четвртак, 29. март 2018.

Prošao zakon zbog stranačkih direktora

gerila info

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je po hitnom postupku izmjene Zakona o osnovom obrazovanju i vaspitanju RS. Sada već stari zakon usvojen je početkom 2017 godine zbog usklađivanja sa standardima Evropske unije. Taj zakon, ipak, nije izdržao dugo. Promijenjen je bez bilo kakvog konkretnijeg obrazloženja nadležnog ministarstva.
O čemu se zapravo radi

Izvori Gerila info tvrde da su promjene zakona dogovorene u Tesliću, na savjetovanju direktora osnovnih škola u Republici Srpskoj kada je ministru Maleševiću predočeno da će po tada aktuelnom zakonu određen broj stranački aktivnih direktora imati problem da se ponovo kandiduje za direktore. Dane Malešević reagovao je i Vlada je izmjene zakona usvojila 8 marta i poslala ih u Narodnu skupštinu koja ih je 29 marta i usvojila.

Po do danas aktuelnom zakonu uslovi za kandidate koji žele da budu direktori osnovne škole bili su pet godina iskustva u  radu u nastavnom procesu nakon sticanja diplome u visokom obrazovanju. U ranijim zakonima taj uslov nije postojao.

Najnovijim izmjenama zakona taj uslov ponovo ne postoji jer se pet godina iskustva u radu u nastavnom procesu mijenja sa pet godina rada u prosvjeti što je pretjerano širok pojam i ostavlja mogućnost da i oni koji nemaju iskustvo u nastavi budu direktori.

"Nevjerovatno je da su ministarstvo, Vlada a na kraju i većina u Narodnoj skupštini olako pojednostavili uslove za dobijanje mogućnosti upravljanja osnovnom školom ali je to prosto moralo da bude urađeno jer su u pitanju kadrovi stranaka na vlasti koji bi bez izmjena zakona ostali bez direktorskih fotelja"- kaže izvor Gerila info.

Poslanik SDS-a Davor Šešić za Gerilu napominje da je vrlo sumnjiv i način na koji su pojedini direktori osnovnih škola došli do diplome a da je jasno da su ponovo u prvi plan gurnuti stranački interesi umjesto interesa obrazovanja u Republici Srpskoj.

петак, 23. март 2018.

Gerila info: Protest pacijenata

U aprilu protest pacijenata koji čekaju transplantaciju

Pacijenti u Republici Srpskoj koji čekaju na transplantaciju organa u aprilu će da organizuju protest i vjerovatno štrajk koji će podrazumjevati bojkot dijalize. Protest će biti organizovan ispred Vlade Republike Srpske. Ove informacije potvrđene su portalu Gerila info a razloge smo već ranije objavljivali. Razlozi su nemogućnost transplantacije bubrega sa mrtvog donora u Republici Srpskoj, nepostojanje liste čekanja za transplantaciju organa (ne samo bubrega) i loš odnos RS prema činjenici da donorska mreža BiH zahvaljujući neaktivnostima članova iz RS ne funkcioniše. Donorska mreža BiH reaktivirana je u aprilu 2017 godine ali praktično ne funkcioniše, tvrde izvori Gerila info. U upravni odbor Donorske mreže ušli su doktori iz RS ali je problem, tvrde isti izvori, njihova direktna povezanost sa dijaliznim centrima što je klasičan sukob interesa. Dodatni problem je i nemogućnost ulaska BiH u Eurotransplant, upravo zbog gore navedenih problema.
U ministarstvu zdravlja Republike Srpske u nekoliko navrata su naglasili da oni problemu transplantacije pristupaju oprezno. Napominju da se u RS rade transplantacije sa živog donora, što niko i ne spori ali to nije riješenje koje je dovoljno prihvatljivo za pacijente. Transplantacije sa mrtvog donora, takozvane kadaverične transplantacije, u Srpskoj se ne rade a zvanično obrazloženje je da Srpska nema aparat za tipizaciju tkiva. Kupovinu tog aparata ministar Bogdanić obećao je u januaru 2016 godine a aparat košta 2 miliona maraka.
U medjuvremenu Republika Srpska godinama, po ugovoru za dijalizu, privatnim dijaliznim centrima plaća milionske iznose. Kupovina aparata za tipizaciju tkiva i omogućavanje kadaverične transplantacije bubrega smanjila bi broj dijaliznih pacijenata samim tim i broj korisnika usluga privatnog dijaliznog centra.
“Na jednoj od konferencija za oblast zdravstva u Bosni i Hercegovini predloženo je da se u narednom periodu organizuju sastanci sa predstavnicima Eurotransplanta u cilju iznalaženja mogućnosti za pristupanje Bosne i Hercegovine Eurotransplantu ali isključivo i jedino u skladu sa ustavnim nadležnostima.“- kažu u ministarstvu zdravlja. Posljednje riječi podebljali su upravo u ministarstvu zdravlja.

