понедељак, 30. април 2018.

Geria: Ko odlučuje o budžetu RS?

Budžet Republike Srpske – carski, spahijski ili Dodikov?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u subotu, 28. aprila, najavio da će budžet Republike Srpske rebalansom u maju biti povećan za više od 50 miliona KM.
„Republici Srpskoj će danas sa javnih računa iz javnih fondova biti upućeno blizu 300 miliona KM za različite infrastrukturne, obrazovne, zdravstvene i druge modifikacije u Srpskoj“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je podsjetio na nedavnu odluku o plasmanu 42 miliona KM kredita, te naveo da su rezerve Srpske za pokrivanje projekata u ovoj godini blizu 120 miliona KM, dok će 170 miliona KM biti obezbijeđeno u okviru Direkcije za puteve.
Vijest su prenijeli mediji iz RS ne obraćajući pažnju na suštinu – nadležnosti Predsjednika Republike Srpske ne podrzumijevaju budžetska pitanja. Iako se može učiniti kao da navodimo opšta mjesta naše svakodnevnice, ipak je korisno podsjetiti se opštih načela regulisanih Ustavom RS, ako ništa drugo bar da vidimo kako bi država trebalo da funkcioniše.
U tački 3. stava 1. člana 70. Ustava RS koji određuje nadležnosti Narodne skupštine, stoji da Narodna skupština donosi plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun. Što se Vlade tiče, u tački 2. stava 1. člana 90. Ustava stoji da Vlada predlaže plan razvoja, prostorni plan, budžet i završni račun. Dakle, Vlada predlaže a Narodna skupština donosi budžet.
Zakon o budžetskom sistemu RS u dijelu koji reguliše pripremu i donošenje budžeta, u članu 27. kaže da:
  1. Ministarstvo dostavlja Vladi nacrt budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu,
  2. Vlada, po potrebi, od Ministarstva traži dodatne informacije ili objašnjenja koja se odnose na nacrt budžeta Republike,
  3. Vlada utvrđuje nacrt budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu i sa usvojenim izmjenama prosljeđuje ga Narodnoj skupštini na razmatranje,
  4. Narodna skupština se izjašnjava o nacrtu budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu,
  5. Vlada utvrđuje prijedlog budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu i dostavlja ga Narodnoj skupštini na razmatranje i usvajanje i
  6. Narodna skupština donosi odluku o usvajanju budžeta Republike za narednu fiskalnu godinu.
Da bi pojasnili budžetski proces i približili ga građanima, Vlada je pripremila Građanski vodič kroz Budžet Republike Srpske za 2018. godinu u kome se navodi da polaznu tačku kod izrade budžetskog zahtjeva od strane budžetskog korisnika predstavljaju usvojene strategije, kao i zakonska rješenja koja tretiraju njihovu resornu nadležnost. Naredni korak je uspostavljanje veza između zahtjeva i mogućnosti. Na osnovu prijedloga za prioritetne oblasti finansiranja budžetskog korisnika i raspoloživih sredstava budžeta utvđuju se limiti, odnosno ukupan iznos sredstava koje ima na raspolaganju svaki budžetski korisnik. Zatim Ministarstvo finansija sa budžetskim korisnicima vodi pregovore i usaglašavaju se oko konačnog iznosa sredstava koji će budžetski korisnici imati na raspolaganju u narednoj godini. Ministarstvo finansija priprema Nacrt budžeta i dostavlja ga Vladi na razmatranje i usvajanje. Potom Vlada usvaja Nacrt budžeta i šalje ga Narodnoj skupštini na izjašnjavanje. Onda Vlada razmatra zaključke predložene od strane Narodne skupštine i iste uključuje u Prijedlog budžeta ukoliko za to postoji osnova i takav dokument šalje Narodnoj skupštini na razmataranje i usvajanje. Narodna skupština usvaja budžet do 15. decembra tekuće godine i isti se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Uz budžet za narednu godinu usvaja se i Program ekonomskih reformi za trogodišnji period i Zakon o izvršenju budžeta koji propisuje način izvršenja budžeta.
