko se o problemu ne govori onda i ne postoji. Mnogi žele da žive u Matrici. Strašno je kako smo kao narod nisko pali.

Godinu za nama sam proveo i ubjeđujući ljude da patriotizam nije bogaćenje na račun naroda i Republike već da je to nešto sasvim drugo. Bojim se da to više ne želim da radim.
Ako sam i živio u iluzijama shvatio sam da većina naroda kojem pripadam mrzi novinare koji govore o kriminalu i krađi tog istog naroda.

U godini za nama shvatio sam da se previše dajem novinarstvu a da mi se premalo vraća. I ne mislim tu na finansijsku nadoknadu ona je najmanje bitna.
U godini za nama shvatio sam da najbolje prolaze i novinari i ljudi koji nemaju savjesti, obraza ni časti.
Shvatio sam da mi se mnogi prosto gade. Vjerovatno i ja njima.

2018. bila je grozna da gora nije mogla da bude. Ne lično, jer stradavali su i stradaju mnogo veći ljudi od mene a i ne mislim da sam posebno stradao, već nacionalno.

Sve najbolje u narednoj mada teško da išta bolje može da donese.

Ja sebi postavljam jedno pitanje. Odakle da Vam poželim srećnu 2020.?

Kovačević i Trifunović

Kada škole postanu stranački plijen

Gerila info

Kada u jednom društvu partokratija postane prihvaćen model ponašanja onda se ne preza ni od čega. Zapošljavanje na osnovu partijske knjižice, rođačke ili stranačke pripadnosti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini postalo je više pravilo nego izuzetak. Tragedija je tim veća, a to će imati nesagledive posljedice po društvo, jer se po osnovu partijske pripadnosti ili rođačkih veza sa političarima na vlasti zapošljavaju i ljudi koji treba da obrazuju buduće generacije društva.

Nekoliko primjera je već u prethodnih nekoliko godina izazvalo pažnju javnosti u Republici Srpskoj prije svega jer su na to ukazali pojedinci koji su smatrali da su oštećeni na konkursima za prijem u radni odnos u obrazovnim institucijama. Njihove žalbe nisu urodile plodom.

Najupečatljiviji primjeri iz prošlosti su zaposlenje snajke Nedeljka Čubrilovića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske i donedavnog visokog funkcionera DNS-a na mjesto pedagoga u banjalučkoj Osnovnoj školi Aleksa Šantić, iako je po ispunjavanju uslova bilo boljih kandidata. Tadašnji ali i sadašnji predsjednik skupštine na novinarska pitanja je tada odgovorio samo da institucije, ukoliko je nešto urađeno mimo pravila, treba da rade svoj posao.

Javnost se prethodnih godina u Banjaluci redovno informisala i o borbi Bojana Vlajića, profesora engleskog jezika, koji je na konkursima nekoliko godina pokušavao da redovnim putem dobije posao. Uzalud. Konkursi su u nekoliko ministarstava bili rezervisani za podobne kandidate a Vlajić je na konkursima u Osnovnim školama odbijao da dostavi dokumentaciju koju su škole mimo zakona zahtjevale od kandidata. Slučaj Bojan Vlajić protiv Ministarstva prosvjete dobio je nedavno epilog na Vrhovnom sudu koji je odbio Vlajićev zahtjev za revizijom presude banjalučkog Osnovnog suda koji je odbio poništenje konkursa u tom ministarstvu.

Vlajić se sudio i sa Ministarstvom nauke i tehnologije koje je tužio zbog raspisivanja konkursa za radno mjesto službenika za odnose sa javnošću na kojem je posao dobilo lice koje je već taj posao radilo u istom ministarstvu. Uzalud.

Bojan Vlajić za Gerila info priča kako je konačno digao ruke od svega. Diploma profesora engleskog jezika izgubljena je negdje u sobi ispod kilograma ploča i knjiga.

„Digao sam ruke zbog toga što smatram da moje kolege prosvetne radnike to ne zanima a poštovanje zakona prilikom zapošljavanja ne zanima ni ostatak društva. Htio sam da utičem pozitivnim primjerom ali na kraju jednostavno nisam uspio, rekao je za naš portal Bojan Vlajić iz Banjaluke.