среда, 21. март 2018.

Gerila info: Konačno stigle uniforme





Pripadnici ministarstva unutrašnjih poslova konačno su dobili nove uniforme koje je MUP nabavio od firme iz Visokog KM Trade. Ministarstvo je tender za nabavku novih uniformi raspislao u junu prošle godine a jedini ponudjač bila je firma iz visokog. Domaći proizvodjači i Privredna Komora RS žalili su se tvrdeći da su tenderske specifikacije tako podešene da odgovaraju samo toj firmi. Nabavka uniformi MUP je koštala nešto preko 7 miliona maraka sa PDV-om. Ugovor je potpisan 3 avgusta prošle godine a uniforme su prvobitno trebale biti dostavljene u roku od 120 dana.

уторак, 20. март 2018.

Gerila info: Zašto Vlada mijenja u maju usvojen zakon?


Zašto Vlada hitno mijenja u maju usvojen Zakon o osnovnom obrazovanju



Vlada je u skupštinsku proceduru po hitnom postupku poslala izmjene Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju. To ne bi bilo ništa čudno da aktuelni zakon nije donesen u maju prošle godine i da od početka njegove primjene nije prošlo ni deset mjeseci. Izvori Gerila info tvrde da se na izmjenama zakona radilo jer je postalo očigledno da pojedini podobni direktori više neće moći da konkurišu na direktorske pozicije jer po aktuelnom zakonu ne ispunjavaju uslove.

„To je jasno kao dan i postoji nekoliko primjera u banjalučkim osnovnim školama u kojima sadašnji direktori po aktuelnom zakonu nakon isteka mandata više ne mogu da budu direktori.“-tvrde izvori našeg portala i pojašnjavaju da se radi o direktorima koji su članovi vladajućih stranaka u Republici Srpskoj.

O čemu se zapravo radi?

Po aktuelnom Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju RS (iz maja prošle godine) u članu 137 tačka 2 stav 2 piše da onaj ko želi da konkuriše na mjesto direktora osnovne škole mora da ima pet godina iskustva u nastavi sa predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi a nakon sticanja diplome. U Zakonu još piše da direktor škole mora da ima završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova.
Problem je nastao jer su mnogi direktori diplomu stekli za vrijeme direktorskog mandata i ne posjeduju pet godina traženog iskustva iz člana 137 aktuelnog zakona, tvrde naši izvori.

Saznajemo, ministar Dane Malešević je 1 marta na na savjetovanju direktora osnovnih škola najavio da će problem biti riješen odnosno da će Zakon biti promijenjen a da će promjenom zakona biti omogućeno produženje mandata direktorima kojima to aktuelni zakon onemogućuje.

Vlada je na 167. sjednici 8 marta, sedam dana nakon ministrovog obećanja direktorima, usvojila izmjene Zakona po hitnom postupku i Zakon bi se ove sedmice trebao naći pred poslanicima u NSRS.

Najbitnija promjena u Zakonu, koja pogoduje direktorima koji po aktuelnom Zakonu ne ispunjavaju uslove, jeste da je pet godina rada u nastavi zamijenjeno riječima pet godina radnog iskustva u prosvjeti što podrazumjeva da se bilo koji posao u prosvjeti računa.

Iz ministarstva prosvjete nisu odgovorili na pitanje zašto se ide u hitnu izmjenu Zakona o osnovnom obrazovanju. Ministar Dane Malešević samo je kratko prokomentarisao da je novi zakon diskriminatorski prema pojedincima kao i da se ne ide baš odmah u izmjene u maju usvojenog Zakona jer je prošlo gotovo godinu dana.

