Zbog čega smatrate da
ponovo trebate da budete odbornik?
Odbornik treba da bude servis gradjana Banja Luke. Same
refernece koje treba da dobiju podršku gradjana su takve da treba da imaju
hrabrost, znanje, iskustvo pa ponekad i drskost ličnu da bi ostvario neka
poboljšanja i da bi uradio nešto za gradjane koji to traže i od Uprave i od
odbornika i od Odjeljenja.
U proteklom mandatu postavio sam 156 odborničkih pitanja,
pokrenuo 56 inicijativa i radom u komisijama i u saradnji sa Odjeljenja za
gradjane Banja Luke riješio 44 inicijative. Više puta su me mediji proglasili
za najaktivnijeg odbornika i sve me to natjeralo da pokušam obezbijediti novi
mandat.
Preovladava mišljenje
da su političari, konretno odbornici u proteklom mandatu uglavnom radili u
korist ličnih interesa. Kako Vi gledate i na svoj ali i na rad skupštine Grada?
U svakom slučaju skupština grada i gradska uprava su
institucije od posebnog značaja za lokalnu zajednicu i gradjani kada biraju
odbornike treba da imaju odgovornost jer sam saziv koji je iza nas jeste takav
da je 90 odsto odbornika prespavalo čitav mandat. Tri, četiri odbornika su se
javljala, davala prijedloge i incijative. Ne smijemo zaboraviti ni rad kroz
komisije, savjete i odbore gdje su mnogi odbornici iz ovog saziva izostajali i
sebe onemogućavali da urade nešto za gradjane.
Kako gledate na
saradnju gradske uprave i Skupštine grada? U nekoliko navrata dolazilo je do
sukoba koji su gotovo blokirali rad skupštine.
Svako sukobljavanje i svaka blokada i težnja da ili
Gradonačelnik sa svojim kabinetom ili predsjednik Skupštine sa svojim kabinetom
nadjača nekoga rezultira negativnim procesom i značajnim usporavanjem u
normalnom funkcionisanju grada Banja Luke.
Što se tiče perioda iza nas javnost je vidjela da je bilo
neslaganja unutar skupštinske većine, bilo je i neispunjavanja koalicionih
dogovora kada je u pitanju raspodjela funkcija. Opšta percepcija je da je ovaj
četverogodišnji mandat protekao u sukobljavanju dva najvažnija funkcionera,
gradonačelnika Gavranovića i predsjednika Skupštine, Balabana. To je i
parlament ali i gradsku upravu značajno usporilo.
Mislite li Vi, kao
odbornik, da je banjalučki budžet u dobroj mjeri služio za ispunjavanje
interesa pojedinaca, interesnih grupacija bliskih vladajućim strankama. Imamo
nekoliko afera koje se provlaće i kroz medije i kroz sudove. Uglavnom su vezane
za zemljište.
U svakom slučaju bilo je odredjenih pojedinaca pa i kolega
odbornika koji su na sreću bili u manjini a koji su svoj glas skupštinskoj
večini uslovljavali odredjenim poslovima za firme koje su u vlasništvu njima
bliskih ljudi. Ne možemo reći da je to bila praksa ali ta manjina je mogla da
uslovljava i da blokira usvajanje odredjenih odluka tako da su mogli svojim
nedolaskom u skupštinu ili neglasanjem da blokiraju rad skupštinske većine.
Treba li Banja Luka
istrajati u borbi za sporno zemljište Poljoprivredne škole? Kakav je Vaš stav?
Ja sam u diskusijama napomenuo jednu lošu pojavu blokiranja
budžeta i računa zbog sudskih presuda koje svakodnevno dolaze. Početkom
djelovanja ovog saziva gradonačelnik je izmjenio odluku o uredjenju gradskog
gradjevinskog zemljišta gdje je precizirao da bi sve zamjene zemljišta koje je
grad oduzeo privatnom licu a to lice želi da izvrši zamjenu za gradjevinsko i
slično...Radi te odluke veoma mali broj imovinsko pravnih slučajeva se nalazio
u planu uredjenja gradskog gradjevinskog zemljišta i stranke su se odlučivale
na tužbe i sada nam značajne sudske presude stvaraju ogromne probleme u
budžetu. Tu mislim i na glomazna sredstva koja se izdvajaju na plate velike
administracije. Oko 36 miliona se izdvaja na plate administracije koja je
zaista prekobrojna a da li je efikasna-percepcija gradjana Banja luke kaže da
nije dovoljno efikasna.
OK, da li Banja Luka
treba da insistira na povratu zemljišta Poljoprivredne škole?
Banja Luka treba da insistira na povratu svih zemljišta u
njenom vlasništvu ali i sprije;avanju nekih budućih radnji koje bi gradu
oduzele vlasništvo nad zemljom. Banja Luci je još ostala samo značajna
vrijednost u zemljištu koje se može prodati a novac da posluži za investicije,
stimulacije...
Evidentno je da je iz
godine u godinu budžet sve manji i zaduženiji. Šta je ono što je prioritetno da
treba biti uradjeno, kako Vam izgleda Banja Luka sa ovakvim budžetom sada?
Budžet grada je blizu 130 miliona. Mi evidentno sa tom sumom
novca bi mogli mnoge projekte završavati i pokrenuti razvojne programe.
Medjutim sigurno ogroman dio budžeta odlazi na plate glomazne administracije i
na vraćanje kredita. Kao i ovo što sam maloprije spominjao a to je da dobar dio
budžeta odlazi na velik broj sudskih presuda koje su vezane za riješavanje
imovinsko pravnih odnosa. Kad to sve saberemo vidimo da malo ili ništa ostaje
za razvojne programe.
Vezano za izbore,
Vaša stranka se promoviše nudeći gradjanima promjene i uz parolu da isti ljudi
vladaju godinama Banja Lukom. Medjutim, predsjednik Vaše stranke je prije
nekoliko dana potpisao sporazum sa kandidatom SNSD-a za gradonačelnika Igorom
Radojičićem. To buni. O čemu se radi?
Tako je. Predsjednik stranke doktor Nenad Stevandić je
potpisao sporazum sa Igorom Radojičićem. On se bazirao na planu i programima
koje nudi Radojičić kao kandidat. Nakon istupanja kadrova iz SDS-a, tu mislim
na mene, na Nenada Stevandića i Marinka Dragišića bilo je veoma malo kontakata,
odnosno nije ih ni bilo, sa nekom drugom stranom tako da nismo ni imali alternativu.
U svakom slučaju mi ćemo uvijek podržavati rad i djela budućeg gradonačelnika a
ne ime. Bar što se mene tiče.
Gdje vidite Banja
Luku u narednih nekoliko godina?
Banja Luka sa ovim obavezama kreditnim, sa ovakvom glomaznom
administracijom I sa presudama koje nam stižu na naplatu može zadržati samo normalno
funkcionisanje svih gradskih službi. Mi moramo naći resurse i prikupiti novac
koji bi transformisali u razvojni program. Mi možemo reći da ćemo napraviti
fabrike, izgraditi vrtiće, asfaltirati puteve. Za sve to treba novac kojeg za
sada nema.