Gerila info istraživala je na koji način se zapošljavaju novi radnici u školama u Republici Srpskoj. Činjenica je da se uporno manipuliše sa institucijom konkursa ali da se u suštini ne krši zakon. Jednostavno konkursnim komisijama ostavljena je mogućnost da bodovanjem na intervju sa kandidatima imaju presudnu ulogu u odluci ko će da dobije posao učitelja ili nastavnika.

Posljednji primjer sumnjivog rezultata konkursa u kojem formalno nije prekršen zakon dolazi iz banjalučke Osnovne škole Jovan Jovanović Zmaj.

Kandidat za nastavnika matematike sa diplomom Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci i prosjekom 9,36 (što je izuzetan uspjeh za matematičare) na kraju je izgubio bitku za posao od kandidata sa prosjekom 7,20. Odlučili su intervju sa komisijom (1 bod u odnosu na 3) i test (3,5 boda u odnosu na 2,5). Naši sagovornici uvjeravaju da je iako u principu zakon nije prekršen nelogično da savršen student ima loše rezultate na testu i još lošije na intervjuu sa komisijom.

Gerila info je stupila u kontakt sa nekoliko nastavnika i profesora koji traže posao ali niko ne želi javno da progovori o problemu sa kojim se susreće jer jednostavno i dalje očekuju da bi na nekom sljedećem konkursu ipak mogli dobiti posao.

Gerila info razgovarala je sa nastavnikom u jednoj banjalučkoj srednjoj školi koji priznaje da je posao dobio tek nakon učlanjenja u jednu vladajuću stranku u Republici Srpskoj. Razumljivo, ne želi da mu otkrijemo identitet. On nam pojašnjava da je mogućnost manipulacije ranije bila još veća jer je postojao samo intervju a da je sada to ipak donekle onemogućeno jer je uveden test znanja pa intervju ne može baš da „odradi sav posao“ iako može da prelomi kada je mala razlika u bodovima koju kandidati donose sa fakulteta. Problem je, međutim, u tome što postoji mogućnost ranijeg upoznavanja sa testovima pa se dešava da savršeni studenti budu loši na testu dok ga gotovo perfektno urade lošiji studenti koji na kraju dobiju posao, priča naš sagovornik.

„Na kraju ćemo doći u situaciju da će postati apsurdno uopšte raspisivati konkurse. Došli smo u situaciju da moraš biti podoban. Ja sam u posljednje vrijeme, jer nema druge, počeo da razmišljam da ako je već tako, bolje da taj podoban bar bude i kompetentan“, priča naš anonimni sagovornik.

Na naše pitanje da li smo onda svi, jer pristajemo na taku raspodjelu uloga, saučesnici u urušavanju sistema vrijednost odgovara potvrdno.

„Buni se 3 odsto ljudi. Ja kada bih krenuo sam nemam šanse. Mogu li ja da ne budem nigdje (stranački) a da me neko cijeni? Nisu oni napravili cijene mi smo im svi zajedno skrojili cjenovnik. Meni moj ugovor sa školom znači sve na ličnom planu, sigurnost za mene, djecu, kredit. Ja znam da to nije riješenje… Partijsko zapošljavanje jeste problem ali veći je problem što ja pristajem na to“, svjedoči sagovornik Gerila info.

Pojedini diplomci PMF-a tvrde da se konkursi čak naknadno, nakon što bude izabran neko ko nije podoban, poništavaju po nalogu iz Ministarstva prosvjete ali ponovo ti ljudi ne žele javno da pričaju o tome. Takve tvrdnje u Ministarstvu prosvjete kategorično odbacuju.

„Škole su samostalna pravna lica, raspisuju konkurs i provode samostalno proceduru prijema radnika u radni odnos. Direktor škole imenuje Komisiju za prijem radnika. Komisija sačinjava rang-listu kandidata, koju dostavlja direktoru škole.

Nezadovoljni kandidati imaju pravo prigovora Školskom odboru protiv odluke o izboru kandidata. Školski odbor je dužan da u roku od osam dana odluči o tom prigovoru. Odluka Školskog odbora je konačna i protiv nje se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom.

Za zakonitost rada škole odgovoran je direktor škole, koji je obavezan postupati u skladu sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obazovanju i Pravilnikom o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata u osnovnoj školi“, piše u odgovoru Ministarstva prosvjete Republike Srpske.

