петак, 9. март 2018.

Gerila info: Koga zastupa Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH?


Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (BiH) odlukom iz oktobra 2017 godine napravila je pravu pometnju. U odluci Komisije navodi se da se ambijentalna cjelina dijelova ulica Kralja Petra I Karađorđevića i Mladena Stojanovića u Banjaluci proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Radi se o dijelu Banjaluke sa starim vilama na potezu od Narodne skupštine Republike Srpske prema Vladi, odnosno dalje ulicom prema lokaciji na kojoj se nekada nalazila banjalučka mljekara.
Izvor Gerile navodi da sama odluka Komisije nije sporna u načelu jer se dio grada proglašava nacionalnim spomenikom što u suštini znači da je taj dio grada zaštićen od drastičnih promjena izgleda. Ali u praksi, odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH govori sasvim drugačije, pojašnjava izvor našeg portala.
U jednom dijelu odluke piše da je potrebno očuvati plansku osnovu kompletne ambijentalne cijeline i njenu cjelovitost a da je prilikom rada na restauraciji objekata neophodno sačuvati njihove izvorne gabarite, izvorni izgled, boju i materijalizaciju vanjskih ploha. U drugom dijelu piše da se uvođenjem nove namjene objekti mogu da koriste u poslovne, ugostiteljske, obrazovne i kulturne svrhe na način koji neće da ugrozi integritet i značaj nacionalnog spomenika.
Mjere zaštite koje se primjenjuju na objekte u ulici Petra Kočića naročito su zanimljive jer tretiraju objekat nekadašnjeg Radija Banjaluka koji je srušen a na čijem mjestu kompanija Integra inženjering gradi hotel.
Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika na mjestu nekadašnje stare zgrade radija dozvoljeni su radovi adaptacije savremenim uslovima života, rušenje postojećih objekata, izgradnja novog a navedeno je da su čak poželjni elementi savremenog dizajna i primjena savremenih materijala. Ta odluka Komisije u suprotnosti je sa ranijom odlukom Ustavnog suda Republike Srpske koji je rušenje starog objekta i gradnju motela na istom mjestu proglasio neustavnim a izmjene regulacionog plana koje je usvojila skupština Grada Banjaluka u januaru 2016 godine nezakonitim.
Ustavni sud RS se prilikom donošenja odluke pozivao upravo na ranija riješenja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i zabranio bilo kakvu dalju gradnju.
Predsjednik Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je PDP-ov Goran Milojević. On je nedavno tvrdio da nema ništa sporno u odluci Komisije a da je stari objekat Radija RS sagrađen tek 1961 godine što znači da ne ulazi u kategoriju nacionalnih spomenika. Milojević je tvrdio i da Komisija nije upoznata sa ranijom odlukom Ustavnog suda RS. U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke potvrdili su, međutim, da su nadležnu komisiju upoznali sa odlukama Ustavnog suda.
U istoj ulici, samo sa druge strane, u kojoj Integra, Slobodana Stankovića, gradi motel nalazi se Fabrika duvana Banjaluka.

четвртак, 8. март 2018.

Škoda za iste pare pregazila mnogo manje

Test je pokazao da je moćna Škoda za 20 maraka prešla 40 kilometara manje. Umjesto 120 do sada Škoda je pregurala 80 što me je naročito i zabrinulo i naljutilo. Dozvoljavam i minus i snijeg ali što je mnogo mnogo je. Hvala gospodo i neka je sa srećom.

среда, 7. март 2018.

Gerila info: Pacijenti najavljuju bojkot dijalize


Republika Srpska nema listu čekanja na transplataciju organa. To je konstantan problem na koji godinama ukazuju različite organizacije a nepostojanje liste pravi problem prije svega pacijentima u Republici Srpskoj koji nemaju mogućnost da budu na BiH listi čekanja jer ne postoji lista čekanja Republike Srpske. Federacija BiH ima svoju listu čekanja a bez zajedničke, centralne liste čekanja Bosna i Hercegovina ne može da postane članica Eurotransplanta što je veoma bitno u čitavom procesu čekanja na transplantaciju organa.
„U Republici Srpskoj ne postoji formirana donorska mreža niti su formirane liste čekanja za pacijente koji trebaju transplantaciju. U Banjaluci se rade transplantacije bubrega sa živih donora ali broj urađenih transplantacija je veoma mali, praktično zanemarljiv u odnosu to koliko ljudi u Srpskoj čeka novi organ koji im je neophodan za normalan život. Zbog toga mi iz udruženja planiramo štrajkove ispred Vlade i ministarstva zdravlja. Ljudi će se isključiti sa dijalize i ugroziti svoje živote da bi se naš glas konačno čuo.“- kaže za Gerila info Danijela Ivanović iz udruženja Nada.
U ministarstvu zdravlja Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali u vezi sa listama čekanja u Republici Srpskoj.

