уторак, 19. април 2016.

O politici u Zvezdinom kopu

Posao se užurbano privodi kraju. Već redovna procedura. Polazak je zakazan za 15 časova. Bez gužvi na granicama na Novom Beogradu smo do 19. Jedna od rijetkih prednosti Arene nad Pionirom je ta što je nama Preko Drine bliža četrdesetak minuta beogradskog vremena.

Žena zna da sam u Beogradu. Oguglala a da i nije ko joj je kriv, sve karte sam joj na vrijeme otvorio. Stanoja ne zna, renoviranje stana u punom je jeku a ja otisao na utakmicu. Konstantno Marini govori kako mora da me pritegne.

Sezonske novinarski gospodin Darko Dragičević i ja ustupamo onima bez navijačkog staža. Greška, ostarili smo za kop noge jedva izdržavaju pluća se bune. Teže je nego igrati, doslovno.
Sat do utakmice, najduži sat za svakog navijača. Veličine se smjenjuju na parketu nekoliko metara dalje. De Kolo, Teodosić, Hajns...naši su svi veličine kako god okreneš. Zviždim Milošu a volim ga kao rodjenog. Oprostiće kao što sam i ja njemu čim je sirena odsvirala kraj.

Čekanje ubija. Kratim vrijeme u razgovoru sa Mejdancem sa adresom u Beogradu. Čovjek sa iskustvom iz Republike Srpske. Ne direktno političkim ali upućen je mnogo mada se trudi da ne prati previše. Kaže da čita blog, mora kad mu napadno iskače po Fejsbuku. Nema riječi hvale za vlast u Banja Luci nema ni za banjalučku opoziciju. Kroz riječ dvije opali po politici Preko Drine onda opali koju sočnu ka parketu.

Izbjegavam razgovor o politici u Srpskoj, skrećem temu na Srbiju. Kaže da ga u Srbiji zanima samo njegov privatni posao i Zvezda. Kaže neće 24 ni biti u Srbiji. Namjerno.
Konstatujemo na kraju da i Srbiji i Srpskoj nedostaje kao lijek za kvaran zub Treća opcija. Pitam ga ko je Treća opcija u Srbiji on se smije. Spominjem mu neka mladja imena u Srpskoj ali nemamo više vremena. Doslovno ni ja ni on. Perez Perez počeo da duva u pištaljku. Mi počeli da duvamo u Zvezdina jedra, jedrili smo ali Rusi imaju motor pod palubom.


Povratak natrag bez tuge. One košarkaške. Izlet u ljepši dio realnosti završen. Kod kuće čeka stan u renoviranju i cantimetar prašine na tastaturi. Pitam se ponekad isplatili je se uopšte više i brisati. 

четвртак, 14. април 2016.

Izborni konkurs


Gradska uprava Grada Banja Luka raspisala je konkurs za prijem 41 novog radnika. Konkurs je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske 11 aprila ove godine.
Grad traži prijem novih službenika u Gradskoj upravi i novih radnika u Gradskoj upravi.
Iznenadjujuće ako se uzme u obzir višak radnika u gradskoj upravi o kojem govore i odbornici ali o kojem je svojevremeno govorio i gradonačelnik Slobodan Gavranović koji je prošle godine obećao smanjenje broja radnika u gradskoj administraciji.

Nije iznenadjujuće ako se uzme u obzir da je Banja Luka u izbornoj godini i da je do izbora ostalo samo pola godine.

Grad Banja Luka javnim konkursom traži, izmedju ostalog, jednog radnika za održavanje objekata Poslovne zone Ramići. Biće primljeno i pet radnika obezbjeđenja Poslovne zone Ramići.


Ovo posljednje naročito je zanimljivo jer je prvi čovjek Grada pravdajući odluku da se skine rampa koja spriječava prolaz vozilima na Banj brdo tvrdio da Banja Luka ima ogroman trošak održavajući i plaćajući čuvarsku službu.


Grad Banja Luka traži jednog radnika koji će da obavlja posao kurira u Odjeljenju za komunalne i stambene poslove i poslove saobraćaja, dva čistača, jednog komunalnog policajca...

уторак, 12. април 2016.

Nisu poplavljeni ali je bilo posljedica- Nedjo Trninić ministar saobraćaja. Putevi i dalje bez odgovora.

Novca nema za poljoprivrednike, mlade bračne parove, tudju njegu I pomoć, borce ali zato ima za firme čiji su vlasnici u najtješnjim mogućim vezama sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.

Putevi Republike Srpske još nisu odgovorili na pitanja koja su im upućena u februaru a koja se odnose na način na koji su potrošena sredstva koja su Putevi dobili od Fonda solidarnosti. Putevi su novac tražili i dobili za sanaciju šteta od poplava na tri dionice za koje su mi izvori iz ovog preduzeća tvrdili da uopšte nisu stradale u poplavama. Putevi su od Fonda solidarnosti za tu namjenu dobili 5,5 miliona maraka.