Ono što je takođe tragično jeste to da postoji nezvanična podjela škola između stranaka na vlasti. Tačno se zna koja škola pripada kojoj stranci odnosno svaka stranka ima pravo na određen broj direktorskih mjesta.

Tako na primjer, otkriva još jedan sagovornik našeg portala, posao direktora u Osnovnoj školi Branko Radičević u Banjaluci obavlja član DNS-a a škola po stranačkoj raspodjeli poslije izbora 2014. godine pripada SNSD-u. U toku je borba za prevlast u toj osnovnoj školi. Naš izvor tvrdi da se uopšte ne gleda uspjeh aktuelnog direktora jer se škole posmatraju kao stranački plijen.

Naš sagovornik kao uspjeh ove škole u posljednjih nekoliko godina navodi niz regularno sprovedenih konkursa i odbijanje pokušaja jednog stranačkog zapošljavanja (direktor jedne druge osnovne škole (SNSD) pokušavao je da preko stranačkog uticaja u školi Branko Radičević na mjesto nestranačkog nastavnika zaposli svog sina).

Direktori osnovnih škola pronalaze razne načine da posao obezbijede podobnim nastavnicima izbjegavajući institut konkursa. To je najjednostavnije učiniti preko takozvanog produženog boravka odnosno čuvanja djece manjeg uzrasta poslije nastave za šta se u radni odnos na određeno primaju radnici koji kasnije nerijetko kada se ukaže prilika bez konkursa postaju stalno zaposleni učitelji ili nastavnici.

U Transparensi internašnalu BiH navode da je ove godine u odnosu na prošlu u BiH primjetan rast broja prijava korupcije u oblasti obrazovanja. Oni navode da nema dijela BiH koji je imun na ovaj problem, čak je problem zloupotrebe konkursa prilikom zapošljavanja u školama prisutniji u Federaciji nego u Republici Srpskoj govori statistika Transparensi internašnala.

„Zanimljivo je spomenuti da je posebno povećan broj prijava na konkursne nepravilnosti u osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo. U jednom predmetu TI BiH je na osnovu navoda stranke koje su se potom pokazale tačnim po sprovedenom istraživanju podnio prijavu Instituciji Ombudsmana za ljudska prava jer je direktor sarajevske osnovne škole „Hasana Kikić“ suprotno datoj saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade zaključio ugovor sa izabranom kandidatkinjom na neodređeno vrijeme iako je prema konkursnim propozicijama i datoj saglasnosti Ministarstva bilo predviđeno da se ugovor o radu zaključi na određeno vrijeme. Direktor ove škole prvo nije naznačio trajanje ugovora u prvom ugovoru da bi potom po izvršenom inspekcijskom pregledu Inspekcije rada poštujući, kako je naveo, odredbe Zakona o radu izmijenio Ugovor u kojem nije naznačeno trajanje ugovora na neodređeno vrijeme. Na ovaj način je suprotono pravilima Javnog konkursa i datoj saglasnosti resornog ministarstva omogućio izabranoj kandidatkinji da se zaposli na neodređeno vrijeme, a istovremeno je izigrao konkursnu proceduru koja je predviđala zaključenje ugovora na šest mjeseci. Ministarstvo je po prijavi TI BiH predložilo Vladi Kantona Sarajevo, kao osnivaču, da razriješi članove Školskog odbora JU OŠ „Hasan Kikić“ jer nisu pokrenuli postupak razrješenja direktora škole.”- kaže za naš portal Uglješa Vuković iz ove organizacije.

Problem korupcije prilikom zapošljavanja, naročito u obrazovnim institucijama, vidljiv je i naročito opasan po Republiku Srpsku, tvrdi poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Davor Šešić.

„Građani Republike Srpske odavno osjete štetu u svim oblastima društva, koja je nastala zahvaljujući postavljanju nestručnih ljudi na određena mjesta. To se najčešće radilo kroz namještene konkurse. Na žalost, namještenih konkursa i podobnosti po partijskoj knjižici nije pošteđeno ni školstvo. Iako je u svakom društvu jedan od stubova razvoja nacije, kod nas je i školstvo samo prostor za zapošljavanje. Takvim radom smo narušili kvalitet nastave i generacije oštetili za određena znanja, jer se sve češće dešava da u školama predaju prekvalifikovane zanatlije koje nemaju potreban nivo znanja za nastavnika ili učitelja. Zbog ovih činjenica građani odavno sumnjaju u nase školstvo i pa i kvalitetni prosvjetni radnici gube autoritet“, kaže za Gerila info poslanik Davoš Šešić.