четвртак, 15. март 2018.

Vlada odustaje od radara kroz JPP

Vlada RS donijela je zaključak kojim obustavlja sve aktivnosti u vezi sa nabavkom radara i kamera kroz javno-privatno partnerstvo. Prvi tekst o ovoj temi objavio sam 16 jula prošle godine.
недеља, 16. јул 2017.

MUP nabavlja 100 radara, kupuje privatni partner zarada se dijeli


Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske traži privatnog partnera sa kojim će ući u posao nabavke stacionarnih i prenosivih radara. Privatni partner će u poslu od deset godina zaraditi milione maraka. Čitav projekat nazvan je „Unaprijedjenje bezbjednosti saobraćaja upotrebom radarskih uredjaja i primjenom savremenih tehnologija za evidentiranje prekršaja, prenos i obradu podataka o prekršajima“.
Javni poziv raspisan je 06.06 ove godine a otvoren je do 17. jula. Tada će na osnovu pristiglih ponuda biti razmotreno koji od javnih partnera ima najbolju ponudu, odnosno ko će zajedno sa MUP-om ući u više nego isplativ posao.

Projekat podrazumjeva nabavku i integrisanje u sistem savremene opreme posljednje generacije. U ministarstvu su zamislili, to je objašnjeno kroz javni poziv, da privatni partner uloži svoj novac u kupovinu 100 radara. U javnom pozivu piše da je posao vrijedan 9,3 miliona maraka. Privatni partner će imati obavezu da uspostavi kompletan sistem i odradi sav posao i sa tim dijelom posla ministarstvo neće imati ništa ali će privatni partner sa ministasrtvom unutrašnjih poslova dijeliti dobit od kazni koje zabilježe radari narednih deset godina. Moji izvori tvrde da će ugovorom podjela dobiti izmedju ministarstva i privatnog partnera biti u omjeru pola-pola. Što znači da će privatna kompanija za deset godina saradnje sa MUP-om zaraditi ogroman novac a uloženih 9,3 miliona maraka toj kompaniji vratiće se za najviše tri godine a nakon toga svaka godina donosiće čistu zaradu.


Studijom ekonomske opravdanosti predvidjeno je da 100 radara godišnje nakon što sistem počne da radi punim kapacitetom zarade 21.609.016 KM na osnovu predvidjenih 745.084 kazne. Plan je da sistem proradi punim kapacitetom nakon što budu završene sve tri faze uspostave sistema a krajnji rok da se to desi jeste 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora izmedju MUP.a i privatnog partnera koji pobjedi na tenderu. Ono što je jasno jeste to da je predvidjena zarada na godišnjem nivou ogromna i ukoliko zarada bude dijeljena na pola privatni partner će svoj uloženi kapital vratiti za najviše tri godine a preostalih sedam godina služiće mu kao čisti profit od nekoliko desetina miliona maraka, u zavisnosti od godišnjeg broja kazni. Moji izvori tvrde ta dobit biće ogromna čak i do stotinu miliona u narednih deset godina.


Radari bi trebalo da budu postavljeni širom Republike Srpske. Biće postavljani u tri etape.

уторак, 17. октобар 2017.

Nabavka radara- opozicija traži poništenje postupka

Opozicija u Republici Srpskoj, potvrdjeno mi je, tražiće da se obustavi kompletna procedura oko nabavki stotinu radara u principu javno privatnog partnerstva. Već sam u nekoliko navrata pisao da MUP ulazi u posao javno privatnog partnerstva kojim bi trebalo biti nabavljeno stotinu radara a da troškove nabavke i instalacije radara snosi privatni partner. Privatni partner dijelio bi sa MUP-om zaradu na desetogodišnjem nivou od svih kazni zbog prekršaja koji budu zabilježeni tim radarima.

Opozicija za sada ne može da traži obustavu postupka jer nema sjednice Odbora za bezbjednost. na posljednjoj se nije pojavio ministar Dragan Lukač a nije ni direktor policije Darko Ćulum kojeg je ministar Lukač ovlastio da se umjesto nejga pojavi na Odboru. Ministar Lukač, saznajem nije u zemlji.