Naposlijetku, radi sveobuhvatnog uvida, predstavićemo i nadležnosti Predsjednika RS. Ustav RS u članu 80. jasno kaže da Predsjednik Republike:
  1. predstavlja Republiku;
  2. predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade;
  3. predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta;
  4. Predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike je dužan da proglasi zakon koji je ponovo usvojen u Narodnoj skupšini;
  5. daje pomilovanja;
  6. dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom;
  7. obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom;
  8. obavlja, u skladu sa ovim Ustavom i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz oblasti bezbjednosti i odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama;
  9. Predsjednik Republike ukazom, na prijedlog Vlade, postavlja i opoziva šefove predstavništava Republike Srpske u inostranstvu i predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske;
  10. Obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.
Dakle, kao što se može vidjeti, Ustav RS i Zakon o budžetskom sistemu RS nalažu da su pitanja budžeta u nadležnosti Narodne skupštine i Vlade, dok Ustav uopšte ne predviđa nadležnost Predsjednika RS u vezi sa budžetom.
Postavlja se pitanje, u čije ime je Milorad Dodik nastupio u javnosti i iznio podatak da će budžet RS rebalansom biti uvećan? U ime Predsjednika Republike Srpske definitivno nije mogao zato što nadležnosti Predsjednika ne podrazumijevaju pitanja u vezi sa budžetom. Na osnovu Ustava i zakona jasno je ko ima nadležnost da istupa u javnosti sa ovom informacijom: Vlada kao predlagač ili Narodna skupština kao institucija koja donosi budžet. Da li je mogao nastupati u nekom drugom svojstvu?
Ako je informaciju predstavio kao Milorad Dodik, građanin, predsjednik stranke SNSD ili u nekoj drugoj funkciji, postavlja se pitanje smisla postojanja institucija RS. Vukašin Pavlović (Država i društvo, 2011) ističe da bez političkih institucija nema ni političkog poretka. Takođe, navodi da je proces institucionalizacije države i državne vlasti stalno nastojanje da se vladavina ljudi ograniči i zamijeni vladavinom institucija. Da se moć vladara ograniči i zamijeni snagom ustava i zakona. Da se vlast pojedinaca i grupa ograniči i zamijeni vlašću državnih organa i ustanova.
Da bi institucije uspješno funkcionisale u tripartitnoj podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, podrazumijeva se autonomija svih sistema vlasti i djelovanje u okviru svojih nadležnosti. Drugim riječima, ukoliko država, ali i društvo, nastoje da budu efikasni, stabilni, ukoliko žele da počivaju na povjerenju, da budu participativni, da se zasnivaju na vladavini prava, da budu odgovorni, kompetentni, transparentni, organizovani i optimalni, neophodno je da se i institucije zasnivaju na ovim načelima. Ukoliko jedna osoba, grupa ili institucija izlaze izvan svojih ustavnih i zakonskih okvira i miješaju se u nadležnosti drugih institucija, ta država će teško postići kvalitet i nivo neophodan za normalno funkcionisanje. Što je, opet, opšte mjesto naše svakodnevnice.