Gerila info je u martu pisala da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila po hitnom postupku izmjene Zakona o osnovom obrazovanju i vaspitanju RS. Sada već stari zakon usvojen je početkom 2017 godine zbog usklađivanja sa standardima Evropske unije. Taj zakon, ipak, nije izdržao dugo. Promijenjen je bez bilo kakvog konkretnijeg obrazloženja nadležnog ministarstva.

Izvori Gerila info tvrdili su da su promjene zakona dogovorene u Tesliću, na savjetovanju direktora osnovnih škola u Republici Srpskoj kada je, sada bivšem, ministru Maleševiću predočeno da će po tada aktuelnom zakonu određen broj stranački aktivnih direktora imati problem da se ponovo kandiduje za direktore. Dane Malešević reagovao je i Vlada je izmjene zakona usvojila 8 marta i poslala ih u Narodnu skupštinu koja ih je 29 marta i usvojila.

Po do tada aktuelnom zakonu uslovi za kandidate koji žele da budu direktori osnovne škole bili su pet godina iskustva u  radu u nastavnom procesu nakon sticanja diplome u visokom obrazovanju. U ranijim zakonima taj uslov nije postojao.

Najnovijim izmjenama zakona taj uslov ponovo ne postoji jer se pet godina iskustva u radu u nastavnom procesu mijenja sa pet godina rada u prosvjeti što je pretjerano širok pojam i ostavlja mogućnost da i oni koji nemaju iskustvo u nastavi budu direktori.

“Nevjerovatno je da su ministarstvo, Vlada a na kraju i većina u Narodnoj skupštini olako pojednostavili uslove za dobijanje mogućnosti upravljanja osnovnom školom ali je to prosto moralo da bude urađeno jer su u pitanju kadrovi stranaka na vlasti koji bi bez izmjena zakona ostali bez direktorskih fotelja”- rekao je u martu prije izmjena zakona izvor Gerila info.

Zapošljavanje u javnom sektoru: Umjesto diplome stranačke knjižice

Gerila info

“Možete da budete najbolji student, možete da budete najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, tj. dio vlasti, to je uglavnom uzaludno”. Prošla su samo tri mjeseca od ove izjave Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ali koliko god skandalozno da izgledala, ona je i odraz realnog stanja, posebno kada se govori o zapošljavanju u javnom sektoru.

Ova Dodikova misao izrečena je samo nekoliko dana pred početak školske godine i poslala poruku đacima da je Lenjinova maksima “Učiti, učiti i samo učiti” odavno pokopana. Na stranačkom skupu na Jahorini, Dodik je stajao ispred onih koje nazivamo politička bućnost ove zemlje, dakle omladine, te na taj način svima jasno stavio do znanja o dugogodišnjoj praksi u kojoj samo politički podobne osobe uspijevaju da dođu do tzv. državnog posla.

Sam Dodik je prije nekoliko godina najavljivao da će uvesti moratorijum na zapošljavanje, ali pomenuti moratorijum definitivno nikada nije zaživio, a ta zapošljavanja posebno učeste u izbornim godinama.

“Partijskih zapošljavanja ima uvijek. Niko nema precizne informacije o broju zaposlenih u ovoj godini, zato što jedan dio zapošljavanja ide preko konkursa, jedan dio preko ugovora o djelu i sličnih ugovora. Bilo je i primjera zapošljavanja u javnim preduzećima koji su pred izbore angažovali radnike”, kaže za portal Gerila.info Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI).

Dodaje i kako je zapošljavanje u javnom sektoru glavni način sticanja podrške na izborima “zbog čega ni u RS ni u FBiH ne žele da se uhvate u koštac s problemom preglomazne administracije”, te je zaključila da političke partije “nisu spremne da prekinu uhlebljavanje svojih kadrova”.

Iz ove organizacije navode da je samo u prošloj godini  zabilježeno 1533 poziva građana koji su prijavljivali korupciju i druge nepravilnosti, a najveći broj prijava ticao se baš nepravilnosti prilikom zapošljavanja.