Problem „nerješiv“ godinama, čiji interesi su prioritet?

Problem transplantacije organa u Republici Srpskoj prisutan je od kada postoji Republika Srpska. Dijalizni pacijenti u Srpskoj i dalje nemju mogućnost kadaverične transplantacije bubrega. Transplatacija ovog organa sa mrtvog donora u Srpskoj jednostavno nije moguća.
Ministar zdravlja Republike Srpske, Dragan Bogdanić,  u januaru 2016 godine je rekao da resorno ministarstvo namjerava da nabavi aparat za tipizaciju tkiva do kraja te godine. Bez tog aparata nije moguća kadaverična transplatacija organa a aparat košta oko dva miliona maraka.
Dvije godine kasnije taj aparat još nije nabavljen i svi dijalizni pacijenti u Srpskoj i dalje su osuđeni na dijalizu.
U medjuvremenu Republika Srpska godišnje, godinama, prema zvaničnim podacima Glavne službe za reviziju , za dijalizu izdvaja između trideset i četrdeset miliona maraka. Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nije mogao da izmiruje obaveze prema navedenim firmama pa je dug Fonda od devet miliona maraka  preuzelo ministarstvo zdravlja. U ministarstvu zdravlja javnost su obavijestili da je sa privatnim dijaliznim centorm dogovoreno i smanjenje cijene tretmana po jednom pacijentu na 103 evra, da se dio duga otpisuje a dio reprogramira. Nije pojašnjeno kako je došlo do duga Fonda zdravstvenog osiguranja ukoliko su za tu namjenu na godišnjem nivou rezervisana sredstva u budžetu Fonda.
U međuvremenu, u Federaciji BiH prva transplatacija sa mrtvog donora izvršena je 2006 godine, taj dio federalnog zdravstvenog sistema funkcioniše od tada bez smetnji.
Iako je u slučaju transplantacije organa (bubrega) u svakom slučaju najvažniji interes pacijenta nije zanemarljiva ni finansijska strana priče.
Terapija za transplatiranog pacijenta Republiku Srpsku godišnje bi koštala oko 6000 KM dok terapija za pacijenta kojem nije omogućena transplatacija već je osudjen na dijalizu, Srpsku godišnje košta oko 30000 maraka.
Izvori Gerile tvrde da se u pozadini priče kriju ugovori koje Republika Srpska ima sa privatnim dijaliznim centrima kojima plaća usluge i garantuje broj pacijenata koje će koristiti usluge dijaliznih centara.


понедељак, 5. март 2018.

Gerila info: Zakon koči radare!

Radari-Zakon o budžetskom sistemu koči projekat


Vlada Republike Srpske ne odustaje od namjere da projekat unapređenja bezbjednosti saobraćaja na putevima u Srpskoj, nabavku radara, provede putem javno-privatnog partnerstva. Na tenderu raspisanom polovinom prošle godine pobijedile su tri firme a čitav postupak odabira najboljeg privatnog partnera ministarstva unutrašnjih poslova trajao je neuobičajeno dugo. Zbog ogromne borbe oko toga ko će da dobije vrlo unosan posao sa MUP-om, tvrde izvori Gerile info. Privatne kompanije, prema studiji ekonomske opravdanosti projekta zaradiće za deset godina oko 100 miliona maraka. Ista suma, prema istoj studiji, završiće u budžetu Republike Srpske.
Vlada, međutim, ima problem sa činjenicom da Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske ne prepoznaje mogućnost da prihodi od prikupljenih kazni budu dijeljeni sa privatnim kompanijama.
Član 8 Zakona o budžetskom sistemu, tačka E, predviđa da su novčane kazne izuzev kazni utvrđenih aktima grada odnosno opštine, prihodi budžeta Republike Srpske.
U ministarstvu finansija Republike Srpske nisu odgovorili na konkretno pitanje na koji način misle da osiguraju poštovanje Zakona o budžetskom sistemu u slučaju posla sa radarima.
„Svi budžetski prihodi i rashodi su u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu koji je javnosti dostupan na portalu Vlade Republike Srpske odnosno ministarstva finansija.“- vrlo kratko su nam odgovorili iz ovog ministarstva.
Na zvaničnom sajtu Narodne skupštine u Zakonu o budžetskom sistemu, međutim, piše upravo da su novčane kazne prihod budžeta.
Predsjednik Odbora NSRS za bezbjednost Milanko Mihajilica insistira da Vlada prihvati odluku tog odbora i odustane od projekta javno-privatnog partnerstva u slučaju nabavke radara. Između ostalog i zbog Zakona o budžetskom sistemu.
„Dok je na snazi Zakon o budžetskom sistemu koji je vrlo jasan nema zakonskih mogućnosti da se ovaj projekat provede po javno privatnom partnerstvu. To zna i ministar Tegeltija. Da je to tako on je to trebao da kaže u skupštini kada smo ga pitali ili su trebali da mijenjaju Zakon. Pošto to nisu uradili sve je jasno.“-rekao je za Gerila info Milanko Mihajilica.
Poslanik SDS-a, Vukota Govedarica traži reakciju Pravobranilaštva.
„Nije samo problem Zakon o budžetskom sistemu. Problem je i Zakon o zaštiti pristupa tajnim podacima koji je vrlo diskutabilan kada je ovo u pitanju. Ne postoji zakonsko uporište jer to su direktni prihodi a kazne odnosno razne vrste taksi koje gradjani plaćaju pripadaju isključivo budžetu RS. Može ministar da tumači šta hoće ali zakon je vrlo jasan. Biće vrlo interesantno vidjeti šta će kazati u ovom slučaju Pravobranilaštvo Republike Srpske.“- kaže Govedarica za naš portal.
Vlada Republike Srpske u martu prošle godine dala je saglasnost za javno-privatno partnerstvo u projektu nabavke radara i kamera kojima će biti pokrivene saobraćajnice širom Republike Srpske. Zanimljivo, neke od privatnih kompanija koje je MUP na kraju odabrao kao napovoljnije ponuđače osnovane su neposredno prije raspisivanja tendera za odabir najboljeg ponuđača.