недеља, 29. април 2018.

Gerial info: Pred kamerama se bune u skupštini glasaju za!

Banja Luka: Van skupštine kritikuju, u skupštini glasaju za!

Željka Cvijanović ovogodišnji je vlasnik Ključa Grada Banja Luka sa poveljom Počasni građanin Banja Luke. Gerila je već u martu predvidjela da će predsjednik Vlade Republike Srpske dobiti ovo priznanje a sve nakon velikog pritiska iz Palate Republike jer je Željka Cvijanović tada slovila za najozbiljnijeg kandidata SNSD-a za kandidata za predsjednika Republike Srpske i Ključ Grada trebalo je da posluži u svrhu te kandidature.
Dodijeljivanje ovogodišnjeg Ključa Grada Željki Cvijanović opravdano je izazvalo dosta polemike jer je više nego upitno na koji način je predsjednik Vlade zaslužila laskavo gradsko priznanje. Naročito jer bi, svakako, takve vrste nagrada trebalo izbjegavati davati političarima. Takođe, jasno je i da je riječ o isključivo političkoj odluci.
Zanimljivo je, međutim, kako je ko glasao.
Banjalučka opozicija kritikovala je dodijeljivanje Ključa Grada Željki Cvijanović. Odbornik Kluba Sloboda Milenko Jaćimović rekao je nakon što je premijerka dobila Ključ da je zanimljivo to da se nagrade ove vrste dodijeljuju pripadnicima vladajuće strukture a da je koncept dodijeljivanje ovakvih nagrada upravo zbog svega navedenog izgubio smisao. Međutim, odbornik Jaćimović je na glasanju podržao dodijeljivanje Ključa Grada Željki Cvijanović. Svoj glas za izbor Željke Cvijanović dao je i Jaćimovićev stranački kolega Nenad Šibarević.
Priliku da glasaju protiv nisu iskoristili ni opozicioni odbornici Draško Stanivuković koji je takođe u javnosti kritikovao izbor Željke Cvijanović ali i Budimir Balaban predsjednik “Slobode”. Oni nisu glasali.
Doslijedni opozicionari u slučaju Ključ Grada ostali su samo Saša Lazić, Mirna Savić Banjac i Aleksandar Petković koji su glasali protiv. Protiv su glasali i odbornici Ljubo Ninković i Predrag Vulin.
Odbornici vladajuće koalicije uglavnom su, uz izuzetke onih koji nisu glasali nikako, podržali odluku da se Ključ Grada dodijeli predsjednici Vlade. Logično jer teško da su sve i da su željeli smjeli drugačije.

уторак, 24. април 2018.

Rupe na Obilićevu uvrstiti u turističku ponudu grada


Rupe su sada već u adolescenciji. Drugi dan druge radne sedmice i dalje opstaju. Uprkos silnim naporima izvođača radova, odolijevaju. 


понедељак, 23. април 2018.

Narod je Politika




Čovjek je pored toga što je društveno u suštini i političko biće. To je i Aristotel rekao još prije pojave društvenih mreža, medija masovne komunikacije i izuma megafona. Zato je apsurdno optuživati bilo koga da u proteste bilo kakve, u ovom slučaju Pravda za Davida, miješa politiku.
Sasvim je normalno da je politika prisutna na protestu jer politika nije, kako bi to oni koji okupljanje naroda pokušavaju da minimiziraju i neutrališu željeli, samo odabir strane za koju glasate na izborima. Politika je u demokratskim društvima sve. Od vazduha koji udišemo, vode koju pijemo, visine plate koju dobijamo. Na svoj poseban način. Tako bi bar trebalo da bude.

Naravno da je politika pitati šta je sa istragom u slučaju smrti dvadesetjednogodišnjeg banjalučanina. Ovu državu vode političari, institucijama upravljaju ili političari ili oni koje su postavili političari. A političarima su mandat za to dali građani kojima se brani, zamjera i spočitava bavljenje politikom.

Politika u odjelima se boji politike naroda jer kada se narod počne interesovati za politiku koja seže dalje od predizbornih obećanja to postaje prijetnja politici u odjelima. Jer politika u odjelima želi da zadrži ekskluzivno pravo bavljenja politikom.

Da je politika u narodu progovorila svaki put kada je namješten tender ili konkurs za posao ova država ne bi bila taoc politike u odjelima.

Da je Trg progovorio svaki put nakon naštimanog kredita IRB-a ili neisplaćene plate radnicima umjesto što je ćutao kao kazaljke sata na Trgu potpuno bi drugačija situacija bila.

Građani ne treba da se plaše politike niti da zaziru od toga da će ih neko optužiti da politizuju bilo koji događaj. Narod je politika jer narod pravi države a ne država narod. Narod može da opstane bez države ali država bez naroda ne.

субота, 21. април 2018.

Rupe šesti dan. Možda je nestalo asfalta.