“Ono što se najčešće dešava kod takvih prijava na stranačko zapošljavanja je to da građani/prijavioci unaprijed kažu da znaju ko će biti izabran, što se na kraju najčešće ispostavi tačnim. Jedan takav slučaj se desio krajem prošle godine kada nam je anonimno javljeno da će u Okružnom privrednom sudu Banjaluka biti izabrano više osoba na mjesto stručnog saradnika na osnovu političkih uticaja. Sve prijavljene osobe su na kraju i izabrane”, izjavio je i Uglješa Vuković, istraživač/analitičar iz  Transparency internationala.

ZAHTJEVI STRANAKA JAČI OD ZAKONA

Da ne postoji politička volja da se prekine sa praksom dovođenja podobnih, a ne sposobnih, svjedočili smo i prije nekoliko mjeseci, kada je Gradski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Doboja poslao zahtjev rukovodstvu “JP Šume Republike Srpske” da se pripravnici u tom preduzeću zaposle samo uz saglasnost te stranke.

„Tražimo tačan raspored, naziv i broj radnih mesta, koje ste dobili po programu Vlade RS za obuku pripravnika. Raspodjela i popunjavanje pripadajućih radnih mjesta mora se odvijati uz saglasnost predsednika GO SNSD Doboj”, navodi se u zahtjevu koji je potpisao Uroš Gostić, predsjednik dobojskog SNSD-a, nakon kojeg je Šumama dozvoljeno zapošljavnje čak 41 novog radnika.

Vrijedi napomenuti da je samo dvije godine ranije baš iz dobojskog SNSD-a krenulo “javno zgražavanje” kada su dobili odgovor iz DNS-a koji su preduslovi za podršku kandidatu SNSD-a na lokalnim izborima.

Načelničke pozicije, članstva u Nadzornim odborima, konkursi za pripravnike, čak i sredstva za kampanju, samo su dio povelikog spiska DNS-a koji je do te mjere naljutio SNSD-ovce da su DNS-u zalijepili etiketu “interesne grupe”.

Član predsedništva SNSD Sanja Vulić izjavila je tom prilikom da su zahtjevi dobojskog odbora DNS-a jasna poruka da ta stranka pokušava da “privatizuje javne ustanove”.

“Činjenica je da DNS igra na sve strane i sa svima kako bi maksimalno profitirao i čitava njihova politička platforma u Doboju se svela na pregovaranje pozicija”, rekla je Vulićeva.

I sama Vulićeva je nakon lokalnih izbora ponovo došla u žižu javnosti kada je posao portparola u dobojskoj bolnici zamijenila ulogom Službenika za odnose sa javnošću u Vijeću naroda RS.

Bez obzira što je i sama ukazivala na potpuno jasnu privatizaciju javnih institucija, Vulićeva kaže da do nove pozicije nije došla zbog stranačkog angažmana

“Moje zapošljavanje nema veze sa politikom. Ja sam preko konkursa primljena u Vijeće naroda”, rekla je u kratkoj izjavi za Gerilu.

LEGALIZACIJA PARTOKRATIJE

Na problem stranačkog zapošljavanja upozoravaju i u pokretu Restart.

“Mi smo primjetili da je bilo predizbornih zapošljavanja i ono što smo iz medija mogli da primjetimo da se ono nije razlikovalo puno u odnosu na prethodne izborne cikluse. Prije svakih izbora dešavaju se ta, gotovo isključivo, partijska zapošljavanja, koja su po našem zakonu praktično legalizovana. Imate situaciju da se neko može zaposliti na neki određen period zbog, kako se navodi, preobimnog posla, a da tu ostane dvije godine i biva zaposlen za stalno. Tako funkcioniše partijsko zapošljavanje u Republici Srpskoj, ali i u čitavoj BiH. Ono što je loše u tome je što svi ostali građani u ovoj zemlji plaćaju cijenu legalizacije partokratije”, govori za Gerilu predsjednik pokreta Restart Stefan Blagić.

Blagić napominje da političari javna preduzeća shvataju isključivo kao izborni plijen, te da se veliki dio takvih zapošljavanja vrši netransparentno.