5 mart 2017-5 mart 2018

New York, Albany

Država Njujork država je u kojoj se sa korupcijom I kriminalom suočavaju više I čeśće nego u bilo kojoj drugoj državi Sjedinjenih država. Državni tužioci sa kojima smo razgovarali tvrde da u Njujorku ima viśe korupcije nego na kompletnom federalnim nivou. Glavni razlog je grad Njujork koji je najveći I najbogatiji grad, ne samo države već i Država. U Njujorku I glavnom gradu države Njujork Albaniju dakle ne kriju da se suočavaju sa teškim oblicima korupcije ali ono čime se mogu pohvaliti jeste da nekoliko krupnih riba s vremena na vrijeme završi iza rešetaka. Uz manju ili veću kaznu u zavisnosti od toga da li korumpirani vrati nelegalno stečeni novac ili ne. Državno tužilaštvo Njujorka prije nekoliko dana razriješilo je slučaj korupcije u koji je bio upleten političar a kazna je nakon sudjenja dvanaest godina zatvora. Riječ je o bivšem predsjedniku njujorške skupštine. O tome kasnije, u narednim danima. Desetine vodećih tužilaca, senatora...su bili uhvaćeni u korupciji I osudjeni a ugled im je bespovratno uniśten. Napravite paralelu sa zemljom u kojoj živite.

Skupština države Njujork kao I sve državne Institucije smještena je u Albaniju glavnom gradu države. Budžet države Njujork u prosjeku je oko150 milijardi dolara a plata, recimo novinara, kreće se od 40000 godišnje početničke do 100000 koliko imaju iskusniji novinari.
Senatori Imaju oko 80000 godišnje ali im zakon dozvoljava i da se bave privatnim poslom što donekle jeste problematično.
U Njujorku imaju problem sa promjenom loših zakona jer senatori decenijama ne žele da izmjene zakone koji će njima da uskrate prava. Poznato?
Senator države Njujork Neil Breslin demokrata je i razočaran je pobjedom Donalda Trampa za kojeg kaže da da će sa ovakvom politikom izdržati dvije godine. Tvrdi da Tramp luta sa odlukama, da je nelogično povećanje vojnog budžeta za 64 milijarde a da je još manje logično pričati o protjerivanju 13 miliona ljudi iz zemlje.
Senator Breslin, ipak, veliki je prijatelj sa Hilari Klinton tako da je njegova ogorčenost Trampom vjerovatno donekle i subjektivna. Za Klintonovu kaže da je izuzetno pametna ali da je izbore izgubila jer se u kampanji više bavila Trampom nego svojim programom. Poznato? Izbor novog predsjednika Demokratske partije Senator Breslin komentariše kao istorijski. Thomas Perez prvi je latinoamerikanac na čelu Demokratske partije.

субота, 3. март 2018.

Gerila info: Banjaluka predgradje Tuzle


BANJALUKA SAOBRAĆAJNO PREDGRAĐE TUZLE; MINISTAR TRNINIĆ: TO JE UVREDA!
 MART 3, 2018  

Banjaluka nema letove ali ima autobuski prevoz sa banjalučkog na tuzlanski aerodrom. Taj projekat osmišljen je kao pomoć putnicima koji iz Banjaluke idu u Tuzlu sa čijeg aerodroma lete na petnaest evropskih destinacija sa kojima je povezan tuzlanski aerodrom.