Ministar saobraćaja Republike Srpske, Nedjo Trninić, potvrdio je u medjuvremenu da je tačno da ti putni pravci nisu bili poplavljeni uz ogradu da je ipak bilo nekih posljedica koliko on zna. Odgovor bez odgovora što i nije iznenadjenje jer uopšte nije nevjerovatno da ministar saobraćaja ustvari zaista i ne zna ništa o „sanaciji“ tri putna pravca.  „Sanaciju“ putnih pravaca novcem iz Fonda solidarnosti odradili su Mrkonjić putevi odnosno MG Mind.

Zanimljivo je da o načinu na koji se troše sredstva prikupljena u Fondu solidarnosti apsolutno ništa ne znaju ni poslanici Narodne skupštine. To su mi potvrdili odreda svi sa kojima sam razgovarao u posljednjih deset dana.

Evidentno je da upravni odbor Fonda solidarnosti odnosno Vlada sa novcem Fonda raspolažu ili su raspolagali kako žele bez bilo kakve odgovornosti.


ponedeljak 22. februar

Solidarni Putevi, pomažu Mrkonjić puteve!

Upravni odbor Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske pod predsjedavanjem predsjednika Vlade kao predsjednika Upravnog odbora Željke Cvijanović odobrio je 22.07 2015 godine 5.540.000 maraka na zahtjev Puteva RS.
Novac je odobren za sanaciju šteta nastalih od poplava na tri putna pravca.
Crna Rijeka-Ugar, Gornja Vijaka-Razboj i Ukrina – Gornja Vijaka.
Najviše sredstava odobreno je za dionicu magistralnog puta M16 Crna Rijeka-Ugar, 2.840.000 maraka.
Moji odlično obaviješteni izvori iz Puteva Republike Srpske tvrde da su Putevi obmanuli Fond solidarnosti i predsjednika Vlade jer su novac tražili i za sanaciju putnih pravaca koji nisu oštećeni u poplavama. Isti izvori pojašnjavaju da u ovom slučaju nema krivice predsjednika Vlade jer Upravni odbor Fonda solidarnosti normalno vjeruje institucijama koje podnose zahtjev za sredstvima iz Fonda.


Izvori savršeno upućeni u dešavanja u Putevima napominju da putni pravac Crna Rijeka-Ugar nije bio poplavljen u majskim poplavama kako se navodi u zahtjevu Puteva. Tvrde da je to isto tako vrlo upitno kada su ostali putni pravci u pitanju.
Rehabilitaciju putnog pravca Crna Rijeka-Ugar rade Mrkonjić putevi u vlasništvu MG Minda.
Moji izvori tvrde faktura radova na rehabilitaciji ove dionice napumpana je na 2.840.000 maraka a stvarna vrijednost ne bi trebalo da prelazi jedan milion.
Ono što je vrlo zanimljivo projekat za izvodjenje radova na ovoj dionici naručili su i platili upravo Mrkonjić putevi koji su kasnije taj projekat prodali Putevima Republike Srpske. Zatim dobili posao na tom projektu.

Na putu se radi rekonstrukcija i podiže se tampon za šta treba gradjevinska dozvola koju izvodjač radova nema. U nekoliko navrata radovi su obustavljani ali su pod pritiscima nastavljani. Radovi su izvodjeni u sred zime iako su morali biti obustavljeni do kraja zimske službe jer se radi o puti prvog reda.

Putevi Republike Srpske nisu odgovorili na sljedeća pitanja poslata na internet adresu sa zvanične stranice Puteva RS.

Poštovani,

Molim Vas da mi odgovorite da li su sljedeće dionice puteva oštećene u poplavama 2014-te godine:

1. magistralni put M-16 dionica Crna Rijeka-Ugar
2. regionalni put R-474 dionica Gornja Vijaka-Razboj

3. regionalni put R-476 dionica Ukrina-Gornja Vijaka

nastaviće se...

субота, 9. април 2016.

Žičara

Švajcarski grad Crans Montana nudio je turističku saradnju gradnju Banja Luci. Ta ponuda na adresu prvih ljudi Banja Luke stigla je 2012 godine a na tu ponudu niko nikada nije odgovorio. Izvori iz gradske uprave uvjeravaju da su Švajcarci, izmedju ostalog, Banja Luci kao donaciju nudili polovnu ali očuvanu i iskoristivu žičaru koja bi bila iskorišćena na lokalitetu od Alibabe do vrha Banj brda.

Ponuda je propala iako su u pismu predstavnici švajcarskog grada ostavili i ime kontakt osobe koju treba kontaktirati da dodje do saradnje. Dovoljan je bio jedan telefonski poziv. Nepotrebno je napominjati kolika bi atrakcija bila žičara u Banja Luci i da bi vjerovatno obogatila turističu ponudu grada.