Opozicija će poništenje postupka nabavke radara tražiti na prvoj narednoj sjednici Odbora za bezbjednost jer smatra da je nabavka trebala da ide po etapama novcem iz budžeta Republike Srpske. Isto tako tvrde da je omogućavanje privatnim firmama da zaradjuju kažnjavanjem gradjana RS protivzakonito jer sav novac od kazni po bilo kom osnovu mora da po Zakonu završi u budžetu RS.

понедељак, 11. децембар 2017.

Odbor za bezbjednost protiv javno privatnog partnerstva za radare

Odbor NSRS za bezbjednost zatražio je i zvanično, glasovima većine članova tog odbora, od Vlade da projekat unapredjenja bezbjednosti saobraćaja kojim se planira kupovina stotinu radara sprovede sopstvenim sredstvima. To znači da Odbor za bezbjednost traži da se odustane od javno privatnog partnerstva kojim je planirano da privatni partner MUP-a kupi svu opremu a profit kada instalacija u cijeloj RS bude završena dijeli sa MUP-om odnosno RS.

Konkurs za odabir privatnog partnera završen je 17 jula a privatni partner još nije odabran. Moji izvori iz MUP-a uvjeravaju kako je trajala velika borba oko toga koja firma će da dobije posao. Na konkurs za posao prijavile su se tri firme. Vrijednost kompletnog projekta je procijenjena na nešto više od 12 miliona maraka od čega na kupovinu radara i instalaciju sistema odlazi 9,5 miliona.

Teško je očekivati da će Vlada da odustane od javno privatnog partnerstva jer je upravo Vlada dala saglasnost MUP-u u martu za sklapanje takvog posla. Opozicija je (pojedinci jer se opozicija nije previše zanimala za ovu temu kao ni za temu uniformi) tvrdila je da je dijeljenje zarade proistekle od naplaćivanja kazni sa privatnicima protiv Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske.

Sjednici Odbora za bezbjednost prisustvovao je i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Sjednica je trajala debela četiri sata a nakon što je završila pojedini članovi odbora su Narodnu skupštinu napustili držeći se za glavu.

уторак, 13. март 2018.

Ludjačka košulja

U martu prošle godine bio sam naročito inspirisan. Vjerovatno zbog vremenske razlike, dugačkog leta i povratka u realnost iz jednomjesečnog lutanja po Vašingtonu, Albaniju, New Orleansu, Bostonu i San Dijegu. Još nisam prebolio.понедељак, 20. март 2017.

Povratak


Jasno je kao dan zašto ovdašnji uzurpatori demokratije (ne samo u BiH) i institucija ne žele da narod putuje, da bude zatvoren u svoje nacionalne torove i usredsredjen na svoje male balkanske nacionalne ratove. Narod, sa tačke gledanja uzurpatora, bolje da zna što manje, da vidi što slabije i čuje sve lošije. Tada, logično, kao jedinu istinu prihvata onu koju serviraju uzurpatori institucija i demokratije.

Promjene moraju da krenu od samog dna iz najudaljenijih dijelova mozga svakog od nas. Iz tih zabačenih aksona mora da se prenese rodjena ideja ostatku organizma. Informacija koja govori da je svaki čovjek država, dio sistema, da nema pojedinaca koji su iznad sistema, da je novac u budžetu novac svih nas. Najbitnija poruka koju akson mora da pošalje svakoj balkanskoj glavi jeste da je svaka Vlada i svaki političar izabran od strane naroda tu da služi društvu i Narodu, da od Naroda koji ga je izabrao treba da strahuje i traži dozvolu za svaku odluku. Aksoni moraju da pošalju poruku svakom pojedincu da Vlada služi narodu a ne narod Vladi a da svi zajedno treba da rade u interesu države i društva.

Za sada nema doktora koji bi u Republici Srpskoj i BiH pronašao način da bilo kakvom efikasnom energijom stimuliše te potrebne impulse. Pacijent jeste težak ali još uvijek izlječiv. Oni koji su se lažno predstavljali kao doktori  nemaju ni želju ni potrebu da izlaze iz komformizma koje im je nada naroda u izlječenje i početak promjena prije nekoliko godina obezbijedila. To će gotovo sigurno platiti oduzimanjem doktorskih licenci, možda i sljedeće godine.
Izbori za savjete Mjesnih zajednica u Banja Luci, koliko god u ovom trenutku bili malo značajni, dodatna su potvrda toga.

