уторак, 31. мај 2016.

Srpska u gubitku zbog koncesije

Studija ekonomske opravdanosti za društvo izgradnje male hidrocentrale Medna na izvorima rijeke Sane urađena u oktobru 2015 godine  za potrebe Ekološke koalicije unskog sliva pokazala je da će Republika Srpska nakon isteka koncesionog perioda zbog gradnje MHE Medna na Sani biti u gubitku od 1.056.012 KM.

Ugovorom o koncesiji i kasnijim aneksima tog ugovora predviđena je izgradnja male hidroelektrane Medna instalisane snage 4,9 MW i ukupnom godišnjom proizvodnjom procijenjenom na 18,40 FWh.
Koncesionar je banjalučka firma LSB Elektrane koja je dio slovenačkog Interenerga a koji je dio austrijske kompanije Kelag.

Ekonomsko finansijska analiza obuhvatila je, s jedne strane, trošak društvene zajednice kroz obavezan otkup električne energije a s druge strane korist za budžet od priliva po osnovu direktnih i indirektnih poreza, doprinosa, koncesione naknade i ostalih taksi.


Republika Srpska će gradnjom MHE Medna nakon isteka perioda koncesije zaraditi, prema Studiji ekonomske opravdanosti, 12.081.612 maraka. Po osnovu PDV na investiciju 670.069, po osnovu obračunatog PDV na fakture za isporuku električne energije 923.164, na osnovu poreza na dobit 3,3 miliona, koncesione naknade ukupno nešto više od 6 miliona i na osnovu raznih taksi 1,1 milion maraka.

Garantovanom otkupnom cijenom od 0,1327 feninga po kilovatu u periodu od prvih petnaest godina Republika Srpska će investitoru uplatiti 36.625.200 maraka za otkup električne energije odnosno čistih 13.137.600 maraka premije kada se referentna cijena prodaje na tržištu oduzme od garantovane cijene. 

U julu 2014 godine Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku kojom garantovanu otkupnu cijenu električne energije po kilovatu podiže na 0,1327 feninga za hidroelektrane snage od 1 do 5 megavati. Takvu odluku odobrila je i potvrdila Vlada Republike Srpske u septembru 2014 godine. Prije promjene garantovana cijena otkupa za ovaj tip elektrane iznosila je 0,1264 feninga po kilovatu.




субота, 28. мај 2016.

Elektrokrajina-posao bez javne nabavke


Elektrokrajina a.d. Banja Luka posao izgradnje 35 kv voda od male hidroelektrane Medna do Čađavice vrijedan gotovo tri miliona maraka dodijelila je pregovaračkim postupkom bez javnog obaviještenja za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Elektrokrajina je posao vrijedan 2,8 miliona maraka 30.10.2015 godine sklopila sa firmom LSB Elektrane Banja Luka. LSB Elektrane su investitor u MHE Medna na rijeci Sani, u vlasništvu su slovenačkog Interenerga a dio su austrijske grupacije Kelag. Saglasnost za potpisivanje ugovora pregovaračkim postupkom dala je Vlada Republike Srpske.


Ugovorom je precizirano da Elektrokrajina izvođenje radova na gradnji voda od Medne do Čađavice treba da plati u roku od tri godine od preuzimanja u šest jednakih rata. Nije precizirano čije vlasništvo postaje vod ukoliko Elektrokrajina slučajno ne plati jednu ratu.

Elektrokrajina na zahtjev Transparensi Internašnala BiH nije dala na uvid ugovor koji je potpisala sa investitorom pravdajući se da to ne dozvoljava investitor koji je već imao mnogo problema oko gradnje MHE Medna.


Elektrokrajina je dodijeljivanje posla LSB Elektranama pregovaračkim postupkom pravdala time što LSB Elektrane već grade MHE Medna i što je u njihovom interesu da posao oko gradnje voda do Čađavice bude najbolje urađen.

четвртак, 26. мај 2016.

La La Land

Kratki film o mogućnostima zaposlenja u RS, BiH.
https://www.youtube.com/watch?v=o2y8I3H573c

Ugovor o osnivanju Novih rudnika Ljubija Prijedor

уторак, 08. децембар 2015.

Novi rudnici Ljubija Ugovor o osnivanju

Priča oko Mitala i Rudnika Ljubija je zatalasana pa brže bolje obustavljena. Dobro upućeni tvrde da se oko Ljubije lome politička koplja SNSD-a i DNS-a i da je Ljubija sredstvo pritiska, ucjene, potkusurivanja...
Zanimljivo je da se nigdje ne spominje Ugovor o osnivanju Novih rudnika Ljubija Prijedor.

Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju željeznih i drugih ruda Novi rudnici Ljubija Prijedor zaključen je 30.04.2004 godine.
Osnivači Novih rudnika Ljubija su Rudnici željezne rude Ljubija a.d. Prijedor i LNM Holdings N.V. sa sjedištem na Holandskim Antilima. Sjedište Društva je u Prijedoru.  
Osnovni kapital Društva po Ugovoru iznosi 49.019.605 KM.
Osnivački ulog Rudnika Ljubija iznosi 24.019.605 KM a LNM-a 25.000.000 KM.