Priča oko žičare aktuelna je pogotovo nakon posljednjih dešavanja na Banj brdu odnosno pokušaja da se omogući saobraćaj svim motornim vozilima do spomenika na Banj brdu.
Ta nastojanja gradske vlasti predvodjene SNSD-om nastupila su nakon što je poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini otvorila motel i restoran na najpoznatijem banjalučkom izletištu. Prije toga rampa koja brani prolazak motornim vozilima nikome nije smetala.



Švajcarski grad Crans Montana, inače, jedan je od turističkih centara te zemlje sa akcentom na ski turizam. 

среда, 6. април 2016.

Nagradna igra, potraga za Botaničkom baštom


Tek što je u Banja Luci zatvoren konkurs za odabir rupe godine (gradske vlasti su istek roka za glasanje za rupu godine ozvaničile krpljenjem nekoliko rupa) banjalučka gradska vlast došla je na novu ideju. U Banja Luci, očigledno je, ne žele da sjede skrštenih ruku i pokušavaju da na sve načine animiraju gradjane najvećeg grada.
Ovaj put u pitanju je nagradna igra „Pronadji Botaničku baštu za koju je iz budžeta grada izdvojeno više od 100 000 maraka“. Nagrada je više nego vrijedna i gradjanin koji prvi pronadje Botaničku baštu biće nagradjen razgovorom za posao na kojem će umjesto opšteg utiska najviše bodova nositi znanje i struka.
Unutar zidina gradske administracije nude i malu pomoć u potrazi za zadatim objektom. Nalazi se tamo gdje najljepšeg sunca sjaj grije nove snage sa beskorisnim diplomama. Ali je vrlo teško uočljiva.


Da bi potraga bila što zanimljivija gradska vlast je objelodanila da je za Botaničku baštu iz budžeta grada izdvojeno 32000 KM 2010-te godine, 35000 KM 2011-te godine, 25000 2012-te, 10000 KM 2013-te godine. Da bi misterija bila veća ostaje nepoznato koliko je i da li je za taj projekat ranije izdvajano novca gradjana Banja Luke.

Nagradno pitanje plus glasi „Kakve veze sa pričom Botanička bašta ima bivši gradonačelnik Banja Luke Dragoljub Davidović"?. Ukoliko niko od gradjana ne ponudi tačne odgovore oni će se krajem mjeseca naći na ovom blogu.


Srećna potraga.

уторак, 5. април 2016.

Zdravstveni sektor na izdisaju

Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske donio je odluku kojom se planira novo kreditno zaduženje Fonda u iznosu od 43 miliona maraka. Takvu odluku treba da potvrdi i odobri ministarstvo finansija. Kredit će ukoliko bude realizovan biti iskorišten za pokrivanje tekućih obaveza. Što i jeste najveći problem.


Odluku o novom zaduženju u Fondu pravdaju činjenicom da nije ostvaren planiran prihod od uvodjenja novih akciza na duvan i alkohol ali i time što se u Republici Srpskoj ne uplaćuju doprinosi za zdravstvo.
Prema priznanju Fonda zdravstvenog osiguranja zbog neuplaćivanja doprinosa Fond je u gubitku 79 miliona maraka.

U 2015 godini prema podacima Fonda nisu uplaćeni doprinosi za zdravstvo za 37 400 radnika ni za jedan mjesec. U Fondu napominju da im je kredit neophodan kako bi se omogućilo nesmetano ostvarivanje prava osiguranika odnosno kako se ne bi uskraćivala prava iz zdravstvenog osiguranja.

Što znači da to sada već nije moguće. To i nije novost jer je Fond zdravstvenog osiguranja u decembru prošle godine pisao upravi banjalučkog Kliničkog centra kada je Klinički centar obaviješten da do kraja godine prima samo hitne slučajeve jer je Klinički centar u tom momentu već bio potrošio sav novac koji je bolnica imala na raspolaganju od Fonda a u Fondu nije bilo dodatnog novca.

Zanimljivo je svaki put podsjetiti kada se priča o zdravstvu u Republici Srpskoj kako su ministar zdravlja Dragan Bogdanić i predsjednik Vlade Željka Cvijanović  u više navrata istakli kako je zdravstvo Srpske na vrlo zavidnom nivou i medju najboljima u regionu.

P.S. Nakon najave ministra Bogdanića da će Republika Srpska nabaviti aparat za tipizaciju tkiva čijom kupovinom bi bila omogućena kadaverična transplatacija bubrega još se ništa nije desilo.
Aparat košta, u odnosu na sredstva koje Srpska izdvaja iz budžeta za usluge dijalize, tričavih dva miliona maraka.



петак, 1. април 2016.

Isisavanje 2

Film Isisavanje drugi dio. Film o propasti Bobar banke i nestanku miliona maraka Republike Srpske.


https://www.youtube.com/watch?v=Ywpatu8ujp8