Izborni sistem na nivou države a sa njom i entiteta naročito je nakaradna priča koja odgovara sistemu Idiota i koja zahtjeva poseban naslov.

Povratak iz boljeg nikada nije lak. Bez obzira koliko se čovjek raduje nekim licima.


P.S. Čuo sam da je jedan pripadnik velike armije uzurpatora države optužio sve one koji kritikuju da svjesno unose nemir i stvaraju lažnu sliku o Srpskoj. Da narod živi odlično, da su priče o odlasku iz zemlje namjerno servirane neistine i da smo kao društvo fenomenalno uredjeni. Uzurpatori demokratije, društva i države osim što su velike nepatriote i izdajnici uz to su i teški psihijatrijski slučajevi. Naročito njihova omladina. A to je izuzetno, izuzetno opasna dijagnoza.

понедељак, 12. март 2018.

Gerila info: Mektić za Rojters: "Vlast RS širi strah pred izbore"


Intervju Dragana Mektića za Rojters: “Vlast Republike Srpske širi strah pred izbore”


Politički lideri Republike Srpske šire strah organizovanjem nacionalističkih paramilitarnih grupa i nesrazmjernim naoružavanjem entitetske policije kako bi potkopali integritet Bosne i Hercegovine, ističe ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić u intervjuu Rojtersu.


Secesionističke tendencije u Republici Srpskoj jačaju zabrinutost međunarodne zajednice da se nemiri i nasilje ne vrate na Balkan. Opšti izbori se održavaju u oktobru ove godine a vlast u RS je već počela kampanju potezima koji se tumače kao prijetnja poslijeratnoj krhkoj stabilnosti BiH.
Ministar Mektić u intervjuu Rojtersu optužuje rukovodstvo RS da intenzivira nacionalističku retoriku i sponzoriše paramilitarne jedinice kako bi zaplašili političke protivnike i uticali na glasače. Politika Republike Srpske, kako ističe godpodin Mektić, svodi se na širenje straha čime se povećava osjećaj nesigurnosti što naposlijetku dovodi do složenosti bezbjednosne situacije.
Zabrinutost je porasla, kako se ističe, kada je ekstremna nacionalistička grupa, čiji su lideri obučavani u Rusiji, marširala tokom proslave Dana RS u Banjaluci. Dragan Mektić se takođe poziva na pouzdane izvore koji navode da su djeca iz RS obučavana u vojnim kampovima u Rusiji.
U vezi sa najavom pripadnika ruskog motokluba „Noćni vukovi“ da će tokom marta obići Republiku Srpsku u sklopu svoje turneje po Balkanu, ministar Mektić ističe da su takve grupe angažovane od strane zvaničnih vlasti Republike Srpske kako bi raširile netoleranciju prema „nesrbima“ i umjerenim Srbima pred oktobarske izbore.
Postoje višestruki pokušaji izborne manipulacije, ističe Mektić. U posljednje vrijeme se manipuliše kroz organizovanje posebnih grupa koje vrše pritisak na izvjesne građane kako bi se osjećali nesigurno i kako ne bi izašli na izbore. Ovo posebno upražnjavaju vlasti Republike Srpske, prema Mektiću koji dalje ističe da zvanične vlasti u RS pokušavaju da formiraju parabezbjednosnu strukturu pod pokroviteljstvom patriotskih snaga kako bi je koristili u obračunu sa protivnicima. Mektić dalje ističe da „Noćni vukovi“ nisu tipičan motoklub. Oni zastupaju jake političke stavove i vlasti Republike Srpske žele da im daju legitimitet i da ih koriste u izbornom procesu.
U vezi sa nabavkom oružja za policiju u RS, Dragan Mektić ističe da je ista legalna ali nesrazmjerna u odnosu na Federaciju. Policiji je neophodno oružje, kako navodi Mektić, ali postavlja se pitanje proporcije. Izražava strahovanje da bi se oružje moglo nagomilati i zloupotrijebiti.