Puna radna sedmica nije bila dovoljna da sastrugani asfalt u jednoj ulici u naselju Obilićevo bude popunjen.





петак, 20. април 2018.

Ažurnost na banjalučki način

Pet dana je (za sada) potrebno da bude završen posao krpljenja rupa. Asfalt je sastrugan i ostavljen da stoji već peti dan u Obilićevu. Pohvalno je što se neko konačno sjetio da rupe treba zakrpiti, nije pohvalno što se rupe na banjalučkim ulicama pojavljuju kao pečurke poslije kiše a nije pohvalno ni to što posao krpljenja rupa traje pet dana.


четвртак, 19. април 2018.

1 mart 2016- kako zaraditi 3,5 miliona maraka? Režirana pljačka Puteva?

уторак, 01. март 2016.

Kako zaraditi 3,5 miliona maraka? Režirana pljačka Puteva.



Račun Puteva Republike Srpske u septembru prošle godine bio je blokiran zbog presude Suda BiH kojom je ovo javno preduzeće bilo dužno da firmi Elektrounion iz Istočnog Sarajeva isplati 3,5 miliona maraka.
Putevi Republike Srpske uputili su tužbu protiv ovakvog riješenja i tražili odgadjanje izvršenja što im nije omogućeno.
Firma Elektrounion naplatila je svoja potraživanja nakon presude Suda BiH.
Putevi Srpske bili su primorani da firmi Elektrounion isplate 3,5 miliona maraka kao odštetu za navodno pretrpljenu štetu ove firme. 

U čitavoj priči posredovala je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH koja je zaključila da je Elektrounion oštećena strana iako nije učestvovao u tenderskoj proceduri odnosno konkursu koji su Putevi raspisali za redovno četverogodišnje održavanje puteva 2012-te godine.
Tadašnje rukovodstvo Puteva RS odbilo je pritiske nekadašnjeg narodnog poslanika Siniše Dodika da posao direktnom pogodbom bude dodijeljen Elektrounionu. Raspisan je tender a posao vrijedan 35 miliona maraka dobila je firma Romanija putevi Sokolac kao najpovoljniji ponudjač. Na raspisan tender nije se prijavila firma Elektrounion ali je zastupnik te firme pokušao da spriječi tendersku proceduru. Nakon što Elektrounion ni u tome nije uspio uslijedila je žalba na čitav postupak a Kancelarija za razmatranje žalbi u daljem postupku je, prihvatajući sve žalbe Elektrouniona, omogućila da firma koja nije bila učesnik tendera bude proglašena za oštećenu stranu.

Bitno je napomenuti da firma Elektrounion Istočno Sarajevo nema nikakvog iskustva niti bilo kakve veze sa održavanjem puteva. Moji izvori iz Puteva Republike Srpske uvjeravaju da bi bilo ravno zločinu ovoj firmi povjeriti redovno održavanje 700 kilometara puteva sarajevsko romanijske regije.
Elektrounion obavlja poslove iz elektromonterske oblasti. Osnivački kapital ovog preduzeća je 2000 maraka. Obim izvršenih  poslova ni izbliza ne zadovoljava uslove koji su traženi od izvodjača radova. Kao najbitnije Elektrounion nema nikakvih dodirnih tačaka sa poslovima održavanja puteva i ne posjeduje ni jedan komad opreme ili mehanizacije za takav posao.

U toku je postupak po uloženoj tužbi Puteva protiv riješenja Kancelarije za razmatranje žalbi i očekuje se presuda Suda BiH. Sud BiH prvobitno je samo odbio zahtjev Puteva za odlaganjem izvršenja riješenja Kancelarije za razmatranje žalbi do konačne presude.

Moji izvori iz Puteva tvrde da je sve odlično izrežirana priča da se od Puteva otme 3,5 miliona maraka a nakon što je tadašnje rukovodstvo Puteva odbilo zahtjev Siniše Dodika da posao bez tendera bude dodijeljen Elektrounionu.


Sudski epilog tek slijedi, u najavi su vrlo zanimljivi svjedoci