“Ja poznajem takve slučajeve, ali ne bih sad da govorim o imenima jer ne posjedujem nijedan formalni dokaz, a ukoliko spomenem takvo nešto, to može biti izvor potencijalne tužbe. Međutim, to se definitivno dešava. Problem je kada se nešto uradi u skladu sa zakonom, a vi znate suštinski da je urađeno mimo nekih procedura. Recimo, imate dosta primjera iz prosvjete gdje se zapošljavaju kadrovi koji dobijaju, primjera radi, testove prije samog konkursa pa na intervjuu dobiju sve bodove, pa tako onaj ko ima prosjek 6,5 na fakultetu i nema nijednu godinu radnog staža, dobije posao ispred onog ko ima, recimo prosjek devet i deset godina radnog staža”, zaključio je Blagić.

I sami radnici pojedinih javnih preduzeća upozoravaju na problem stranačkog zapošljavanja, ali se zbog progona boje javno govoriti.

“Ja znam da je bilo zapošljavanja kod nas u Elektrokrajini, ali tačnu informaciju može dati Uprava ili portparol jer niko od nas ne zna ni ko je, ni kad zaposlen. Ono što ja primjetim su nova lica u firmi. Ne znam da li sindikalci raspolažu tim informacijama”, rekao nam je kratko jedan čitalac.

MINISTARSTVA KRŠILA PROCEDURE PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA

Pod posebnom lupom javnosti su zapošljavanja u Vladi Republike Srpske. Gerila je u prethodnom periodu izvršila istraživanje o broju radnika, konkursnim procedurama i kršenjima procedura u ovom procesu.

Glavna služba za reviziju je u čak šest ministarstava utvrdila brojne nezakonitosti prilikom zapošljavanja, a najveći dio nepravilnosti je bio u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica.

Koliko je bolna tema o načinu zapošljavanja u “državnoj službi” to jeste organima uprave, pokazuje i činjenica da, do naznačenog roka, na naša pitanja nisu poslali odgovore čak iz 7 ministarstava.

Tek poslije objave teksta, odgovore na naša pitanje su poslala čak četiri ministarstva- Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, te Ministarstvo finansija.

Zapošljavanja je bilo i u najvećoj lokalnoj zajednici – Gradu Banjaluka. Samo u posljednje dvije godine, u Gradskoj upravi provedeni su konkursu na kojima je po različitom osnovu zaposlenje dobilo 40 izvršilaca. Uz to, izvršeno je imenovanje šefa Kabineta i savjetnika od strane Gradonačelnika u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, te imenovanje načelnika Odjeljenja, kao i imenovanje Sekretara Skupštine Grada od strane Skupštine Grada i dva potpredsjednika Skupštine grada, koji imaju
status zaposlenih u gradskoj upravi.

Iz Gradske uprave napominju da je u istom periodu prestao radni odnos za 55 zaposlenika.

Informaciju o trenutnom broju radnika nam nisu dostavili. Gerila saznaje da je “uhljebljenje” u Gradskoj upravi dobio predsjednik omladine Socijalističke partije Davor Strika. Strika je do prije par mjeseci bio predsjednik Savjeta omladinskih organizacija Banjaluke.

“Bio sam predsjednik Savjeta u prošlom sazivu. Nisam na toj funkciji već više od pola godine. Trenutno radim u Gradskoj upravi”, izjavio je Strika u razgovoru za Gerilu.

On dodaje da politički angažman nije presudan prilikom zapošljavanja.

“Mi smo oduvijek pokušavali da prije svega vidimo kompetentnost određenih kadrova, to jeste kandidata. Da li postoji takva vrsta problema, to stvarno ne znam, sa ove pozicije koju obavljam”, dodao je Strika i naglasio: “Mladi su spremni da rade. Smatramo da unutar Socijalističke partije i unutar drugih partija postoji veliki broj mladih kadrova, obrazovanih ljudi koji su spremni da daju doprinos i razvoju društva, te lokalnih zajednica”.

Na naše pitanje da li je prilikom njegovog zapošljavanja sprovedena konkursna procedura, Strika je odgovorio da je trenutno angažovan po osnovu ugovora o djelu, te da još uvijek nije za stalno zaposlen.

NAJBOLJE OCJENE ZA NAJBOLJE… STRANAČKE KADROVE

Primjere partijskog zapošljavanja vidimo i u ostalim javnim preduzećima i institucijama. Tako je pred sami početak izborne kampanje u Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica zaposlen kadar SNSD-a Dinko Huremović, na poziciju “Viši stručni saradnik za istraživanje ratnih zločina sa bezbjedonosnog aspekta”.

