Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske ne isplaćuje podsticaje
poljoprivrednicima ali zato novca ima za razne Strateške planove razvoja
poljoprivrede.
Ministarstvo je Institutu za ekonomiku poljoprivrede na
Poljoprivrednom fakultetu u Banja Luci u 2014-oj godini uplatilo 77000 maraka
za izradu Strateškog plana razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike
Srpske 2016-2020 godina. Na čelu pomenutog Instituta do nedavno je bio upravo
ministar Stevo Mirjanić. Prvi čovjek Instituta sada je Željko Vaško ali samo
formalno tvrde moji izvori.
Isti Institut i ranije je unosno saradjivao sa Vladom i budžetom
Republike Srpske. 2010-te godine od ministarstva poljoprivrede Institut je
naplatio 220 000 maraka. Za izradu Strateškog plana ruralnih područja 2010-2015
godina. Šta je u principu sporno?
Sporno je to što taj plan nije realizovan a isto će se, predvidjaju
moji izvori upućeni u poljoprivredni sistem Republike Srpske, dogoditi i sa
najnovijim planom. Strategije jednostavno postaju mrtvo slovo na papiru. Papiru
koji je plaćen kao da se radi o Oksirinhijskim papirusima.
Strateški plan ruralnih područja RS 2010-2015 uskladjen je sa
Strategijom razvoja poljoprivrede RS u periodu 2009-2015. Tim planovima za
ruralni razvoj u datom periodu predvidjeno je izdvajanje od 40 miliona maraka
od ukupno 120 miliona koliko je trebalo da iznosi budžet za poljoprivredu. U
prošloj godini namjenska sredstva ua razvoj ruralnih područja iznosila su nula
maraka.
Predvidjanja napisana na Institutu za ekonomiku poljoprivrede a uvrštena u
plaćenu Strategiju govore da će u Republici Srpskoj do 2020-te godine ukupna površina koja se obradjuje biti 400 000 hektara. To je nemoguća misija ali
lijepo izgleda na papiru tvrde moji izvori. Podaci Zavoda za statistiku govore
da je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj u 2013-oj godini
iznosila 982000 hektara od čega je obradivo zemljište zauzimalo 819000 hektara.
Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava obradjuje se samo oko
145 000 hektara.
Strategija Instituta za ekonomiku predvidja povećanje obradjene
površine gotovo tri puta.
Slična nerealna očekivanja su i kada su površine sa odredjenim
kulturama u pitanju. Redom se očekuje povećanje zemljišta pod pšenicom,
kukuruzom.. Isto tako, neralne su procjene prinosa istih kultura. Procjene koje
mnogo prevazilaze dosadašnja iskustva i dosadašnje godišnje prinose u Republici
Srpskoj.
Prema istim projekcijama predvidja se da će u Republici Srpskoj do
2020-te godine biti 225 000 goveda od čega će 120 000 biti muzna grla, 600 000
ovaca i 30 000 koza.
Zaključno sa krajem 2015-te godine u Srpskoj je bilo samo 25000
muznih grla!
Skupo plaćena Strategija predvidja proizvodnju mlijeka u 2020-oj
godini od 540 miliona litara. Posljednjih nekoliko godina proizvodi se oko 110
miliona godišnje.
Kada je voćarstvo u pitanju Institut za ekonomiku predvidja da će
se u narednih pet godina godišnje podizati novih 700 hektara voćnjaka a da će
svaki biti pokriven protivgradnom zaštitom.
Realno stanje je potpuno drugačije. U prošloj godini podignuto je
samo 150 hektara novih voćnjaka u Srpskoj a postavljeno je samo 70 hektara
protivgradnih mreža.
Poljoprivreda Republike Srpske svakodnevno ide ka situaciji u kojoj
više neće postojati.
Skupo plaćene bajke u Vladi, medjutim vole da čitaju. Tako realnost
izgleda mnogo ljepše.