Ulog RŽR sastoji se od upisanog novčanog uloga od 4900 KM i uloga u stvarima i pratećim pravima od 24.014.705 KM.
Ulog LNM-a sastoji se od upisanog novčanog uloga od 20.000.000 KM i uloga od 5.000.000 KM u stvarima i pravima.
LNM vlasnik je 51 procenta Rudnici Ljubija 49 odsto vlasništva u novoosnovanim Novim rudnicima Ljubija Prijedor.

RŽR će, piše u Ugovoru, u Društvo unijeti pokretnu i nepokretnu imovinu i što je vrlo važno eksplataciona prava i sva ostala prava vezana za istraživanje i eksplataciju mineralnih sirovina u okviru postojećih eksplatacionih polja.

Upravni odbor čini 5 članova od čega tri iz LNM-a a dva iz RŽR.
Nadzorni odbor čine 3 člana. Dva iz RŽR i jedan iz LNM-a. 

понедељак, 23. мај 2016.

Popis nedeljom smrt pijetla ponedeljkom

Nedelja

Kafa prije posla. Gotovo zorom, sa izvorima koji znaju gotovo sve o popisu stanovništva u BiH i svemu što je prethodilo popisu. O usvajanjima zakona u parlamentu BiH i Savjetu ministara još prije tri, četiri godine. Ne odgovara mi lokacija sastanka, Jevrejski kulturni centar, više sam za nešto zabačenije mejdanske lokacije.
Zapisujem, Srpska ima više 250 popisnih krugova u odnosu na 91, Federacija 4000 više. Neko je to dozvolio kao što je neko dozvolio i da sva nadležnost bude prenesena na Agenciju za statistiku BiH uvjeravaju me. Jedan od sagovornika kasni, pruža ruku i viče „Ti ćeš dobiti batina od onog dezertera iz Mladog Krajišnika.“  Smijem se, znam da neću.

Metodologiju prekida gost kafane, sjedajući za sto do našeg. Visoki funkcioner SNSD-a. Dobacuje mojim sagovornicima da samo dižu dreku oko ničega oni mu odgovaraju da je on glasao za Zakon o popisu. Kulturna ali neprijatna rasprava...
Sklapam rokovnik, od dalje suvisle priče nema ništa. Dobacujem onako uzgred da sve ove političare treba metlom pomesti i dati šansu mladjima da pokušaju spasti šta se spasti da. Tvrdim da ima mladih pametnih ljudi.

Visoki funkcioner SNSD-a odgovara kako nema mladih a pametnih a ja mu u odlasku dobacujem kako nema jer svi oni koji nisu poltroni i stranačke ulizice nemaju nikakvu šansu u svijetu koji su oni stvorili.

Ponedeljak

Renoviranje stana je za sada završeno. U toku je posljednje čišćenje pred dolazak gosta koji će tu i da ostane.

Moja bivša soba kao da nikada nije spremana. Milion papira, brojeva...
Čak i notes sa pjesmama iz fakultetskih dana.

Čitam jednu, smijem se. Marina kaže kako je užasna i odmahuje glavom na moje insistiranje da ću je objaviti na blogu.

Ubijedjen sam da ima nekakve veze i sa pričom od nedelje samo još ne znam kakve.

Pogled umirućeg pijetla


Gledam iza brda sunce zalazi
Na vratu osjećam ruke umornog seljaka
Kako me pritišću uz umiruće deblo
Kokoške moje što naganjavah ih godinama
Utekoše srećne jer još nije došao na njih red
Ne proliše suzu za pijetla gospodara.

Djeca umornog seljaka stoje iznad mene srećna
U rukama drže kofe i već gladna zamišljaju kako im punim malene trbuhe
Sunce zalazi i kao da mi kaže
Slušaj pjetle kucnuo je i tvoj čas, više me vidjeti nećeš
Niti ćeš zorom ikada više najaviti rađanje moje.

Posljednji put pokušavam da se otrgnem iz žilavih ruku
Uzalud, oštrica odranije krvave sjekire presječe me po vratu
Ugledah svoje tijelo što ga baciše u jednu kofu punu vrele vode
Prema mojoj umirućoj glavi već su trčali psi.



четвртак, 19. мај 2016.

Frka na Pravu

Pravni fakultet u Banja Luci, tehnički, nema dekana.
Komisija za izbor dekana na ovom fakultetu je 12 maja ponovo na mjesto dekana izabrala Vitomira Popovića dosadašnjeg dekana ovog fakulteta.


Popović je, zanimljivo, bio jedini kandidat nakon što je svoju kandidaturu povukao Željko Mirjanić, nekadašnji poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
U čemu je problem? U tome što rektorat, prema mojim saznanjima, neće potvrditi izbor Popovića jer bi mu to bio treći mandat na mjestu dekana Pravnog fakulteta u Banja Luci. Isti stav imao je i doskorašnji rektor Univerziteta u Banja Luci, Stanko Stanić.

Statutom Pravnog fakulteta u članu 26 precizirano je da se dekan bira na period od četiri godine sa mogućnošću jednog reizbora. Vitomir Popović dekan na pravu  prvi put je postao 2008 godine.

Ono što je takođe interesantno jeste to da niko u Komisiji za izbor dekana nije reagovao na član 59 Statuta. Popović je izabran za dekana glasanjem na Pravnom fakultetu sa 27 glasova za, 3 protiv i 1 uzdržanim. Njegov izbor treba da potvrdi rektor banjalučkog Univerziteta što se još nije desilo.