Huremović je imao 49 od mogućih 50 bodova, a inače, riječ je o jednom od istaknutijih aktivista SNSD-a iz Prnjavora.

Na društvenim mrežama Huremović skoro svaki dan nanovo dokazuje pripadnost političkoj opciji, a posebno se ističu fotografije sa istaknutim članovima SNSD-a. Vrijedi istaći još jednu bitnu činjenicu – Huremovićeva majka Đuka je generalni sekretar Vlade Republike Srpske.

Zanimljivo je da je u istoj instituciji (Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina) zaposlena i Aleksandra Stegić Radeta, supruga direktora Agencije za državne upravu, Aleksandra Radete.

S druge strane, u Agenciji za državnu upravu zaposlena je supruga Milorada Kojića, direktora Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina. Na proteklim izborima Kojić je bio kandidat SNSD-a za poziciju poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu nije odgovorio na pitanje Gerile koliko je u proteklih dvije godine zaposleno radnika u javnom sektoru Srpske.

Umjesto toga, Radeta u pisanom odgovoru navodi da je „prema stanju od 28.11.2018. godine u Ministarstvima, republičkim upravama i republičkim upravnim organizacijama zaposleno je 3.759 državnih službenika i 1.903 namještenika.”

On je podsjetio da postupak zapošljavanja namještenika sprovode republički organi uprave, dok postupak zapošljavanja državnih službenika sprovodi Agencija za državnu upravu.

U praksi, to znači da ministri u ministarstvima ili direktori javnih preduzeća imaju nadležnost da izaberu članove komisija koje će provesti konkursnu proceduru za prijem radnika.

Agencija na čijem čelu se nalazi Radeta od 1. avgusta, pa do 14. novembra raspisala je i sprovela 27 konkursa za 64 državna službenika, a u ovom trenutku aktivno je tačno 10 oglasa, za 41 državnog službenika.

Vrijedno je napomenuti da su, između ostalih, sprovedeni konkursi za direktora Republičkog pedagoškog zavoda, te Zavoda za statistiku.

Na mjesto direktora Republičkog pedagoškog zavoda reizabran je funkcioner SNSD-a Predrag Damjanović koji je osvojio konkursnu komisiju jer je dobio maksimalnih 50 bodova. Damjanovića su prije četiri godine optužili iz banjalučke organizacije SDS-a da vrši pritisak na direktore škola da se učlane u SNSD, a u žižu javnosti ponovo je upao kada je u jeku kampanje za ove izbore poslao dopis direktorima škola da dovedu djecu na litiju prilikom osvećenja temelja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci.

Za direktora Zavoda za statistiku, takođe sa maksimalnim brojem bodova (50) izabran je još jedan visokopozicionirani član SNSD-a i bivši ministar Jasmin Komić, koji na konkursu uopšte nije imao konkurenciju.

Za kraj vrijedi dodati da je bez konkurencije bio i sam Aleksandar Radeta, jer je na konkursu za direktora Agencije za državnu upravu, a koji je raspisala i sprovela ista institucija, bio jedini prijavljeni.

Bez obzira na sve, njegove ocjene su bile malo skromnije, za razliku od prethodna dva pomenuta slučaja – Radeta je osvojio “tričavih” 48 od mogućih 50 bodova.

AKTUELAN SLUČAJ RAZVOJNE BANKE FBiH

Moratorijum na području FBiH ostao je samo puko slovo na papiru, jer je tokom njegovog trajanja samo putem konkursa zaposleno više od 800 državnih službenika, a stvarni broj je nemoguće utvrditi jer je veliki broj novih uposlenika došao i bez konkursa.

Vlada FBiH, na koncu, nije produžila moratorijum koji je trajao do 30. juna ove godine, tako da je baš u jeku izborne kampanje ponovo otvorena mogućnost novih zapošljavanja u javnoj upravi u FBiH.

Uglješa Vuković iz Transparency internationala navodi da, kada je riječ o ovoj godini, karakteristično je da im je došlo mnogo više prijava koje se tiču preduzeća i institucija iz FBiH.

Napominje da je ove godine posebno aktuelan slučaj iz Razvojne banke Federacije BiH, gdje je član Nadzornog odbora Amir Avdić istovremeno i zamjenik predsjednika Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona, što je suprotno Statutu i Zakonu.