Ta informacija je u četvrtak objavljena kao iskorak u banjalučkom avio saobraćaju. Tako je najveći grad Republike Srpske definitivno postao saobraćajno predgrađe Tuzle čiji aerodrom godinama bilježi fantastične rezultate kada je jeftini avio saobraćaj u pitanju.

U međuvremenu aerodrom Banjaluka nema redovne avio linije a svojevremeno je Republika Srpska odbila priliku da sarađuje sa jednom low cost avio kompanijom pod izgovorom tadašnjeg ministra saobraćaja i veza Nedeljka Čubrilovića da od tog posla korist neće imati Republika Srpska već samo građani koji budu koristili usluge aerodroma i avio kompanije.

Aktuelni ministar saobraćaja, takođe DNS-ov, Neđo Trninić, kratko je u razgovoru za „Gerilu“ rekao da Banjaluka sasvim sigurno nije saobraćajno predgrađe Tuzle i da su takvi komentari provokativni.

„Biće i na banjalučkom aerodromu nešto uskoro. Do kraja ove godine planiramo da napravimo iskorak. Do sada kada god smo nešto najavljivali naišli smo na negativne komentare javnosti. Uglavnom bićete na vrijeme upoznati sa svim aktivnostima.“- rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić.

Poslanik SDS-a Davor Šešić najnoviju situaciju u kojoj banjalučani aerodrom Banjaluka koriste samo kao autobusku stanicu do aerodroma u Tuzli naziva sramnom.

„Još jedan dokaz da je ovo zemlja apsurda. Oni koji su otjerali ovu kompaniju u Tuzlu su trebali odgovarati a isti ti nam sad prevoz do Tuzle predstavljaju kao veliki projekat. Sljedeće što možemo očekivati kao veliki projekat ove vlasti jeste prevoz za Njemačku svima koji bježe odavde.“– kaže za Gerila info poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

четвртак, 1. март 2018.

Gerila info: MIBO komunikacije ipak u poslu


MIBO Komunikacije iz Sarajeva ipak dio posla sa radarima

Firma Mibo Komunikacije iz Sarajeva ipak je dio posla sa radarima u koji MUP Republike Srpske po principu javno-privatnog partnerstva ulazi sa tri kompanije. MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo nije direktni učesnik posla sa ministarstvom unutrašnjih poslova ali u poslu učestvuje indirektno kao partner firme Inovatraffic Holding. Te dvije firme su 10 jula 2017 godine potpisale ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Ugovor je u posjedu sajta Gerila. U ugovoru piše da se ugovor odnosi na saradnju u području kontrole i verifikacije stacionarnih i mobilnih radara za mjerenje brzine vozila u saobraćaju proizvođača EKIN Technology. Firma MIBO Komunikacije, prema pojedinim izvorima bliska je stranci SDA.

U ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske odgovorili su da je u sastavu ponude a radi ispunjenja uslova za kvalifikaciju grupa ponuđača dostavila izjavu da će obezbijediti ovlaštenu i akreditovanu laboratoriju za verifikaciju i kontrolu stacioniranih i mobilnih radara.
„U prilog ove izjave dostavljen je ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo i važeće riješenje Instituta za mjeriteljstvo BiH o imenovanju laboratorije koje glasi na pravno lice MIBO Komunikacije d.o.o Sarajevo.“- piše između ostalog u odgovoru koji su nam proslijedili iz ministarstva unutrašnjih poslova.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je, inače, za nabavku stotinu radara odabralo postupak javno privatnog partnerstva koji podrazumjeva da privatni partneri ulože sav novac u posao vrijedan 12,5 miliona maraka ali i da svu zaradu od kazni koje radari zabilježe u narednih deset godina djele sa ministarstvom odnosno Republikom Srpskom u omjeru pola pola. Studija ekonomske opravdanosti projekta pokazala je da će čitav projekat kada istekne desetogodišnji ugovor da „zaradi“ oko 200 miliona maraka.  Posao su na tenderu koji je raspisan sredinom jula prošle godine dobile firme „Inovatraffic holding“ iz Njemačke „Ekin Teknoloji San. Ve Tic. A.S.“ iz Turske i „WKB Consulting“ iz Banjaluke.

Opozicija u Republici Srpskoj je, i preko Odbora za bezbjednost NSRS, zahtjevala da se u projekat ide sredstvima Vlade ili kreditnim sredstvima jer u tom slučaju ogroman profit ne bi bio dijeljen sa privatnim kompanijama. Za tako nešto zalagali su se i pojedini poslanici SNSD-a. Inače u Odboru za bezbjednost plan ministarstva podržao je samo SNSD-ov član odbora Dragoljub Davidović dok su ostali bili protiv.
Portal Gerila saznaje da će Odbor za bezbjednost zahtjevati javno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača na temu nabavka radara.